Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Privatni album / Facebook INTERVJU Krešimir Krolo: Trenutno stanje možda i nije toliko loše koliko situacija pokazuje

INTERVJU Krešimir Krolo: Trenutno stanje možda i nije toliko loše koliko situacija pokazuje

Donosimo intervjue s kandidatima za novi Nadzorni odbor Hajduka

Uoči izbora za Nadzorni odbor Hajduka donosimo intervjue s kandidatima. Jedan od njih je Krešimir Krolo:

1. Jeste li član političke stranke i kako gledate na mogući upliv politike u sam rad Kluba, s obzirom na to da je Grad ipak još uvijek većinski vlasnik Hajduka?

Nisam član političke stranke. Smatram da politika ne bi trebala imati nikakve veze niti uplitati po pitanju rada i funkcioniranja ne samo Hajduka nego i bilo kojeg drugog sportskog kluba.

2. Koji su parametri kojima biste na kraju mandata ocjenjivali svoj rad u NO?

O parametrima kvalitete rada bi na koncu odlučivali sami članovi valorizirajući ukupan rad na kraju mandata Nadzornog odbora. Veći dio toga vezan je za rezultate i ono što se kroz nadziranje napravilo kada se promatra rad uprave. Tako da mi se čini da bi neki mjerljiviji parametri koji bi išli van tog okvira bili teško ostvarivi. Ostavljam to više otvoreno kao neki plebiscitarni element, odnosno element koji je vezan za procjenu rada od strane onih koji su mi dali glas na izborima.

3. Zašto mislite da ste dobar kandidat za NO.  Koje vještine mislite da su vam prednost za tu ulogu,  a gdje mislite da biste se još trebali educirati?

Smatram da sam dobar kandidat zbog toga što imam širinu različitog životnog i poslovno-profesionalnog iskustva, a što sam i naveo u svom motivacijskom pismu i što je nadam jednako vidljivo kroz moj životopis. Prošao sam sve segmente koji su vezani uz privatni i javni sektor, a jednako tako i vezano za nadziranje različitih elemenata, odnosno institucija koje traže koherentne strategije na osnovu kojih bi se mogli promatrati i valorizirati njihovi dugoročni učinci. Što se tiče elemenata u kojima bih se u svakom slučaju trebao dodatno educirati, to su oni koji su vezani za sustavnije praćenje ekonomskih pokazatelja jer u tom pogledu nemam profesionalnu edukaciju budući da nisam završio nikakve ekonomske i financijske smjerove, no smatram da raspolažem sa zadovoljavajućom razinom znanja da uhvatim najvažnije elemente. U svakom slučaju, vjerujem da tu postoji još prostora za napredak.

4. Kako ocjenjujete trenutačno stanje u Hajduku i što biste vi drukčije napravili na mjestu aktualnog NO?

Trenutno stanje možda i nije toliko loše koliko sve skupa situacija pokazuje. Smatram da recimo akademski segment vezan za mlađe uzraste, omladinski pogon, pokazuje stvarno jako dobre rezultate. Pokazuje se da tu ima jedan oblik rada i pristupa koji je karakterističan za ozbiljnije i profesionalno uređene klubove. No ono što bi svakako trebalo sve skupa još poboljšati je povezanost upravnog odnosno sportskog dijela vezano za prvu momčadi. Smatram da tu još ima prostora za veliki napredak, odnosno da nam nedostaje jedan jasan sustav, jedan koherentan mehanizam koji pokazuje kako i na koji način bi se klub trebao identificirati, ali jednako tako razvijati prema nekakvom principu održivosti. Tako da tu vidim potencijala da se stvari malo više sistematiziraju pa se u tom nekom smislu nalaze i elementi za koje smatram da bi Nadzorni odbor trebao malo više inzistirati, a to je da na razini cijelog kluba, cijele organizacije postoji jedan jasan dokument koji obvezuje apsolutno sve dionike, hijerarhijski od najnižeg do najvišeg u smislu rada i djelovanja. Nekako sam mišljenja i uvjerenja da bi u cijeloj toj priči onda imali manje oscilacija kojima svjedočimo u zadnje vrijeme.

5. Koji bi prioritet NO trebao biti u prvoj godini mandata,  a što bi se sve trebalo napraviti kroz četiri godine?

Prioritet je stabilizacija rezultata prve momčadi. Za druge stvari ne mogu ništa govoriti jer nemam informacije koje nisu vezane za ono i što prosječan navijač zna. Tako da se sad ne osjećam najkompetentnijim odgovoritina taj element, no ono što se u svakom slučaju sad čini kao prioritet je gašenje, nazovimo to tako, požara vezano za prvu momčad. Dugoročno, znači za sljedeće četiri godine, smatram nužnim da se nastavi priča vezana za daljnju institucionalizaciju rada te jedan jak i koherentan sustav po pitanju akademskog pogona, znači naslanjanje na vlastite resurse, daljnje inzistiranje na suradnji s ostalim dionicima, pogotovo s vlasničkom strukturom u smislu određivanja i daljnjeg širenja infrastrukturnih kapaciteta za dodatni razvoj i snaženje tih mlađih uzrasta. Također, sistematizacija i unaprjeđenje prema suvremenim elementima onoga što je drugi najvažniji potencijal i kapacitet kluba, a to je ono što je vezano za marketinški segment. Tu se mora napraviti jedan iskorak koji će nadoknaditi sve one elemente koji nisu do kraja realizirani, a koji imaju strašan potencijal da se riješe u smislu proizvoda koje klub može nuditi na tržištu. Smatram da tu ima jako puno prostora za napredak. Naravno, treba i nastaviti vratiti povjerenje koje klub ima i težinu koju ima unutar svog temeljnog okvira, temeljnog bazena, počevši s regijom Dalmacijom i susjednim regijama, da vrati povjerenje i izgradi suradnju koju je prije imao - da se to sve skupa poveže u jedan jedinstven program u jedinstvenoj regiji. To vidim kao važne segmente koje bi trebalo riješiti u sljedeće četiri godine.

6. Koliko ste upoznati sa strateškim okvirom Hajduka i kako mislite da bi se trebao implementirati?

Upoznat sam onoliko koliko je predstavljeno, znači onaj temeljni okvir. Što se tiče implementacije, trebalo bi imati kompletan materijal da bi se moglo razmišljati o detaljnim primjenama onoga što u tom dokumentu stoji. U najmanju ruku recimo da, onako kako barem ja to vidim, temelj bi trebao biti na onim stvarima koje sam ranije naglasio: da postoji jedan jak sustav suradnje između prve momčadi i Akademije, odnosno da temelj ide prema tome da se razvija ono što je vezano za mlađe kategorije; da postoji jedan jasan sustav, jedna jasna strategija koja zna da su to dvije stvari koje su komplementarne te da se na osnovu toga temelji dugoročna održivost kluba, odnosno da strategija ide prema tome da se upravo iz potencijala mladih rade pojačanja i elemente koji su vezani i za vrlo specifičan stil ili identifikacijski element kluba, a ne recimo da se mlađi naraštaji gledaju kao neka vrsta samoposluge. To se mora vidjeti kroz strateški okvir, a onda i ove druge stvari koje sam spominjao. Znači elementi koji su vezani za infrastrukturu, za marketinški segment da su povezani i da tu postoji jedan jasan element prema kojem onda, ustvari prema tim segmentima, da se onda biraju ne samo igrači, nego i osobe koje će biti u upravnom dijelu Kluba koji će provoditi i realizirati takvu ideju i takav cilj.

7. Koliko transparentan mora biti rad NO i kako biste vi postigli tu transparentnost?

Za sada postoje dva ključna elementa. Komunikacija na redovnim skupštinama i Ćakula za koju smatram da je jedan koristan i dobar način komunikacije o svim onim stvarima koje se ne mogu iskomunicirati u nešto formalnijem elementu komunikacije s dioničarima na skupštini. Daljnji oblik transparentnosti je tema koju bi trebalo vidjeti sa stručnjacima u smislu pravnih elemenata koji su bitni u smislu onih stvari koje bi mogle biti problematične ako govorimo o poslovnim tajnama. Treba vidjeti, gdje, kako i na koji način transparentnost možemo proširiti prema vani. Osobno sam otvoren za nju, međutim postoje stvari koje mogu biti problematične ukoliko mogu ugroziti poslovanje kluba. Ako se tu pronađe model za koji su svi suglasni da može ići češće i intenzivnije onda ne vidim razloga zašto se javnost ne bi redovnije na još jedan način osim skupštine i Ćakule izvještavala o radu Nadzornog odbora.

8. Što biste napravili kad biste bili preglasani u odlučivanju u radu NO?

Nadzorni odbor sam po sebi je takve strukture da nije stvar jednoglasnih odluka ili razmimoilaženja ili mimoilaženja. Bitnija je učestalost naglasavanja odluka. Recimo, ako sam dojma da nešto nije u interesu kluba, da se donose odluke koje potencijalno mogu biti štetne smatram da je moja dužnost obavijestiti dionike kluba putem već postojeće procedure o stvarima za koje smatram da su problematične i koje iz moje perspektive mogu ugroziti stabilnost i održivost kluba. Ukoliko pak dolazi do toga da je nadglasavanje konstantno i da je očito riječ o vrlo različitim perspektivama gledanja na ono kako bi klub trebao funkcionirati i dalje se razvijati, smatram da je onda moja dužnost da ponudim mandat na raspolaganje ukoliko znači to može prijetiti i u najmanju ruku i na neki način narušiti daljnji integritet i rad Nadzornog odbora.


 

Vaša reakcija na temu