Doktorski kandidat Almir Pustahija, magistar kriminalističkih znanosti, kao stipendist projekta Erasmus Mundus i programa Europske unije trenutno na splitskom Pravnom fakultetu, komentirao nam je neustavni referendum u Republici Srpskoj.
Pustahija je inače suradnik na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije na Univerzitetu u Sarajevu.
- Promatrajući ga pogledom prosječnog čovjeka smatram ga činom koji je proveden iz inata, prkosa (dišpeta) trenutno aktuelnog lidera političke stranke na vlasti u RS, u cilju buđenja prije svega nacionalnog ponosa i svijesti, a prevashodno zbog dobivanja glasova na lokalnim izborima koji će se održati za nekoliko dana u Bosni i Hercegovini. Promatrajući ga s pravnog aspekta činjenično stanje nam govori da je referendum o Danu Republike Srpske, održan svjesnim zanemarivanjem vladavine prava, odnosno nepoštivanjem Ustava Bosne i Hercegovine i kršenjem odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje se očitovalo o istom, i on je kao takav pravno neutemeljen čin i suštinski on ne može imati nikakav pravni učinak u pravom smislu te riječi - drži Pustahija.
Upitali smo ga i kako će se održavanje i rezultati referenduma odraziti na stanje u susjednoj državi.
- Sa sigurnosnog aspekta mogu pretpostaviti da neće imati bitne refleksije na sigurnost građana u Bosni i Hercegovini, jer rađanje novih strahova kod stanovništva uslijed informacija koje se permanentno plasiraju su stvar daleke prošlosti - kazao je.
Objasnio je svoj stav:
- Ogromni postotak stanovništva brine svakodnevnica, odnosno mlađu populaciju brine zaposlenje, otvaranje radnih mjesta ili eventualni odlazak iz države zbog egzistencije i osobnog prosperiteta, dok stariju populaciju brine hoće li biti isplaćivane redovno mirovine i hoće li moći podmiriti sve troškove koje imaju. Zasigurno, trenutno građane Republike Srpske brine čini se uzalud potrošenih 1.5 milijuna konvertibilnih maraka na održavanje referenduma o Danu Republike Srpske. Konstantno, sve ih zajedno brinu pošasti koji su duboko uvriježeni u bosanskohercegovačko društvo kao što su: kriminal, korupcija, nepotizam...
Zanimalo nas je i povezano s tim je li onda rat uistinu realna opasnost u Bosni i Hercegovini.
- Iako postoje tenzije, prvenstveno koje dolaze od strane političara sa populističkom retorikom s ciljem 'ovakvih 'ili 'onakvih' nacionalnih podjela, mišljenja sam da je rat nerealna i nemoguća opcija. Poznavajući prilike u Bosni i Hercegovini, mislim da kod ogromnog broja građana ne postoje razmišljanja u tom pravcu, iz prostog razloga zato što ni tko ne želi više da vodi bilo kakvu oružanu borbu za nečije političke interese , već isključivo 'borbu' za osobnu egzistenciju - istaknuo je.
Pustahija je naglasio kako su ljudi fokusirani na rješavanje svakodnevnih životnih problema i poboljšanja života.
- U konačnici iz političkog kuta, niti zvaničnoj Europi niti ostatku zapadnih sila nije više u interesu niti bi dozvolili bilo kakav oružani sukob u Bosni i Hercegovini - podvukao je.
Na kraju nam je Pustahija odgovorio i na pitanje koliko su riječi o 'suživotu' floskula, a koliko je stvarno među narodom moguć.
- Bosna i Hercegovina jeste država koja ima mnogo svojih specifičnosti i raznolikosti, ali upravo te specifičnosti i raznolikosti je čine pozitivnom i posebnom. U tom kontekstu, a kao odgovor na vaše pitanje o mogućem suživotu, ono je stvarna realnost i jedina mogućnost među građanima Bosne i Hercegovine - jasan je.
Činjenica je da je rat koji se desio na prostoru Bosne i Hercegovini, nastavio je, umnogome promijenio demografsku sliku države.
- Ali je isto tako činjenica da multietnička društva koja su se na volšeban način obranila i održala uslijed mnogobrojnih nedaća i izazova tokom rata su nastavila u tom pravcu i poslije završetka ratnih sukoba, odnosno pravcu zajedničkog suživota, zajedničke egzistencije napretka, prosperiteta - obrazložio je skori doktor znanosti.