Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Sutivan u novu sezonu ulazi s antisuvenirom: 'Bračani su ljudi koje treba milovati, ali batinom...'

Sutivan u novu sezonu ulazi s antisuvenirom: 'Bračani su ljudi koje treba milovati, ali batinom...'

Na promotivnim materijalima tiskat će se izjava Jerolima Kavanjina

Sutivanjani u nadolazeću sezonu ulaze s novim sutivansko-bračkim suvenirom, i to samo po sebi i ne bi bila neka vijest da se ne radi o novom i provokativnom konceptu 'antisuvenira'. Naime, na majicama i ostalim promotivnim materijalima Sutivana naći će se slabo poznata ali autentična izjava čuvenog splitsko-stivanskog pjesnika kasnog baroka Jerolima Kavanjina:

'Bračani su ljudi
koje treba milovati,
ali batinom,
ološ, sedam puta proklet,
ne vidjeh, bogme,
nikad gori soj'.

Jerolim Paško Kavanjin (1641.-1714.), autor poznatog spjeva skraćenog imena: 'Bogatstvo i uboštvo', splitski plemić, vojnik i odvjetnik, u svojem je ljetnikovcu na rivi u Sutivanu spjevao najopsežnije djelo starije hrvatske književnosti, religiozno-filozofski ep od od 32 724 stiha.

U svome se spjevu više puta kritički osvrnuo na Bračane, jer kao i drugi doseljeni plemići koji su svoje titule stekli u borbama protiv Turaka, nije bio dobro primljen od strane bračkog plemstva koje je svoje patricijsko podrijetlo vuklo još iz antičke Salone. Poznato je također da je bio u brojnim razmiricama sa svojim sutivanskim susjedima, majstorima koji su gradili ljetnikovac i težacima koji su mu održavali naslijeđeno obiteljsko gospodarstvo. Ipak, u svojim posmrtno objavljenim stihovima nije bio toliko grub i izravan u svojoj kritici Bračana, već je spomenuta izreka zabilježena u njegovoj oporuci 'Baštinicima' kojima daje savjete i upute kako upravljati naslijeđenim imanjem.

Tekst 'Baštinicima' objavio je Muzej grada Splita u izdanju: 'Ilirska akademija u Splitu njeno vrijeme i sjedište' u redakciji Ćire Čičin-Šaina 1952. godine. Dugo je ta Kavanjinova pogrda svojim suotočanima bila skrivena i poznata samo rijetkima a sada su je Sutivanjani odlučili predstaviti svijetu na vrlo neobičan način.

Sutivanski kulturni identitet oduvijek je bio oslonjen na činjenicu da je poznata hrvatska 'enciklopedija u stihovima' spjevana upravo u baroknom ljetnikovcu u miru i ljepoti stivanske luke, a sam objekt 'Kavanjinovih dvora', sada u vlasništvu Općine Sutivan, u novijoj povijesti centar je  kulturnog života mjesta. Hoće li ovaj 'antisuvenir' poljuljati ugled koji je Kavanjin do sada imao na otoku Braču?

'Zapravo i neće, jer poznato je da Bračani ionako 'nisu judi nego Brocani', da ne citiramo i onu: 'Niti je hubotnica riba, niti Bračanin čovik!', pa zašto bi se onda ljutili na uvrede jednog običnog splitskog plemića, što promocijom ovog 'antisuvenira' upravo i dokazuju. S druge strane, teško da će koji Splićanin, a i drugi „furešt“ propustiti priliku narugati se Bračanima nošenjem ovakve poruke, doduše, isključivo na vlastitu odgovornost. Još jedan detalj spašava Kavanjinov ugled u Sutivanu, a to je podatak da je bio veliki ljubitelj mačaka, na što jedino misto na svitu s poznatom 'mačkom u kampanelu' uvijek blagonaklono gleda!', poručuju iz Knjižnice Sutivan.

Vaša reakcija na temu