Foto: Milan Šabić INTERVJU Branko Baričević: Jedna osoba u Europskom parlamentu može dati jako puno bez obzira što je iz male zemlje

INTERVJU Branko Baričević: Jedna osoba u Europskom parlamentu može dati jako puno bez obzira što je iz male zemlje

S predstavnikom Europske komisije u Hrvatskoj porazgovarali smo o važnosti europskih izbora, izazovima koji se nalaze pred Europom, položaju i budućnosti Hrvatske u EU...

Branko Baričević, predstavnik Europske komisije u Hrvatskoj, nedavno je boravio u Splitu gdje je u sklopu Prvog transnacionalnog dijaloga Hrvatske i Italije razgovarao s mladima o budućnosti Europske unije. Na početku predizborne kampanje za Europski parlament porazgovarali smo s njim o važnosti europskih izbora, izazovima koji se nalaze pred Europom, položaju i budućnosti Hrvatske u EU...

Pred nama su drugi 'pravi' izbori za EU parlament. Do sada je u Hrvatskoj bila vrlo mala izlaznost, što mislite zašto je to tako i očekujete li da će ovoga puta izlaznost biti veća? 

Hrvatska je bila u skupini zemalja s najnižom stopom izlaznosti na izbore. Ipak, nismo bili najgori, imali smo oko 25 posto, a Slovačka, na primjer, 13 posto. Moram reći da su to ipak zemlje ove nove Europe, makar ih ne volimo tako dijeliti, tu su bile još Slovenija i Češka i svi smo novi u demokraciji i cijelom tom procesu. Jedan od razloga svemu tome je zasigurno bio i ne poznavanje procesa i značenja. Što to znači, ima li smisla to što glasam, znači li to meni nešto? Nama u Hrvatskoj je problem što smo imali jako malu izlaznost mladih ljudi na izbore, svega 11 posto. To je nešto što Europski parlament nastoji promijeniti velikom kampanjom 'Ovaj put glasam' i motivirati mlade glasače prvenstveno putem društvenih mreža jer nam nisu ni dostupni na klasični način. Motiviramo ih i nizom predavanja, posebno susreta s 18-godišnjacima koji će prvi put ići na izbore, razgovaramo o tome što ih zanima, što bi htjeli i ujedno im objasnimo kakvi su to procesi i što to znači konkretno za njih. I u Split smo došli s tom nakanom da motiviramo i podupremo mlade da na neki način počnu vidjeti u izbornim procesima svoju šansu. Drago mi je što se do danas u toj nepolitičkoj kampanji priključilo više od 25.000 građana iz Hrvatske koji će i sami poticati svoje prijatelje, obitelj i druge građane da izađu na izbore.

Jesu li hrvatski građani svjesni važnosti ovih izbora?

U cijelom obrazovnom procesu nam nedostaje svijest o tome što znače izbori i zašto ih trebamo. Ima zemalja u kojima je glasanje obavezno. U Luxemburgu i Belgiji je izlaznost 90% zato što ljudi smatraju to svojom građanskom dužnošću. Dakle, ne samo da imaš pravo nego i dužnost. Svaka zemlja ima svoju tradiciju i nisam za to da nam se to nameće i da se kažnjava, ali mislim da bi bilo korisno da djeca u nižim razredima debatiraju, diskutiraju o tim stvarima, da odglume neke svoje izbore i da shvate da time dobivaju ono što žele. Jako smo politizirani ljudi, svi pričamo za stolom o tome, u kafićima, na društvenim mrežama, a kada dođu izbori ljudi ne izađu, to ne bi trebalo biti logično. Očekivano bi bilo da će izaći na izbore i jednako žustro reći ono što misle, odnosno izabrati, glasovati za neku svoju priču. Vjerujem da suradnjom obrazovnog, medijskog i političkog establišmenta koji treba opravdati to povjerenje se ta percepcija može promijeniti. Vjerujem da ćemo ovoga puta imati veću izlaznost, a mislim da je jedan od razloga i dobar posao hrvatskih zastupnika u EU parlamentu, iako ih je mali broj. Tek 11, ali su stekli vidljivost u hrvatskoj javnosti. Svaki od njih se u svom segmentu uspio među 750 zastupnika individualizirati i prikazati da vrijedi to što je tamo. Ovo će biti drugi 'pravi' izbori i bilo bi dobro da ljudi osvijeste da je dobro dati svoj glas nekom tko će govoriti o raznim stvarima o kojima su ovi zastupnici govorili.   

Koliko naši zastupnici s obzirom na broj mogu utjecati na odluke EU parlamenta?

Broj je jako relativna stvar u tome svemu i to ljudima zvuči jako neobično. Stvar je u koalicijama, to je kompliciran sustav parlamenta i uvijek moraš imati saveznike, ali ne da ti imaš njih nego i oni imaju tebe. Stvara se kompliciran međuodnos, svaki glas se broji i jako veliki broj odluka je završio na jednom glasu razlike, tako da su koalicijski odnosi jako bitni i jako je bitna međusobna podrška. Rijetke su stvari gdje se prelomi u stotinama glasova razlike. Razlog za to je što se većina stvari prije raspravi u odborima, a odbori su puno manji i prevagu može donijeti jedan glas. Tako da bez obzira na to što je jedan, on je jako bitan. Parlament ima i pravilo da svaki zastupnik uvijek ima pravo govoriti i podnijeti svoj amandman na bilo što i o tome svi moraju odlučiti. A, imamo i razne obitelji, pučane, liberale, zelene… i hrvatski zastupnici su dio tih obitelji, a obitelj treba poduprijeti svoje članove. Broj nije nebitan, ali ovisi izuzetno puno o kvaliteti osoba koje su tamo jer jedna osoba može dati jako puno bez obzira što je iz male zemlje. Za razliku od naših saborskih zastupnika, EU zastupnici imaju svoje urede tako da mogu biti produktivni i konstruktivno pridonijeti radu Parlamenta.

Često se može čuti kako Hrvatska do sada nije iskoristila svoje članstvo u EU. Kako to komentirate, zbog čega se stvara takav dojam?

To je jedan jako složen proces, ali mislim da je u konačnici dobro da je Hrvatska ušla u EU. Sve ono što se događalo dalje je bilo jako dobro za nas, ali je jako dobro i važno bilo i EU da ima Hrvatsku za članicu. Postoje pravila koja su zadana, ali ih se mora naučiti, a to traži veliki trening. Trening je bio pristupni period, ali nakon ulaska se određene stvari mijenjaju. Pošto se u Hrvatskoj cijelo članstvo, na žalost, svelo samo na fondove pa se po tome mjeri, ja sam uvijek naglašavao da EU nije bankomat i mi nismo došli na bankomat uzeti novac. Mi smo došli prvenstveno radi vrijednosnih principa, jer želimo živjeti u slobodnom, višestranačkom društvu, slobodnog gospodarstva i sa zaštitom temeljnih ljudskih prava. Činjenica je da su te demokracije najprosperitetnija društva na svijetu i da smo ušli u krug najbogatijih zemalja u kojima mi moramo naučiti kako stvoriti novac, kako podići svoj standard. Fondovi i kohezijska politika su štaka koja je privremena dok ne naučite hodati sami i zamišljeni su da ubrzaju razvoj zemalja koje su nove, koje imaju ispodprosječan razvoj, kako bi što prije sustigle razinu prosjeka i onda skinule štake i prestale koristiti fondove i dalje nastavile hodati same stvaranjem novih sredstava. Dakle, u tom kontekstu mi vidimo da Hrvatska sve više koristi fondove i to je dobar znak. 

Što smo napravili dobro, a što smo mogli bolje?

Na početku nije bilo sjajno, ali to je bilo za očekivati jer je potrebna i dobro izvježbana administracija koja će pratiti ljude, projekti koje ljudi znaju pisati, puno stvari s kojima se ne rađamo nego učimo, a moramo i pogriješiti, shvatiti da to nije tako... Ali, najbitnije je da je Hrvatska sada u uzlaznoj putanji korištenja sredstava, da EU stvara novi proračun i Hrvatska aktivno sudjeluje u odlučivanju o tome kako će se dijeliti novci, da je osviješteno dosta toga što nismo uspjeli napraviti. Sredstva dodijeljena Hrvatskoj za razdoblje 2014.-2020. deseterostruko su veća nego za prethodno, pretpristupno razdoblje, a to pretpostavlja snažan sustav da se ta sredstva pretoče u strateške projekte. Zbog toga je prošle godine zaposleno dodatnih 400 ljudi koji su plaćeni sredstvima EU i educirani za tu svrhu što će ne samo ubrzati korištenje sredstava iz ovog tekućeg proračunskog razdoblja već i sljedećeg  kada će Hrvatskoj biti na raspolaganju blizu 10 milijardi eura. Zaboravljamo da smo kada smo ušli u EU  imali situaciju da od 25 posto nezaposlenih imamo 60 posto nezaposlenih mladih, danas, pet godina nakon, imamo 7-8 posto nezaposlenih, a mladih je 20 posto. Velika je razlika, razlog je dijelom definitivno i u velikom odljevu mladih ljudi, otvoreno je i jako puno novih radnih mjesta, stvorila se drugačija struktura. Irska je 2008. imala veliku krizu jer je 250.000 mladih napustilo Irsku, a danas ne samo da se većina vratila već je Irska postala atraktivna i za mlade iz ostalih zemalja. Možemo se nadati da će Hrvatska 2029. povratiti sve svoje ljude ako pametno iskoristi svoju poziciju, jer su to ciklične stvari na koje se može utjecati.

Dosta je onih i koji govore da Hrvatska znatno više sredstava izdvaja za članstvo u EU, nego što uspije povući sredstava iz EU fondova. Kako to komentirate?

To nije istina. Svatko može svašta reći, ali činjenica je da posljednji rezultati koje smo dobili od Ministarstva regionalnog razvoja govore da od svog članstva do danas Hrvatska u europski proračun uplatila 19,7 milijarda kuna a u istom razdoblju iz EU primila 34,1 milijarda kuna, čime je ostvarila plus od 14,4 milijarda kuna i da gotovo stalno ta brojka raste u korist dobivenog. Indirektno se jako puno toga dogodilo hrvatskom gospodarstvu, turizmu, zračnom prometu, kompanijama, puno toga je posljedica članstva, a što se ne može izraziti uplatama i isplatama iz fondova. Promijenio se pogled na Hrvatsku, a to su stvari koje su jako vrijedne i ako hoćete to izraziti novcima - to su stvari koje su jako skupe i ne dobivaju se lako.

Hrvatska Vlada očekuje da ćemo ove godine u Schengen, a iz Slovenije dolaze informacije da nismo ni blizu. Gdje smo?

Ne mogu komentirati druge zemlje, ali mogu reći da Europska komisija podupire ulazak u Schengen svih zemalja koje ispune uvjete. Mi smo jako aktivni po tom pitanju, podupiremo ulaske svih članica u Schengensku zonu i na ime toga je Hrvatska do sada dobila 115 milijuna eura koje koriste ministarstva, ponajviše unutarnjih poslova, ali i druga. Možemo reći da stvari idu dobro, da su ti novci relativno dobro utrošeni, mi imamo našu određenu ekspertizu, pratimo na koji način se zemlja priprema, to su naše ekspertne skupine, predstavnici Europske komisije, država članica koje obilaze državu kandidata, Hrvatsku u ovom slučaju, i daju svoje mišljenje. Vjerujem da će do kraja godine, najkasnije sljedeće godine, Komisija dati svoje mišljenje, ali kada Komisija jednom da svoje pozitivno mišljenje to još nije gotova priča. Još ostaje dio politike i dio Vijeća, odnosno Vijeće donosi konačnu odluku. Predsjednik Juncker je u Europskom parlamentu rekao da Hrvatska  treba svakako ući u Schengen kada ispuni sve uvjete i to je stav Komisije. 

Tijekom predizborne kampanje za EU parlament dio hrvatskih političara kaže da je situacija s migrantima kritična i da je samo pitanje dana kada će u Hrvatskoj biti ubijen prvi migrant. Kakva je situacija, je li stanje zaista tako alarmantno?

Činjenica je da je migrantska kriza bila veliko iznenađenje za sve nas, ali je na neki način pokazala nesavršenstvo naše Unije u tom segmentu. Imali smo mehanizam za dobro vrijeme, ali nismo imali mehanizam za to krizno vrijeme i bili smo svjedoci dosta nesnalaženja i na nacionalnim razinama i na razini EU. Međutim, uspjeli smo sve to složiti. Kada govorimo o migrantskoj krizi moramo znati da se prošle godine broj ilegalnih migranata sveo na pretkrizno razdoblje, ali o tome ne možemo nigdje čitati. Nažalost, bili smo svjedoci zloupotrebe cijelog tog migrantskog konteksta iz populističkih, antieuropskih ideja kao krunskog dokaza da se sve to raspada, da je sve gotovo i da ćemo mi svi propasti i onda dolaze spasitelji koji nas spašavaju. Oni ne žele pričati da smo nešto napravili, ali činjenica je da smo cijelu stvar smirili, da smo stvorili europsku zajedničku graničnu i pomorsku stražu, da smo uspjeli ujediniti zemlje i financirati solidan broj policijskih postrojbi koje mogu djelovati, koje mogu to kontrolirati. Činjenica je da pregovaramo sa zemljama koje nisu u Uniji da se i one usuglase da prime naše policijske postrojbe ako bude potreba za time, tako da vjerujem da smo puno toga naučili. Nepredvidivo je hoće li biti ili neće biti nekih incidentnih situacija, ali je sigurno da smo danas kao EU i naše članice osvješteniji i puno bolje pripremljeni za nekakve slučajeve i da je gotovo sigurno da se više ne može dogoditi ono što se dogodilo prije par godina.

Hrvatska će dogodine preuzeti predsjedavanje Vijećem EU. Jesmo li spremni i što možemo očekivati nakon šest mjeseci?

Komisija tu pomaže svim članicama. Šest mjeseci je jako kratak period, on brzo prođe, osim onima koji predsjedavaju. Njima traje jako dugo jer se jako puno stvari događa. Ali, pripreme su u tijeku. Hrvatska je s Rumunjskom i Finskom dogovorila prioritete. Predsjedavanje je proces u kojem se jako puno toga već sada radi. Stvari koje ćemo preuzeti i možda ih nećemo ni završiti nego će ići dalje, ali svaka predsjedavajuća zemlja dodaje neki svoj mali skup prioriteta za koji je Hrvatska rekla da će biti proširenje i digitalne tehnologije. Glavni dio onoga što nas čeka se zna, ali uvijek bude nekakvih iznenađenja poput migrantske krize, a tu su onda i drugi da pomognu. Vjerujem da je zemljama koje prvi put predsjedavaju to jako dobra stvar. Kada smo ušli u EU to je na neki način bila matura, a sada će Hrvatska diplomirati.

Zašto nam je potrebno jedinstveno digitalno tržište?

Slavimo 25 godina našeg jedinstvenog tržišta koje garantira naše četiri slobode, slobodu kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala, što se pokazalo, rekao bih, kao najveće dostignuće Unije i po tome smo postali najbogatije, najmoćnije tržište na svijetu. Robu smo mogli prevoziti bez kontrole, ali mobitel se tretirao kao da nismo na jedinstvenom tržištu i shvatili smo da to moramo mijenjati. Ukidanje roaminga je bilo početak jedinstvenog digitalnog tržišta. Onda smo shvatili da se moramo boriti za to jedinstveno digitalno tržište, da imamo 28 regulatornih agencija koje reguliraju to tržište i da su jako različite iako su usluge iste. Nakon roaminga je bio paket s operaterima kojeg smo uveli za audiovizualne materijale, a ostaje nam još dio koji se odnosi na kupovinu preko interneta. Građani u Hrvatskoj su se osjećali dosta pogođeni i još imamo dosta diskriminacija po pitanju internetske trgovine, na nekim portalima se treba platiti više ako se šalje u Hrvatsku i to su neke stvari koje želimo jedinstvenim digitalnim tržištem regulirati. Usluge na digitalnom tržištu moraju biti svima jednako dostupne po istoj cijeni. To traži vrijeme, ali roaming i audiovizualne stvari su nam pokazale da znamo. 

Kako će izlazak Velike Britanije iz EU utjecati na Hrvatsku?

Ajmo čekati da se nešto dogodi. Nalazimo se pred vremenom kada ćemo vidjeti kako će završiti. Ne možemo reći gdje smo, ali je sigurno da je EU i u tome napravila jedan veliki iskorak. Mi to zovemo 'Brexit contingency preparation plan', imamo cijeli set mjera kojima se pripremamo za sve moguće scenarije od dogovornog do ne dogovornog odnosno neregularnog izlaska. Hrvatska po svom zemljopisnom položaju i odnosima s Ujedinjenim Kraljevstvom neće biti izravno zahvaćena time, ali sigurno je da će zemlje koje su susjedne Kraljevini kao Irska, Belgija, Francuska i Nizozemska biti u znatnoj mjeri zahvaćenije, čisto tehnički, uvođenjem carina, službi, angažiranjem svi ljudi koji će to raditi, obukom, tehničkih uvjeta, prijelaza, luka... Robna razmjena Hrvatske i Britanije je također jako mala tako da mislim da u Hrvatskoj to neće imati neki utjecaj. Uz to, relativno mali broj Britanaca živi Hrvatskoj i obrnuto, ali ono što mi kao Komisija želimo je da svi građani EU što bezbolnije prođu kroz taj proces, kao i građani Velike Britanije koji žive u zemljama EU. Imamo redovite komunikacije s vladama, ministarstvima, uspostavili smo redovitu komunikaciju o svemu i svi dijelimo iste informacije. Mislim da smo nakon svih ovih mjeseci došli do točke da ćemo spremni dočekati bilo što da se dogodi.

Vaša reakcija na temu
Pregledaj komentare