Upozorenje iz Dubrovnika: Branje zakonom zaštićenih orhideja može uzrokovati neprocjenjivu štetu!
Jadranska kozonoška je na dubrovačkom području prvi put pronađena 2010. godine, a od 2016. stanje te biljke prati i županijska Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode
Jadranska kozonoška (Himantoglossum adriaticum) jedna je od najvećih europskih orhideja, a mogu narasti više od metra. Dugo se smatralo da u Hrvatskoj ova vrsta orhideje raste samo u Istri, ali su istraživanja proteklih godina pokazala da je rasprostranjena i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u slavonskom gorju, na Cresu i Braču, u okolici Šibenika, kod Dubrovnika i na još nekoliko lokaliteta.
Dubrovački botaničar Nenad Jasprica je 2010. godine ovu vrstu orhideje pronašao na kraškom travnjaku iznad sela Doli, na širem području Lisačkih rudina, a koliko je poznato to je trenutno jedini lokalitet u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na kojem je pronađena jadranska kozonoška. Na istom području, koje je dio Natura 2000, pronađen je još jedan primjerak 2012. godine. Inače je ova vrsta orhideje na cijelom području rasprostranjenosti rijetka, a njezine populacije uglavnom čini mali broj biljaka.
Od 2016. godine Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije počela je s praćenjem stanja ove vjerojatno i najrjeđe orhideje u južnom dijelu Hrvatske.
- Iako 2016. godine vrsta nije pronađena, 22. svibnja 2017. lokalitet je ponovno obiđen te su zabilježena dva primjerka jadranske kozonoške, baš kao i 2010. godine kada je ovdje po prvi put promatrana. Uz malobrojnu jadransku kozonošku tijekom terenskog rada zabilježeno je još šest vrsta orhideja od kojih izdvajamo bertolonijevu kokicu (Ophrys bertolonii) i kožasti kaćun (Orchis coriophora fragans) - poručuje Goran Cvjetinović, suradnik za odnose s javnošću Dubrovačko-neretvanske županije.
Upozorava da je jadranska kozonoška, kao i sve ostale orhideje, strogo zaštićena vrsta prema Zakonu o zaštiti prirode, a dodatno je štite i međunarodni propisi kojih je Hrvatska potpisnica, kao i Direktive Europske unije.
- Zbog oblika, veličine i boje cvjetova te drugih osobitosti, vrste iz porodice orhideja ili kaćuna oduvijek su privlačile pažnju kako stručne, tako i šire javnosti. Za razliku od tropskih predstavnika ove porodice, najveći broj europskih vrsta ima cvjetove manjih dimenzija. U našim su krajevima poznate po nazivima ovčice, kokice, pčelice i slično, no mnogima nije poznato da pripadaju porodici orhideja. Iako naizgled bezazleno, branje ovih vrsta može uzrokovati neprocjenjivu štetu za njihove populacije. Stoga bi im se trebalo diviti isključivo u prirodi, a uspomene mogu biti lijepe fotografije - zaključuje Cvjetinović.
