Anđelko Mihanović: Međunarodni simpozij mladih povjesničara umjetnosti organiziramo kako bismo ponudili načine očuvanja i revitalizacije lokalne povijesno-umjetničke i kulturne baštine

Glavni cilj Međunarodnog simpozija mladih povjesničara umjetnosti jest stvoriti platformu na kojoj mladi istraživači i znanstvenici mogu prezentirati svoje radove u svrhu očuvanja i revitalizacije lokalne povijesno-umjetničke i kulturne baštine, kaže Anđelko Mihanović, predsjednik Studentskog zbora Filozofskog Fakulteta u Splitu i jedan od pokretača simpozija.

- Ovaj projekt je važan jer predstavlja odličan primjer u kojem istraživači i znanstvenici pokušavaju ponuditi rješenja na aktualne društvene probleme, kako na razini Splita, tako i Hrvatske. Prošle se godine to ostvarilo putem suradnje s Pravnom klinikom Pravnog fakulteta u Splitu, koja je pripremila predavanje o opisu nacrta prijedloga zakona o muzejima, o kojem se tada polemiziralo u javnosti. Također je značajno što su na prvom i drugom simpoziju plenarni izlagači prvi put predstavili dotad nepublicirane rezultate svojih znanstvenih istraživanja - govori Mihanović.

Drugi međunarodni simpozij mladih povjesničara umjetnosti, podsjetimo, organiziran je od strane grupe studenata odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu i Studentskog zbora fakulteta. Simpozij, održan od 13. do 15. travnja 2016. u prostorijama Filozofskog fakulteta na Peristilu, nastavlja se na prošlogodišnji Prvi međunarodni simpozij mladih povjesničara umjetnosti, koji su osmislili studenti Anđelko Mihanović i Renata Busatto te su ga organizirali uz pomoć kolega Tomislava Poljaneca, Dorje Bulog, Anje Bulog, Dore Derado i Petre Dajak. Vrijednost ovoga projekta prepoznali su i renomirani stručnjaci iz područja povijesti umjetnosti, akademici, dekani i sveučilišni profesori koji su pismeno podržali organizaciju prvog simpozija, a među kojima se mogu istaknuti predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske prof. dr. sc. Zvonko Maković, ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti prof. dr. sc. Milan Pelc, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje, prof. dr. sc. Jasmina Havranek, rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Pero Lučin, dekan Filozofskog fakulteta u Splitu prof. dr. sc. Aleksandar Jakir, dekan Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije izv. prof. dr. sc. Boris Trogrlić, dekanica Umjetničke akademije u Osijeku prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, dekan Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci prof. dr. Josip Butković, akademik prof. dr. sc. Nenad Cambi i akademik prof. dr. sc. Radoslav Tomić. 

Prvi dan ovogodišnjeg simpozija započeo je plenarnim izlaganjem docenta dr.sc. Dalibora Prančevića sa splitskog odsjeka za povijest umjetnosti pod naslovom Art Histories? (impact of IT technology in the field of art history). Potom su uslijedila studentska izlaganja: Lovorka Keča govorila je o internetskoj umjetnosti i njenoj globalnoj važnosti u razvoju povijesti umjetnosti, Ines Abramović reinterpretirala je Rafaelovu Atensku školu, Ivo Alebić održao je predavanje pod naslovom Car je gol!. Prvi dan završen je izlaganjima studentica Stanislave Jovanović i Ksenije Plećaš o granicama slobode prilikom tumačenja umjetnosti i izlaganjem Martine Brzice i Josipa Miljka pod naslovom Metoda: balast prošlosti ili minimalna nužnost u novoj povijesti umjetnosti?.

Drugi dan simpozija započeo je izlaganjem Igora Loinjaka o povijesnosti povijesti umjetnosti i izazovima struke te izlaganjem Petre Šarin i Anje Tomljenović o teorijama o kraju umjetnosti i promjenama u metodološkom pristupu povijesti umjetnosti na primjeru hrvatske suvremene umjetnosti. U drugoj sesiji je Amina Papić govorila o spiritualnoj dimenziji simbolike četiri elementa u video instalacijama Billa Viole, Boris Ležaja pričao je o djelu Waltera Benjamina, a Enver Kazić održao je predavanje pod naslovom Tijelo kao diskurs u performans operacijama umjetnice Orlan. Drugi dan završen je predavanjima Ljubice Radovanović pod naslovom Popularizacija nepokretnog kulturnog nasljeđa putem medija: studija slučaja filma 'Mamula' i  Luke Rakojevića koji je govorio o navijačkoj povijesti umjetnosti. 

Posljednji dan simpozija započet je plenarnim izlaganjem docenta dr.sc. Vedrana Barbarića pod naslovom Umjetnička baština i aktualni ekonomski procesi - Pogled iz lokalne perspektive, nakon čega su uslijedilo izlaganje Marijane Bičvić o emigrantskoj umjetnosti ljudi iz zemalja bivše Jugoslavije te izlaganje Dine Pavić pod naslovom Lik Gvozdena Miodraga Miće Popovića kao slika socijalne kritike komunističkog režima. U sljedećoj sesiji studenti Bruno Raguž i Iva Volović govorili su o Trsatičkom principiju nekad i danas, a Anđelko Mihanović je održao predavanje pod naslovom U potrazi za našim izrazom ili izrazom našega: studija slučaja Ljube Babića i Grupe trojice. Simpozij je nastavljen predavanjima Kristýne Dufkove pod naslovom Semantički i vizualni način predstavljanja Balkana u češkoj edukaciji umjetnosti i Valentine Pavlič koja je reinterpretirala baroknu umjetnost na primjeru iz mariborskog regionalnog muzeja. Simpozij je završen izlaganjima Josipe Burazer pod naslovom Odnos Crkve prema umjetnosti s posebnim osvrtom na odredbe 2. vatikanskog sabora o sakralnoj umjetnosti i Antonie Vodanović 'Mi' i 'Oni': o vizualnoj reprezentaciji Turaka u hrvatskoj umjetnosti ranog novog vijeka. 

- Važno je napomenuti da ovaj projekt, kao što je vidljivo prema prijavljenim izlagačima, nije namijenjen samo studentima povijesti umjetnosti, već svim studentima društvenih i humanističkih znanosti u Hrvatskoj i inozemstvu na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini, tako i studentima književnosti, umjetničkih akademija (slikarstva, kiparstva, filma i videa, dizajna vizualnih komunikacija, konzervacije i restauracije, likovne kulture), studentima arheologije, dizajna, arhitekture, građevinarstva, psihologije, filozofije, sociologije, povijesti, prava, turizma i ekonomije - zaključuje Mihanović.