108 GODINA LJUBAVI: Kako se rodio Hajduk

Na današnji dan slavimo 108 godina od osnutka našeg voljenog Hajduka, a kako je sve počelo donosimo u priči koja slijedi!

Preteča Hrvatskog športskog kluba Hajduk, bio je Hrvatski sportski klub, osnovan dvije godine ranije, 1909. godine za vrijeme školskih praznika, od onih istih praških studenata, koji dvije godine kasnije osnivaju Hajduka (Fabjan Kaliterna, Vjekoslav Ivanišević, Lucijan Stella, Ivan Šakić). Zadatak Hrvatskog sportskog kluba bio je gajenje nogometa. Bila je izabrana i redovita uprava, a odigrano je i više trening utakmica s momčadima koje su sačinjavali studenti s praških sveučilišnih škola. Ove momčadi su bile popunjavane s novim članovima koji su tek upoznavali nogometnu igru. 

Ovaj klub je imao, barem što se nogometa tiče, ferijalni karakter, jer je odlaskom sveučilištaraca natrag u Prag na studije prestao gajiti tu granu sporta. Štoviše, biranjem nove uprave u klubu, početkom 1910. godine, izgubljen je svaki smisao za nogomet pa je mladi klub uzeo gajenje tenisa kao svoj glavni zadatak. 

Priča praških studenata

Kada su u ljeto 1910. godine praški studenti ponovno došli na ferije, zatekli su u klubu novonastalu situaciju, koju usprkos svemu nisu više mogli izmijeniti. 

Prošli su i ovi praznici, a da na polju nogometnog sporta nije ništa učinjeno. Bila je međutim sretna okolnost da su kroz jesen ostala u Splitu, dva 'Pražanina' Fabjan Kaliterna i Lucijan Stella koji su se povezali s već poznatim sportašem graditeljem Vladimirom Šorom. Ovoj trojici konačno je pošlo za rukom da kroz prosinac 1910. i siječanj 1911. godine pripreme sve za osnivanje novog nogometnog kluba pod imenom Hrvatski nogometni klub Hajduk. 

Nova ispravljena molba predana je na odobrenje preko tadašnjih nadležnih splitskih vlasti ck. Namjesništva u Zadru, na kojoj su prema tadašnjim propisima bili potpisi najmanje trojice osnivača: Fabjana Kaliterna, Lucijana Stelle i Vladimira Šore. 

Klupska pravila Hajduka bila su odobrena odlukom ck. Namjesništva u Zadru od pretposljednjeg ck. namjesnika Nardellija, dana 13. veljače 1911. godine, pod poslovnim brojem VIII – 534, što se smatra aktom Hajdukovog rođenja. Ova odluka je osnivačima, potpisnicima molbe, stavljena na znanje aktom ck. Kotarskog poglavarstva u Splitu, policijski odsjek, dana 16. veljače 1911. godine pod poslovnim brojem 2045. Kako molba za odobrenje pravila nije bila propisno biljegovana, to je Lucijanu Stelli bio dostavljen od strane ck. Kotarskog financijskog ravnateljstva u Splitu, Isplatni nalog usljed uredovnog nalaza da plati u ime biljegovine za molbu kruna 2 i 40 para, a za povišak kr. 4.80, koji se 'putem milosti' snizuje na kruna 1.20, dakle skupa 3.60 kruna. Ovaj isplatni nalog izdan je 12. rujna 1911. godine, dakle 7 mjeseci pošto su bila odobrena pravila, a likvidiran je tek 2. svibnja 1912. godine. Inače, još je interesantno da se ovaj Isplatni nalog poziva na paragrafe 64 i 79 Zakona od 9. veljače 1850. godine. 

Brojne poteškoće

Odmah u početku svog djelovanja Hajduk je naišao na brojne poteškoće, jer su tadašnje austrijske vlasti dobro znale da se u njemu okupljaju nacionalno nastrojeni elementi. Radi toga je i 16. k. und k. Korposkomando u Dubrovniku, koja je bila nadležna za sve komande u Dalmaciji, svojim aktom M. A. broj 1272 od 16. veljače 1911. godine odbila molbu Hajduka za ustupanje vojnog egzercirišta za potrebe treninga i utakmica. Ta dozvola je tek kasnije isposlovana. 

Hajduk je povukao i svoju molbu za prijem u Austrijski nogometni savez u Beču, pod koji je Dalmacija administrativno spadala, kada su bečki sportaši od njega zatražili da se odrekne igranja sa češkim klubovima. Koliko je novoosnovani klub bio već u prvim danima nakon osnivanja trn u oku austrijskih vlasti, najbolje se vidi po tome što su tadašnje splitske novine Naše jedinstvo, koje su bile glasilo 'crno – žutih' vlasti, s mnogo ironije zabilježile osnutak Hajduka. 

Splitski studenti iz Praga, zajedno s Vladimirom Šorom, sve su oko osnutka kluba odradili kako je bilo predviđeno, savladavši sve prepreke kojih je bilo na putu do konačnog osnutka kluba, osim što se nikako nisu mogli složiti kako nazvati svoj klub. Ne mogavši se odlučiti za ime, mladići potraže savjet od starog mudrog gimnazijskog profesora Josipa Barača, koji je uživao veliki ugled u Splitu, posebno kod srednjoškolske omladine. Poput vjetra upadnu mu u zbornicu. 

- Profesore, pomagajte, kakvo ime klubu da damo, hoćemo li Borac, ili je ljepše Hajduk - izusti Fabjan Kaliterna, ili možda Uskok,ili…

Stari profesor se zamisli gladeći bradicu:

- Upali ste mi nepozvani, bez kucanja, baš poput pravih hajduka. Stoga evo vam imena HAJDUK, hajduci….I kao što znate, kao što smo vas u školi učili, ta riječ simbolizira sve najljepše u našem narodu, junaštvo, čojstvo, drugarstvo, ljubav za slobodom, prkos nemoćnoga, zaštitu slabome. Budite dostojni tog velikog imena! 

Tako je obavljen ceremonijal krštenja!

Prvo, pa 9:0

Na osnivačkoj skupštini bila je izabrana ova prva uprava Hajduka: predsjednik Kruno Kolombatović, potpredsjednik Josip Zuppa, tajnik Lucijan Stella, blagajnik Ivan Tudor, gospodar Vladimir Kukulj, odbornici Frane Zavoreo i Joseph Buchberger, revizori Ivan Poletti i Vorih Matković, te časni sud: Grga Anđelinović, Vladimir Šore i Ivan Šakić. 

Prva javna utakmica između dviju najboljih Hajdukovih momčadi odigrana je 16. travnja 1911. godine. Ovoj utakmici posvetio je interesantnu šaljivu pjesmu tadašnji kapetan duge plovidbe dr Danko Anđelinović, kasnije poznati književnik. Pjesma nosi naziv Kavafangijada valjda po prvim splitskim nogometašima, koji su više udarali nogom u blato, odnosno zemlju, nego pogađali loptu. 

Brzo zatim 11. lipnja, slijedila je prva javna nogometna utakmica mladog kluba. Splitski klub italofila Calcio, poražen je do nogu sa 9:0. Ovom značajnom pobjedom, koja je za one prilike imala i veliki politički karakter, započeo je slavni pobjedonosni put našeg Hajduka, koji slaveći veliki jubilej, može s ponosom pogledati na dugi, težak, ali i uspješan stoosmogodišnji rad.