Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom stvorit će nove vrijednosti, uvjete za gospodarski rast i razvoj te nova radna mjesta

Uspostava cjelovitog sustava gospodarenje otpadom, nametnula se kao jedna od top tema ne samo hrvatske javnosti. Godinama nerazvrstano i gomilano smeće na jednoj hrpi, stvorili su problem deponija – 'ekoloških bombi' u blizini naseljenih mjesta kojega nije lako riješiti. Samo na području Splitsko-dalmatinske županije, na kojem trenutno ima čak 15 neusklađenih i opasnih odlagališta, sve je još osjetljivije i urgentnije jer lokalno stanovništvo u velikoj mjeri živi od turizma i pratećih djelatnosti. 

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (CSGO) propisan je hrvatskom i EU regulativom, a uključuje stalan nadzor njegova toka te hijerarhijski utvrđuje mjere postupanja s otpadom: izbjegavanje, smanjivanje, recikliranje/oporabu, obradu i odlaganje.

Smanjenje i sprječavanje nastanka otpada prvi je, preventivni i najvažniji korak u gospodarenju otpadom koji podrazumijeva različite mjere prije nego što neki proizvod postane otpad. To znači smanjenje količine otpada na samom 'izvoru', odnosno već prilikom proizvodnje, vodeći računa o potrošnji resursa, dizajnu i ambalaži proizvoda. Osim toga, i u domaćinstvima građani mogu smanjiti količine otpada tako da sve ono što se može reciklirati (papir, plastika, metal, staklo) odvajaju na odgovarajući način.

Poznato je da je odgovorno gospodarenje otpadom jako važno ne samo u ekološkom, nego i u ekonomskom smislu jer ono znači racionalno gospodarenje vrijednim sirovinama iz otpada koje dobivaju dodanu vrijednost i potencijal za razvoj neke od gospodarskih grana koja bi, direktno i indirektno, pozitivno utjecala na razvoj i gospodarski rast te povećanje broja radnih mjesta kroz uspostavu cirkularne ekonomije. To drugim riječima znači da se jednom upotrijebljeni resursi, vraćaju u ponovnu upotrebu, ali na drugi način. Primjerice, otpad jedne industrije, može postati vrlo vrijedna sirovina za proizvodnju druge. 

Pojednostavljeno, to znači da, budući da se nastanak otpada ne može u potpunosti spriječiti, postoji jako puno proizvoda koji se više ne koriste i mogu se ponovno upotrijebiti. To se odnosi na, primjerice, staklene boce koje samo treba oprati i spremne su za korištenje. I staklene tegle, ukrašene ili oslikane malenim ručicama, mogu postati štedne dječje kasice ili pak spremište za dugmad i slične kućanske potrepštine. Platnene vrećice također možemo  koristiti više puta, umjesto plastičnih vrećica.

Također, dio otpada se može obraditi recikliranjem ili kompostiranjem i to tako da se  iz njega izdvoje korisne sirovine od kojih će nastati novi proizvod s nekom drugom upotrebnom vrijednošću. Primjerice staklo, papir i karton se mogu ponovno iskoristiti ako se obrade na odgovarajući način. Neki materijali koji se koriste za proizvodnju elektroničkih uređaja danas su toliko rijetki da ih se mora ponovno koristiti, odnosno reciklirati. Dio otpada koji se ne može ponovno koristiti ili reciklirati, u nekim se zemljama EU koristi za energetsku oporabu, odnosno za dobivanje toplinske ili električne energije. 

Tri najvažnije faze uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom su razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka  (primarna selekcija), izgradnja  centra za gospodarenje otpadom (sekundarna selekcija) i sanacija i zatvaranje neusklađenih odlagališta otpada.

Pravilno postupanje s otpadom započinje u našem stanu, kući, poslu ili školi. Ne bacajte sav otpad u isti koš! Odvojite papir, plastiku, staklo, metal, biootpad i tekstil i time stvorite sirovinu za reciklažu. Osigurajte posude za odvojeno prikupljanje otpada u svom domu. Odvajanje otpada po vrstama na mjestu nastanka naziva se primarna selekcija. 

Centri za gospodarenje otpadom su moderne tvornice za obradu otpada  u kojima se odvija tzv. sekundarna selekcija. Iz miješanog komunalnog otpada, u sortirnici se dodatno izdvajaju sirovine pogodne za reciklažu, dok se biootpad obrađuje u kompostani. U Splitsko- dalmatinskoj županiji sekundarna selekcija odvijat će se u Županijskom centru za gospodarenje otpadom. Projekt obuhvaća i  izgradnju šest pretovarnih stanica u Splitu, Sinju, Zagvozdu, Braču, Hvaru i Visu.

Samo na području Splitsko-dalmatinske županije postoji čak 15 neusklađenih odlagališta otpada, među kojima su najveći, a time i po zdravlje ljudi i okoliš najopasniji Karepovac (Split) i Mojanka (Sinj). Zatvorimo divlja odlagališta, zaštitimo naše zdravlje i sačuvajmo okoliš!