Nema referenduma: Inicijative 'Narod odlučuje' i 'Istina o Istanbulskoj' nisu skupile dovoljan broj potpisa
Na sjednici Vlade uvodno se premijer osvrnuo i na prosvjed u Vukovaru
Dvije inicijative, Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj skupile nisu skupile dovoljan broj potpisa za referendum. Obznanio je prvo dugoočekivani odgovor premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade.
- Čini se da niti jedna od inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa - kazao je Plenković.
Najavio je premijer i da će se inicijativi i zainteresiranoj javnosti dati na uvid nevažeći potpisi.
Brojke je referirao ministar Lovro Kuščević.
Inicijativa Istina o Istanbulskoj predala je 390.916 potpisa, od čega 345.942 je bilo ispravnih , a neispravnih 44.974.
Narod odlučuje za pitanje o izmjeni članka 72. Ustava je prikupila 412. 325 potpisa, od čega je ispravnih 371.450, a neispravnih 40.875. Narod odlučuje za dopunu Ustava člankom 72.a je prikupila 407. 835 potpisa. Ispravno je 367.169, a neispravnih 40. 666 potpisa.
Zaključak Vlade će proslijediti Saboru.
Osim na referendumsko pitanje, Plenković se uvodno osvrnuo na prosvjed u Vukovaru.
Kazao je da nikada neće zaboraviti žrtve niti dozvoliti da se zločini do kraja ne istraže.
- Puno toga se već napravilo i na domaćim sudovima i na Haškom sudu. Taj proces treba dovršiti i napraviti ono što nije napravljeno. No, važno je za hrvatsku javnost da se prisjetimo ostavštine Franje Tuđmana i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Mi smo 20 godina od tog procesa i bitno je da mlade generacije danas to prepoznaju. Nakon Oluje i Bljeska, kad je pod kontrolu vraćen veći dio tada okupiranog područja, Tuđman i Vlada su tada donijeli odluku da je najbolje Podunavlje reintegrirati mirnim putem, a uz pomoć američkog generala Kleina. Ta reintegracija je podrazumijevala niz mjera, a jedna od njih se zove izgradnja povjerenja i suživota, pa i Zakon o oprostu. Mirnom reintegracijom izbjegle su se mnoge žrtve. Na nama je da naglašavamo stratešku važnost tog procesa. Stvaramo društvo u kojem nećemo zaboraviti ratne zločine jer oni ne ulaze u zakon o oprostu, ali moramo stvarati ozračje koje više odgovara 2018. godini. I zato mi se čini da i hrvatska javnost, a i svi mi koji smo politički odgovorni moramo te poruke stavljati u prvi plan i na njima graditi - poručio je premijer.