PITAJ ME BILO ŠTA Nikola Grmoja: U politiku me uvela emocija za moj grad i državu

PITAJ ME BILO ŠTA Nikola Grmoja: U politiku me uvela emocija za moj grad i državu

Jedan od najvažnijih hrvatskih političara je, odgovarajući na 46 pitanja čitatelja Dalmatinskog portala, među ostalim rekao da je HDZ pun udbaša

Nikolu Grmoju smo ugostili u našem serijalu 'Pitaj me bilo šta'. Evo brojnih pitanja čitatelja Dalmatinskog portala i odgovora jednog od ključnih Mostovih ljudi...

Kako komentirate zapošljavanje tvrtke McKinsey za konzultante u vezi Agrokora, a baš ta tvrtka je bivša tvrtka povjerenika za Agrokor Fabrisa Peruška? No, naravno, kao i Ramljak, Peruško ne može biti u sukobu interesa jer Lex Agrokor nema mehanizme da isti spriječi.

- Nepostojanje odredaba o sukobu interesa izvanredne uprave svakako je jedan od znatnijih nedostataka tzv. Lex Agrokora. No, situacija oko angažmana McKinseyja bitno je različita od situacije u kojoj je angažiran AlixPartners s podizvođačima. Na Odboru za gospodarstvo Hrvatskoga sabora pitanje oko angažmana McKinseyja postavljeno je izvanrednom povjereniku Perušku. On je istaknuo da je njegov radni odnos u McKinseyju prestao još 2013. godine, ali i da odluku o izboru McKinseyja nije donio on, već vjerovnici. Za razliku od toga, odluku o izboru i angažmanu AlixPartners donio je bivši izvanredni povjerenik Ramljak.

Što mislite o Perušku, hoće li uspješno dovršiti posao? Most se zalagao za drugačiji model bez roll up kredita...

- To ne ovisi samo o povjereniku, u najvećoj mjeri ovisi o vjerovnicima i njihovom dogovoru i o tome koliko će ih biti zadovoljno nagodbom. Što se tiče roll up-a, predlagali smo alternativni model financiranja međutim nije prihvaćen kao ni prijedlog o tri povjerenika, što je vjerojatno bio jedan od razloga zašto nismo smjeli ostati dio vladajuće većine

Postoji li šansa da Most zauzme stav ili pokrene rješavanje sporova iz prošlosti na način da RH nađe pet relevantnih (eminentnih - obavezno stranih) stručnjaka da nam istraže i napišu povijest od 1918. do 2018.? Tako da Hrvatska završi s ovim sadomazohističkim uništavanjem svog bića.

- Mislim da to ne bi riješilo problem. Nažalost, mnogi se ne žele suočiti s povijesnim činjenicama, a uostalom i zadatak je povjesničara da stalno istražuju i revidiraju povijesne istine u skladu s povijesnim izvorima i najnovijim spoznajama. Ono što je problem, u Hrvatskoj se poviješću naizgled manje bave povjesničari nego političari koji se drže svojih čvrstih i nepromjenjivih 'istina' i potenciraju povijesne teme kako bi mobilizirali biračko tijelo kada im to treba. Povjesničarima, kao uostalom i svim drugim znanstvenicima, treba dati puno više financijskih sredstava za istraživanje i, što je posebno važno, publicirati njihove radove najširoj, a ne samo znanstvenoj javnosti.

Lex Agrokor nije problem već ljudi koji su ga iskoristili za bogaćenje

Jeste li svjesni da ste dva puta koalirajući s HDZ-om potpisali smrtnu presudu projektu Mosta nezavisnih lista i da ćete vrlo brzo otići u zaborav jer ste nekim svojim postupcima, primjerice izglasavanjem Lex Agrokora, ubili vjeru biračkog tijela da postoje bolji i pošteniji političari?

- Upravo suprotno, mislim kako je Most baš na slučaju Agrokor pokazao mogućnost za konstruktivno i transparentno djelovanje. Treba se podsjetiti da su se Agrokor i njegov vlasnik Ivica Todorić dvadeset godina poimali kao nedodirljivi, a gotovo nitko se nije usudio niti pomisliti, a kamoli progovoriti da nešto u Agrokoru ne štima. Prvi koji je to učinio bio je Most. Da Božo Petrov nije otvorio pitanje Agrokora, već u ožujku, nakon što su strane rejting agencije srušile u smeće Agrokorov rejting, Hrvatska bi se suočila s masovnim otkazima i valom stečajeva tvrtki koje su bile perjanice hrvatskog gospodarstva. 

U tom smislu, Lex Agrokor, kao ni bilo koji alat, sâm po sebi nije problem. Problem je očigledno u ljudima koji ga primjenjuju, a koji su ga u ovom slučaju iskoristili za svoje osobno bogaćenje te u sustavu koji to nije u stanju spriječiti.

Konačno, najlakše je reći s HDZ-om, sa SDP-om i svim njihovim satelitima ne treba imati posla. Dok god birači honoriraju ove stranke, mišljenja smo kako se ne možemo praviti da te stranke ne postoje, stajati sa strane i pustiti ih da rade što hoće i dokle hoće. Kada  građani budu dali toliko povjerenje Mostu da više ne trebamo surađivati s nijednom od ovih tzv. velikih stranaka, stvari će biti puno jasnije.

Nakon dvije teške prevare hrvatskog naroda u par godina, a da uopće Ovršni zakon i Zakon o nekretninama i ne spominjem, zašto mislite da bi vam ljudi opet trebali vjerovati? Zašto ste digli ruku za porez na nekretnine dok ste bili s HDZ-om, a poslije ste htjeli oprati taj grijeh?

- Most je u Vladi napravio sve da se porezni teret za građane smanji. Suprotstavili smo se ideji da se PDV na hranu i osnovne potrepštine podigne i time korigirali poreznu reformu, a podržali smo i rasterećenje radničkih plaća. Porez na nekretnine, s druge strane, bio je predstavljen kao obična zamjena za komunalnu naknadu uz uvjeravanje ministra financija Marića da se iznos poreza za građane neće razlikovati od komunalne naknade koju sada plaćaju. Tek je vrijeme pokazalo da su tvrdnje ministra Marića bile neistinite.

Ne možete očekivati da s 13 zastupnika vodimo državu kako mi želimo, zato nam je potrebno puno veće povjerenje građana na izborima. Uostalom ionako su nam govorili da se uvijek nečemu protivimo i da je s nama nemoguće surađivati, a evo vi tvrdite da smo im u svemu popuštali. Da je to stvarno tako, onda bismo vjerojatno bili još uvijek u Vladi.

Je li vam žao što ste rušili Oreškovićevu vladu uvjetom da Karamarko odstupi iz nje? Tko Vam je bolji - Karamarko ili Plenković?

- Vladu Tihomira Oreškovića rušio je HDZ. HDZ je predložio izglasavanje nepovjerenja gospodinu Oreškoviću. Zašto su to napravili odgovor su dali sami kad su na Saboru HDZ-a konstatirali da su postali taoci jednog čovjeka kojeg su na kraju i odbacili. 

Mi Oreškovićevu Vladu nismo rušili, ali smo tražili da zbog afere Konzultantica s mjesta potpredsjednika ode Tomislav Karamarko. S tim da se Božo Petrov zbog opstanka Vlade na poziv premijera Oreškovića također bio spreman povući s dužnosti potpredsjednika Vlade kao i Karamarko. HDZ na to nije želio pristati i oni su ti koji su srušili vlastitog premijera. To je upravo dokaz da nismo dali HDZ-u vlast u ruke kako smjeraju neka od pitanja koja su mi ovdje postavljena. 

A ako moram birati između Karamarka i Plenkovića, biram Božu Petrova.

Mišljenje o ovakvom statusu HNB-a i Vujčiću i njihovom djelovanju kao bankomat?

- Most je dvaput predložio izmjene Zakona o HNB-u kako bi državna revizija mogla kontrolirati poslovanje HNB-a. Tu smo naletjeli na zid HDZ-a i SDP-a koji nisu htjeli prihvatiti taj zakon. Spomenuta činjenica da su se obje velike partije ujedinila u odbijanju našeg zakona nameće pitanje čega se svi boje i od čega bježe. Pa državna revizija redovito kontrolira poslovanje svih državnih tijela, ne vidim razlog zašto bi HNB bio izuzet.

Ono što je problem s HNB-om je gotovo nikakva transparentnost i činjenica da ne žele pristati čak ni to da državna revizija ispita njihovo poslovanje. Zašto im onda uopće vjerovati da su stvarno neovisni kako tvrde i da rade u interesu Hrvatske?!

Kad ste bili u vlasti s Domoljubnom koalicijom i Karamarkom, Petrov je govorio kako ne vidi razloga za lustracijom, koju je Karamarko zagovarao i htio započeti. Nitko od vas iz Mosta nije demantirao Petrova, što posredno znači kako ste se slagali s njegovom izjavom. S obzirom na tu činjenicu, zbog čega ste u ovoj postavci vlasti inzistirali na otvaranju arhiva, što je svojevrstan uvod u lustraciju? Jeste li, u biti, bili za lustraciju i kad ste bili s Karamarkom, ali ste namjerno udarali kontru, navike radi, ili se sada kitite tuđim perjem?

- Most je otvorio arhive dok su drugi o tome pričali i od toga radili predizbornu kampanju. Otvaranje arhiva pravi je uvod u sveobuhvatno i cjelovito suočavanje Hrvatske s njezinom prošlošću. Samo kroz arhivsko gradivo možemo utvrditi tko su bili ljudi koji su u prošlom režimu bili privilegirani, koji su kršili temeljna ljudska prava, koji su imali materijalnu korist od sustava. Ali uvjeren sam da ćemo pronaći i one druge, koji su ne mareći za svoj osobni probitak i komoditet, odbili surađivati s propalim režimom i koji su pomagali progonjenima. 

Karamarkovo zazivanje lustracije je bila čista predizborna parola. Uostalom, upravo se Karamarko protivio ukidanju ureda Stjepana Mesića iako su HDZ-ovci javno uvijek bili 'nabrijani' na Mesića. A upravo je Most ukinuo taj ured. Istu stvar smo napravili s otvaranjem arhiva. Nismo govorili o otvaranju arhiva, nego smo taj Zakon gurnuli u proceduru uoči lokalnih izbora. HDZ-u nije preostalo ništa drugo nego da ga izglasuju jer smo ih istjerali na čistinu. Ali odmah su paralelno uputili u proceduru novi Zakon kojim nastoje te iste arhive zatvoriti. HDZ je prepun udbaša tako da je i Karamarkovo zazivanje lustracije nije ništa drugo nego klasično zavaravanje biračkog tijela. Ako ikoga treba lustrirati, to je HDZ.

I SDP i HDZ priče o lustraciji vade samo kada im to politički odgovara, iako znaju da su medijskim spinovima, otvorenim lažima, čišćenjem arhiva, pa i preuzimanjem međunarodnih obveza u ime Republike Hrvatske, i kada je trebalo i kada nije trebalo, učinili sve da do lustracije nikada ne dođe. Sjetite se samo osnivanja istražnog povjerenstva za slučaj Đureković, navodnih promjena Ustava kako bi se Perkoviću i Mustaču moglo suditi u Hrvatskoj. Naizgled HDZ je to gurao, a SDP se branio. U stvarnosti, i jedni i drugi su radili sve da se opet ne dogodi ništa. I jedni i drugi postavljali su državne odvjetnike koji nikada nisu poduzeli baš ništa, sve dok nije nastupila zastara.

Most, za razliku od drugih, jednostavno ne želi lagati ni o jednoj temi, pa ni o lustraciji. Jednostavno, radimo ono što je još moguće da istina izađe na vidjelo.

Zašto ste preuranjeno 'jurišali' na Zagreb, odnosno izašli na parlamentarne izbore 2015. umjesto da ste jačali organizaciju Mosta na lokalnoj i regionalnoj razini, osvojili što više gradova i općina na lokalnim izborima 2017., postigli uspjeh u upravljanju tim sredinama, stvarali kvalitetni, pošteni i sposoban kadar i tek tada se odlučili na izlazak na predstojeće parlamentarne izbore?

- To je uvijek pitanje nekakve procjene, ali smo osjetili trenutak i vjerujem da smo pogodili. To uostalom pokazuju rezultati parlamentarnih izbora. Ono što je sigurno, politička scena u Hrvatskoj nakon pojave Mosta više nikada neće biti ista. 

Usporedba s Draženom Budišom mi godi

Dva puta ste bili u Vladi i izišli. Znate li da je Budiša to isto napravio s Račanom i nestao iz politike. Kako vi mislite da vas netko podrži kad ste dvaput podvili rep?

- Dvaput smo participirali u Vladi i dvaput smo jasno i pred cijelom hrvatskom javnošću rekli 'dosta' sukobu interesa, političkoj korupciji i svemu onome što nas je dovelo na posljednje mjesto u Europi po svim ključnim pokazateljima. To za nas nije otegotna okolnost već veliki kapital i zalog za budućnost. Usto, dobili smo jedinstveni uvid u to kako funkcionira sustav državne vlasti i koje su njegove bolesti. To je iskustvo neprocjenjivo.

Usporedba s Draženom Budišom, pa čak i u ovom kontekstu, godi, ali govorite o dvije potpuno različite stvari i u sasvim drugačijim političkim okolnostima.

Kako je moguće da vas je Martin Pauk, radikalni desničar, uspio 'prevariti' i ući u Gradsko vijeće na Mostovoj listi? Ili pak stojite iza mišljenja da se ne radi o radikalnoj desnici i kako se njegovi stavovi koje iznosi putem medija i društvenih mreža ipak slažu s ideologijom vaše (a njegove bivše) stranke?

- Martin Pauk odlučio se više baviti nacionalnim temama, nego onim lokalnim splitskim temama, koje su u fokusu interesa Ante Čikotića i splitskih mostovaca. Poštujemo Paukov izbor i želimo mu uspjeh u daljnjem radu.

Zašto se ne zalažete za izgradnju obnovljivih izvora električne energije? Ni jednu hidroelektranu nismo izgradili od Domovinskog rata, a uvozimo od 29 do 51% struje svaki dan. Sunce, vjetar, geotermal kao da za HEP ne postoje.

- Pa upravo je Most predložio Zakon o obnovljivim izvorima energije kojim se olakšava procedura postavljanja mikrosolara i manjih vjetroelektrana. To je jedan od stupova održivog razvoja kojeg Most zastupa u okviru svoje platforme Pokret ostanka.

Slažemo se da državna politika i naročito HEP i dalje čine sve da u područje dobivanja energije iz obnovljivih izvora propuste samo one koji su dobro uvezani, te im po Vrdoljakovom modelu daju obilne dotacije na teret svih nas. Most u tom području ima sasvim drugi koncept koji omogućuje svima da npr. postavljanjem mikrosolara proizvode energiju za svoje potrebe, ali i za prodaju. Naravno da to svima uvezanim ne odgovara i da se izmišljaju svi mogući, javnosti potpuno nerazumljivi problemi i 'problemi' kako se ništa ne bi promijenilo. Naše je da o tome javno govorimo i radimo stalni pritisak da se i to promijeni.

Tko štiti ratnog profitera u Metkoviću? Zašto je još na slobodi? 

- To treba pitati njegove koalicijske partnere u Metkoviću i hrvatsko pravosuđe koje ne funkcionira. Usprkos potvrđenim optužnicama, stvari se odvijaju jako sporo. Vjerojatno se čak nastupanje zastare.

Kako je moguće da Uber reklamira mogućnost rada kada i koliko želiš preko njihove aplikacije (za već zaposlene) kada se po zakonu Republike Hrvatske rad za drugog poslodavca ne može odvijati bez dozvole poslodavca kod kojeg si zaposlen?

- Uber je pronašao rupu u propisima, ne samo kod nas nego i širom EU, pa i drugdje u svijetu. Koliko ja razumijem ne radi se radu za drugog poslodavca nego o otvaranju dopunskog obrta i samostalan rad u tom obrtu. Dakle, nije problem u Uberu, nije problem ni u ljudima koji žele raditi i zaraditi. Problem je da smo kao država beskrajno inertni i ponašamo se kao da svijet stoji u 19. stoljeću umjesto da brzo i efikasno razriješimo ovakve sporne situacije na korist svih građana. Kad kažem svih građana onda mislim i na taksiste koje smo godinama tjerali da u jednom sasvim netransparentnom sustavu ispunjavaju razne obveze i plaćaju vrlo visoke naknade za dozvole, a sada se država ponaša kao da ne razumije u čemu je problem.

Zašto se s Petrovom ne zamijenite za stranačke funkcije, za dobrobit stranke. Očito ste omiljeniji u narodu.

- Svaki od nas u Mostu, pa i Božo i ja, ima svoju zadaću i mislimo da su te zadaće dobro podijeljene. Sve ankete pokazuju veliku popularnost Bože Petrova. Uostalom, Božo je svojim djelovanjem kroz protekle godine pokazao da je pravi lider ne samo za Most nego i za Hrvatsku.

Zašto je vaš ministar Kovačić stopirao legalnu skupštinu Živog zida od Gabrića?

- Nisam baš sasvim razumio ovo pitanje, nemam nikakve informacije o tome, ali ne vjerujem da bi Ivan Kovačić napravio bilo što van svojih ovlasti i protivno zakonu. Uostalom, ako je i počinjena neka pogreška, protiv odluka ministarstva postoji pravna zaštita pred upravnim sudovima. 

Vaše mišljenje vezano za Velimira Bujanca kao novinara? Pratite li njegove emisije? Smatrate li da njegove emisije doprinose napretku ove države i njenog naroda?

- Jako malo pratim općenito televiziju i većinu informacija kupim na internetu tako da ne bih procjenjivao bilo čiji novinarski rad. On očito ima svoju publiku pa tko voli nek' izvoli.

Kao dugogodišnji prosvjetni radnik, koja je Vaša vizija školstva i obrazovnog sustava u RH općenito?

- Mislim da je stup svake obrazovne reforme poboljšanje položaja učitelja, nastavnika i profesora te njihovih uvjeta rada. Mi imamo situaciju da se količina administrativnog posla za prosvjetne djelatnike iz dana u dan povećava, njihove plaće su nikakve, a autoritet u društvu i odnos roditelja prema njima, sve je više narušen. Bez promjene tih kategorija ne možemo razgovarati o pravoj obrazovnoj reformi, tek kad to riješimo možemo razgovarati o kurilikumu, ustrojstvu, ishodima. Što će nam i najbolji kurikulum ako ne cijenimo one koji bi ga trebali provesti?

Udruživanje sa Živim zidom

Što je sa zakonom o arhivskoj građi, odnosno nakon što ste ga predložili i izglasan je u Saboru, nije cijela građa stavljena na raspolaganje, te je ograničen pristup. Hoćete li inzistirati na lustraciji?

- Na prijedlog Mosta Hrvatski sabor donio je izmjene Zakona o arhivskom gradivu i arhivima još u svibnju 2017. Od stupanja na snagu tog zakona sve arhivsko gradivo koje je u arhivima dostupno je svakome, NEMA OGRANIČENOG PRISTUPA. Namjerno sam ovo napisao velikim slovima kako bi bilo vidljivo jer se stalno protura ta lažna teza koja zbunjuje ljude. Namjera izjava da su arhivi i dalje zatvoreni je prikriti ovo što HDZ namjerava s ovim zakonom o arhivima - ZATVORITI VEĆ OTVORENE ARHIVE. Jednostavno, HDZ stalno plasira spin da će HDZ otvoriti arhive, pa, logično, moraju prvo proturiti tezu da su sada arhivi zatvoreni jer inače ne bi imali što otvarati.

Ako neki od državnih arhiva ne daje gradivo na korištenje, u zakonu smo predvidjeli put pravne zaštite radi ostvarivanja prava na dostupnost gradiva. Po mojim informacijama koje sam dobio od korisnika gradiva, pristup arhivskom gradivu u arhivima nije ograničen ni na kakav način.

Sasvim drugi problem je da u arhivima nije sve gradivo koje bi tamo trebalo biti. Iako smo i to zakonom riješili, HDZ ponovno čini sve da izbjegne predaju gradiva u arhive i tako ga čini nedostupnim te ujedno prikriva što je sve do sada uništeno i na čiju korist. Naravno, SDP mu u tome svesrdno pomaže. Ništa neočekivano.

Zašto ne udružite snage sa Živim zidom i ne srušite HDZ&SDP? Kakav je vaš stav o kolegama iz Živog zida?

- Živi zid je istaknuo kako za njih ne dolazi u obzir nikakva koalicija s bilo kojom političkom strankom. To je njihova odluka i mi u Mostu je poštujemo.

Što imate protiv Istanbulske konvencije tj. protiv zaštite obitelji od nasilja? Ako dođete na vlast ili opet budete dio vladajuće koalicije, hoćete li otkazati IK?

- Cijelo vrijeme sam govorio da žene od nasilja možemo zaštiti i svojim zakonodavstvom bez da nam to nameće i kontrolira neko prilično mutno međunarodno tijelo. Što se tiče otkazivanja tog međunarodnog sporazuma, jednom kad je izglasan i to s ovakvom potporom koja je dovoljna i za promjenu Ustava, teško će ga biti otkazati. 

Jeste li sudjelovali u organizaciji prosvjeda na Rivi protiv Istanbulske?

- Nisam, taj tjedan sam bio u Zagrebu posvećen saborskim aktivnostima.

Je li ovaj prosvjed dokaz da Crkva bez HDZ-a nema jačinu?

- Ne bih znao. Ne promatram Crkvu u kategorijama političke vlasti, moći i utjecaja.

Jeste li kontaktirali Ivu Davora Stiera od kada je Istanbulska prodrmala HDZ?

- Nisam posebno kontaktirao Davora Stiera, ali ga redovno viđam u sabornici kao i ostale zastupnike. 


Je li bitnije da djelujete kao Most gdje ima i lijevih i desnih ili biti svoj i samo svoj?

- I čovjek ima dvije ruke. Ako ostane bez jedne, suočava se s ozbiljnim invaliditetom.

Mi jesmo svoji i samo svoji. Nitko od nas ne odriče se svojih vrijednosti, a svu svoju energiju, znanje i rast usmjeravamo na rješavanje ključnih problema u hrvatskom društvu. A ti problemi jednako muče i lijeve i desne. Naravno da je ponekad teško uskladiti stavove upravo zbog tih temeljnih svjetonazorskih razlika, ali to ne znači da ne treba razgovarati i, što je još važnije, slušati argumente druge strane i pokušati naći rješenja u interesu svih građana. Mislim da bi bilo dobro kad bismo tako radili i u društvu općenito.

Zašto ste sebi dozvolili nepoštivanje pravila u upravnom području službeničkih odnosa?

- Osobno nikad nisam donosio niti jedno rješenje koje se odnosi na bilo kojeg državnog ili lokalnog službenika.

Vjerujete li da su izbori kao što tvrdi DIP regularni bez obzira na mnoštvo argumenata u javnosti koji tvrde suprotno, mislim na Apis i odlazak prvog čovjeka GONG-a u SDP?

- Želim vjerovati da živimo u zemlji u kojoj su barem izbori legalni, legitimni i regularno provedeni. 

Koliki je postotak onih koje sjede u Saboru i u stanju su predložiti zakone za boljitak države?

- Nisam razmišljao o sposobnosti pojedinih zastupnika i njihovoj želji da promjene stvari na bolje. Ono što je činjenica je da je Most politička opcija koja je uputila veći broj zakonskih inicijativa u proceduru, a uvjeren sam da sve one idu u korist naših građana.

Zašto nikad ne spominjete da se prava civilnih invalida izjednače s vojnim?

- Upoznat sam s tom problematikom i održao sam niz sastanaka na tu temu. To je nešto kompleksnije pitanje nego se na prvu čini, ali je isto tako činjenica da moramo učiniti sve kako bismo poboljšali položaj civilnih žrtava Domovinskog rata. 

Vjerujete li da je naše nogometno prvenstvo regularno i pošteno te što mislite o iživljavanju organa reda nad navijačima Hajduka na gostujućim utakmicama?

- Činjenica je da Hrvatski nogometni savez ima mnoštvo problema, a da samim tim postoji i veliko nepovjerenje u sudačku organizaciju. To su sve stvari koje se trebaju mijenjati i zbog kojih je Most žestoko kritizirao vodstvo HNS-a. Navijački izgredi su posljedica lošeg stanja u hrvatskom nogometu, a pretjerana represija te posljedice neće riješiti. 

Što je sa sabornicima da dobiju plaće 9999 kn koje ste pompozno najavljivali, ali nemojte demagogiju!

- Upravo je zahvaljujući Mostu ukinuta odredba o 6+6 mjeseci pune plaće nakon isteka mandata te su uvedene novčane kazne za izostanke sa sjednica. Kod glasovanja u Saboru o tome da se smanje plaće saborskih zastupnika jedino su mostovci glasali za, a ja sam ušao i u verbalni sukob s Miloradom Pupovcem koji je tvrdio da su plaće saborskih zastupnika premale. 

Vjerujete li da postoji mogućnost da u Vladi RH konačno dođe netko tko će riješiti ovu krizu, pa da građani počnu konačno normalno živjeti bez ovolikih poreza i prireza?

- Moguće je ako građani daju svoje povjerenje Mostu. Svaka politička stranka, pa tako i Most, svoju snagu i legitimitet svojeg političkog djelovanja crpi iz podrške birača. 

Mislite li se Vi i dalje baviti samo saborskim aktivnostima ili ćete bar pokušati poslati javnu podršku članovima stranke koji su sa svojim političkim radom doprinijeli politici Mosta?

- Most je prije šest mjeseci pokrenuo svoju inicijativu Pokret ostanka kojom želimo premrežiti cijelu Hrvatsku. Pokret ostanka je inicijativa koja se sastoji od ljudi i ideja formuliranih u zakonske prijedloge, koja ima cilj zadržati ljude u Hrvatskoj, a otvorena je svima koji žele sudjelovati. Putem te inicijative upravo dajemo podršku i našim ljudima koji svakodnevno koji su stvorili i svakodnevno izgrađuju Most.

Jednostavno rečeno: vrata Mosta su otvorena svima koji žele, znaju, mogu i hoće pridonijeti da se stvari u Hrvatskoj maknu s mrtve točke. Svima koji daju svoj doprinos sada i ubuduće podršku dajemo i davat ćemo svakodnevno. Ponavljam, vrata Mosta su otvorena.

Kakav je stav Mosta po pitanju Sirije? Podržavate li američko bombardiranje?

- U Siriji se, pored borbe s terorističkim ISIL-om, događa i sukob dviju globalnih velikih sila. Podržavati bilo koju stranu u sukobu bez svih potrebnih informacija, a ja ih nemam, bilo bi jednostavno politički neozbiljno. Ono što je najteže u toj priči jest gledati razorene živote i patnju običnih ljudi i naročito djece te ne moći ništa učiniti.

Zašto nikada niste govorili o Franji Lukoviću javno u Saboru i njegovoj pozadini? Je li istina da je trebao izaći pred saborsko povjerenstvo, ali je u međuvremenu ukinuto?

- Upravo smo mi iz Mosta u više navrata govorili o Franji Lukoviću, Nikici Valentiću i Franji Gregoriću kao ljudima koji i dalje imaju veliki utjecaj na hrvatsku državu i na HDZ. Istina je da je HDZ prvo nametnuo kronološki redoslijed ispitivanja svjedoka na istražnom povjerenstvu za Agrokor, a prvom prilikom i ugasio saborsko istražno povjerenstvo kako ne bismo uspjeli ispitati, između ostalih, i Franju Lukovića.

Tko je financirao Most za izbore 2015. godine?

- Većinom smo izbore financirali sami, većinu iznosa pokrili su tadašnji članovi Nacionalnog vijeća Mosta. Naravno, uz donacije građana. 

Zašto vodite politiku impulzivno? Trebate biti strpljiviji, upečatljiviji i zreliji.

- Ne mogu protiv svoga karaktera, u politiku sam ušao s emocijom za svoj grad i domovinu. S istom emocijom nastupam i danas i bez te emocije ne želim ostati ni kada iz politike budem izlazio. Takva promjena bila bi moj osobni poraz. Jasno mi je da nisam neki materijal za diplomatsku akademiju, ali prošlo je vrijeme za diplomaciju i igre riječima. Stanje u zemlji je ozbiljno i treba jasno i direktno govoriti o problemima.

Boje li se gospoda u Saboru da ćemo roknuti na ulice kao bijesna rulja jer nam malo fali?

- Osobno podržavam svaki prosvjed i priželjkujem aktivnije uključivanje građana u političke procese, a ne samo od izbora do izbora. Naravno, uvijek bez bilo kakvog nasilja nego kroz mirne prosvjede i demonstracije. Toga nam u Hrvatskoj uistinu nedostaje. Uvjeren sam da bi tada i vlast i političari bili puno bolji. 

Što mislite o samoupravnom socijalizmu kao društvenom konceptu i o pokretu Nesvrstanih kao vanjskopolitičkoj determinanti?

- Isto što i hrvatski narod kad nas je iz tih koncepata i determinanti izveo.

Tko Vam je politički uzor (strani i domaći)?

- Ne mogu dati neko konkretno ime. Ali poštujem svakoga, a osobito one koji od mene više znaju i koji su bolji. Kad susretnem takve ljude, nastojim slušati i učiti. 

Hoćete li nakon izbora ponovno u koaliciju s HDZ-om?

- Mislim da nema straha niti za koaliciju s HDZ-om ni sa SDP-om. Kako je krenulo ni jedni ni drugi neće imati potencijal za formiranje Vlade.

Koliko vas plaća Crkva da provodite njihovu politiku?

- Ne plaća nas nitko, to je sasvim jasno. Potpuno smo autonomni u donošenju odluka i svoji. 

Zašto Most predlaže zakon o isključivom gospodarskom pojasu? Kada će u Sabor?

- Odluku o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa predložili smo radi zaštite bitnih nacionalnih interesa. Poražavajuće zvuči činjenica da jedna država koja sebi 'tepa' i naziva se pomorskom državom, uopće ne želi kontrolirati što se događa u tom velikom morskom prostoru. Ne kontroliramo izlov ribe kao ni pomorski promet. Mi u Mostu smatramo da to treba promijeniti.

Odluku smo odavno uputili u proceduru i ona je na dnevnom redu, ali kada će se raspraviti odlučuje predsjednik Sabora.

Što mislite o uvođenju eura i o Montijevim reformama?

- Uvođenje eura je za Hrvatsku hipotetska budućnost. Zato me ne čudi da se ova Vlada uhvatila tog projekta koji se ne može dovršiti u jednom mandatu.

Doista nisam ekonomski stručnjak koji može komentirati toliko kompleksna pitanja poput Montijevih reformi. To bi i od mene ipak bilo malo previše, ha, ha.

Zašto ne pokrenete pitanje o stopiranju 'braniteljskih' mirovina, onima koji nisu hrvatski građani te ne plaćaju porez našoj državi?

- Braniteljske mirovine ne bi trebale biti vezane uz činjenicu gdje netko živi već o tome je li istinski branitelj i kakve je posljedice imao zbog stavljanja na raspolaganje za domovinu. Ono što je problem jest da bi se trebalo ispitati one koji su ta prava ostvarili nakon rata iako ih nisu u ratu zaslužili. 

Vaša reakcija na temu
Pregledaj komentare