INTERVJU Ante Čikotić: Split ne zna gdje ide, programske smjernice HDZ-a i Keruma nitko nije vidio, evo im nekoliko projekata...

Razgovor s Antom Čikotićem je zanimljiv, teme o kojima priča inženjerski prouči, ali čelnik splitskog Mosta nije zahvalan za novinarski intervju. Recimo o Martinu Pauku i Robertu Pauletiću reći će samo da 'svatko ima svoje motive i razloge' i 'o bivšima sve najbolje'. O Josipu Markotiću, za kojeg se često čini da će ući u skupinu 'bivših', samo je malo rječitiji:

- Josip je vrstan stručnjak, doktorirao je bioetiku i cijenim ga, nezavisni je pojedinac koji je izabran na Mostovoj listi, doprinosi radu unutar našeg kluba u Gradskom vijeću. Istina je da imamo u nekim situacijama različita mišljenja, ali mi dopuštamo slobodu mišljenja za razliku od većine drugih stranaka, što nam daje širinu. 

Pitali smo ga i za razgovore sa strankom Pametno iz 2015. godine, priča se da su propali pregovori zbog toga što 'Ivica Puljak ne vjeruje u Boga'. Druga verzija kaže da je puklo na pozicioniranju na listi. No, ni tu nismo dobili atraktivan odgovor:

- Dogovor nije postignut. Nisam sudjelovao u tim razgovorima niti znam nešto više o njihovim nacionalnim planovima. Korektno surađujemo kao oporba u Gradskom vijeću.

Bio je, pak, uključen u pregovore sa SDP-om i HDZ-om, nakon kojih je Most odlučio stisnuti ruku Karamarku umjesto Milanoviću. Danas nam Čikotić kaže da mu je žao što nisu išli na nove izbore, te da su se odlučili za HDZ zato što je Milanović mogao lako u dogledno vrijeme naći 4-5 ruku i izbaciti Most iz priče. Ipak, ponosan je što je Hrvatska prvi put dobila nestranačkog premijera i smatra da je Most dobro odrađivao posao u svojim ministarstvima. No, vratimo se na Split i na ono što Čikotić voli, konkretne probleme.

Bacam rukavicu izazova gradonačelniku

Marjan?

- Na problem Marjana upozoravamo već godinu i pol. Konkretizirali smo rješenja te zatražili tematsku sjednicu Gradskog vijeća na kojoj su doneseni zaključci, čak jednoglasni, da se krene u akciju. Da se tada, prije osam mjeseci, krenulo u akciju danas bi bilo bitno drugačije. Nažalost, niti jedan od tih zaključaka koji se tiče zaštite Marjana nije proveden jer gradonačelnik iz nekog razloga sve to ignorira, što je nedopustivo. Onaj o ukidanju građevinskih područja je odbijen.

Koje je Vaše rješenje?

- Nema više muljanja, alternativa sigurno postoji. Razgovarao sam s najvećim autoritetima struke šumarstva i stručnjaka za potkornjake sa Šumarskog fakulteta, biolozima i ljudima koji razumiju eko-sustav i u prošlosti su se bavili problematikom Marjana i nitko ne odobrava postupanje koje je nametala Javna ustanova i gradska vlast dok nisu građani dignuli glas. U sadašnjoj situaciji (polu)prirodne eksplozije populacije potkornjaka, držim da nju treba tek amortizirati kombinacijom manje invazivnih metoda. Prvi korak je postavljanje stotinjak feromonskih klopki po cijeloj šumi koji će hvatati potkornjake i ograničiti njihov rast. Paralelno s tim treba krenuti vrtlarenjem šume s više ljudskog rada i rezidbom bolesnih stabala i iznošenjem, te pošumljavanjem autohtonim vrstama koje su već prisutne na Marjanu. Otvorenost marjanske šume je velika, čak je 14 kilometara postojećih šumskih prometnica i ako pogledate satelitske snimke vidjet ćete da ne postoji niti jedno stablo koje je dalje od 200 metara od ceste, tako da padaju u vodu špekulacije o zatvorenosti i potrebi probijanja novih puteva. 

Župan je danas proglasio elementarnu nepogodu zbog stanja na Marjanu.

- To je javno priznanje propalih i neuspješnih politika! Elementarna nepogoda proglašava se uslijed djelovanja više sile, a apsurd je da je ta 'viša sila' godinama bila plaćena iz javnih sredstva. Ova elementarna nepogoda nastala je ljudskim nemarom i nepravovremenim reagiranjem, tražit ćemo odgovornost Javne ustanove i svih koji su im dali legitimitet da se tako ponašaju. Ne radi se samo o šteti na razini emocije. Imali smo slučaj u Kamenitoj ulici u Varošu gdje je bor star 60 godina i prsnog promjera 60 centimetara od strane ovlaštene komisije Parkova i nasada procijenjen na vrijednost od 15.000 kuna. Sada možete lako izračunati milijunsku štetu kada se radi o 20.000 stabala bez kojih će Marjan ostati. Tražim ostavku i od Koharevića i od Grubšića, to je prvo i najmanje što očekujem.

Hrvatske ceste moraju vratiti naše kune, nek vertikala proradi

Prometni čepovi u gradu?

- U Splitu su Ulica Zbora narodne garde, Poljička cesta i Zvonimirova ulica državne ceste, pod nadležnosti Hrvatskih cesta, a sve ostale su u nadležnosti Grada. Hrvatske ceste se financiraju preko trošarina na gorivo, čak 80 lipa od svake litre koja se plati na benzinskim postajama u Splitu ide Hrvatskim cestama, a zadnjih 20-ak godina vraćeno je nula kuna za rekonstrukciju prometnica. Smatram da je vrijeme da se Hrvatske ceste ulože u denivelaciju tih ulica, tako da vozila samo 'prokliže' do željnog odredišta bez čekanja na križanjima, time bi se velikim dijelom riješio problem gužvi u gradu, smanjila buka i povećala sigurnost pješaka. Dakle, rekonstrukcija bi se obavila na križanju s Dubrovačkom ulicom, Bušićevom, Velebitskom i Ulicom slobode, a tim bi zahvatima Split mogao dobiti i nova parkirališna mjesta, što je posebno važno na području oko KBC-a Split gdje postoji mogućnost gradnje 670 parkirnih mjesta, ali i na drugim mjestima jer bi se smanjio pritisak na samu gradsku jezgru. Neka vertikala napokon proradi.

Metro?

- Ideja spajanja zračne luke i centra Splita je stari projekt, trebao je već odavno biti realiziran, smatramo da na njemu treba ozbiljnije raditi od do sada viđenog. Ova je vlast krenula u potpuno krivom smjeru zalažući se za privremeno rješenje u Kopilici. Nema smisla ni dogovor s Hrvatskim željeznicama jer tunel nema uporabnu dozvolu, požarne izlaze ni opremu za tunelsko gašenje. Ne mora niti doći do požara da bi došlo do katastrofe, dovoljno je da se vlak samo zaustavi i već su ugroženi ljudi koji ne mogu izaći iz tunela. Ozbiljna vlast bi prvo krenula u pripremu dokumentacije i raspisivanje natječaja kako bi se dobio trajni kolodvor u Kopilici, a ne išla s privremenim rješenjima koja nisu ni zakonita. Ali, ponavljam, projekt povezivanja aerodroma i grada je nužan ako nam je cilj pretvoriti Split u 'doing business' destinaciju.

Karepovac?

- Dnevno se 650 kubika miješanog smeća dovodi na Karepovac, što je naša sramota i veliki neuspjeh. Prije dvije godine je donesen plan gospodarenja na razini države, mnogi gradovi su krenuli progresivno u smjeru da od otpada stvaraju vrijednu sirovinu, a mi i dalje miješamo, stavljamo sve na istu hrpu i time frustriramo ljude koji odvajaju u pojedine kontejnere. To je poraz jedne politike koja će doživjeti slom onog trenutka kada počnemo plaćati penale Europskoj komisiji, koji će biti oko 15 milijuna eura na razini države, a svake pola godine milijunski iznosi do ispunjenja zahtjeva. 

Karepovac može opskrbljivati Split strujom

Spominju se golf tereni na tom području...

- Karepovac je trenutačno zasut zemljom, ali ispod je ostao otpad koji i dalje stvara plinove. Prema stručnjacima, taj plin će izaći za 15 do 20 godina kroz sustav koji tek treba napraviti i time će se smanjiti volumen smjese. Svatko tko kaže da će tu brzo biti golf tereni ne govori istinu. Tek za dva desetljeća, kada ti plinovi izađu i smjesa postane inertna, njome će se moći manipulirati i eventualno stvarati neka druga površina. 

Što napraviti do tada?

- Imamo priliku iskoristiti metan za proizvodnju električne energije te staviti fotonaponske module, odnosno, solarni sustav. To je koncept koji bi donio benefit Gradu Splitu, koji troši energiju na svojim javnim zgradama, vrtićima, školama, rasvjeti, Prometu... Ozbiljan grad se ne bi hvalio kako je u 2019. godini naručio dizel autobuse, ali kod nas je to, izgleda, veliki uspjeh. Cijeli svijet se okreće elektrifikaciji javnog prijevoza, a to je trebao biti i naš nekakav kvantni skok koji se, nažalost, neće dogoditi. 

Zalažete se na prelazak na električne autobuse?

- Apsolutno. Postepeno Promet treba prijeći na električne autobuse, a energiju možemo dobiti upravo s Karepovca i krovova javnih zgrada. Površina sanirane površine iznosi cca 180.000 kvadrata, a kada bi se na 80% te plohe postavili fotonaponski sustavi, pokrila bi se potrošnja od oko 5 milijuna litara dizela kojeg Promet troši godišnje. Smanjilo bi se zagađivanje i buka te godišnje uštedjelo između 40 i 50 milijuna kuna na gorivu, a tome treba pridodati i uštede koje bi se ostvarile i zbog manjih troškova održavanja električnih autobusa. Jedna Zenica je pokrenula upravo takav projekt novcem Europske banke za obnovu i razvoj, povoljnim kreditima i počekom. Kada bi Split krenuo u projekt elektrizacije prvi u Hrvatskoj, dobili bismo povoljno financiranje s odgodom te uštedu na dizelu koja bi bila veća od kamate. To bi bila win-win situacija, obnovio bi se vozni park s 200 niskopodnih autobusa u koje mogu bez problema ući trudnice, majke s kolicima, osobe s invaliditetom... To bi bio samoodrživi sustav, po procjenama stručnjaka, ta bi se investicija isplatila kroz 7 do 10 godina. Nakon toga bi nam ostala dvojba hoćemo li ići u smjeru smanjenja cijene javnog prijevoza ili povećanja frekventnosti. Omogućili bismo ljudima da im se više isplati javnim prijevozom ići u grad, nego vlastitim automobilom. 

Kako gledate na iduće izbore za gradonačelnika za dvije godine?

- Gradonačelnik je s velikim povjerenjem dobio mandat, a građani su bili entuzijastični, sukladno njegovim izjavama i nastupima. Početak mandata je bio i obilježen kvalitetnim istupima, ali nažalost to se istopilo. U razgovoru s građanima vidim da su razočarani, a razočarani smo i mi kao oporba. Naši kvalitetni i konkretni prijedlozi na Gradskom vijeću vezani za povećanje kvalitete života rijetko nailaze na razumijevanje. Most u oporbi djeluje tako da konstruktivnim prijedlozima dajemo vladajućima priliku da budu bolji, ne idemo na prozivanja i gađanje blatom. Međutim, vidimo da to ne prolazi, napravili smo stotinjak amandmana, vrlo malo ih je prihvaćeno, a oni koji jesu, poput strategije razvoja POS-a, nisu pomaknuti s mrtve točke. Odluka o komunalnom redu nije usvojena protivno zakonu, nered s vlasništvom na Marjanu koji je uzrok propadanja Marjana ne želi se riješiti sukladno zakonu. Političko kadroviranje u kulturi i sve ostalo ne daje razlog za optimizam...

Svako malo čujemo o navodnom sukobu Petra Škorića i Andre Krstulovića Opare? Tu je i kompliciran odnos sa Željkom Kerumom...

- Ne bih ulazio u njihove odnose, to je razina trača, ali bih istaknuo nešto što smatram ključnim problemom. U trenutku stvaranja koalicije HDZ-a s Kerumom rečeno je kako su dogovorene programske smjernice, a one nikad nisu javno prezentirane. Mi ne znamo u kojem smjeru ide Split, nemamo uvid u politiku vladajuće većine. Sve je na razini neuspješnog gašenja požara. 

Kada ne znaš riješiti problem, najbolje je nešto obećati što ne možeš ispuniti

Što kažete na tunel Kozjak i most Kaštela - Split?

- Split je grad nezavršenih projekata i privremenih rješenja. Ispada da ako nemaš viziju ili želju za rješavanje problema, onda je najjednostavniji izlaz obećanje koje se ne može ispuniti. Za most i tunel je predviđeno razdoblje između od 2020. do 2027. godine  i sama ta činjenica govori koliko su ozbiljni. Pričati o mostu i tunelu u vrijeme kad u Splitu nema parkinga, kada mlade obitelji moraju za stan davati od 2500 do 3000 eura po kvadratu ili odseliti u okolne gradove ili Irsku i Njemačku je u najmanju ruku - deplasirano. Poanta svega je da trebamo živjeti u sadašnjosti, a misliti što će biti u budućnosti, a ne da budućnost serviramo građanima i zavodimo ih sa slatkim pričama. 

Onda, kakva je naša sadašnjost?

- U sadašnjosti je gradonačelnik podigao prirez na maksimalnu razinu i time poslao poruku da se ne isplati raditi u Splitu, a prava bi odluka bila da je skroz ukinuo prirez. Zalažem se za poreznu politiku 'manje je više'. Trebamo izvući energiju iz mladih i dati im priliku da njihov rad bude isplativ, jedino tako ćemo ih zadržati, PR priče nepripremljenim projektima samo će ih usmjeriti ka - aerodromu za Irsku.

Gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić smatra da bi tunel kroz Kozjak stvorio dodatne gužve u Splitu, za razliku od 'paralelnog' Ravča - Drvenik...

- To nije isključeno. Oba tunela su potrebna, ali ovaj kroz Kozjak je jako daleko od realizacije, dok je ovaj drugi spreman za bagere. Nama je cilj da se gužve smanje i da ljudi ciljano dolaze u Split, a ne da im samo bude tranzitna destinacija prema otocima. Projekt 'Ravča - Drvenik' ima valjane dozvole i sigurno je prihvatljiviji, ali kod pitanja tunela kroz Kozjak možda postoje i neki drugi motivi. 

Koji?

- Trase dionice pristupnih cesta se mijenjaju i bit će zanimljivo pratiti preko čijih parcela će proći cesta i tko gospodari tim česticama i da je tu dosta netransparentnosti...

Čekajte, kada se u nas koristi riječ 'netransparentnost' u kontekstu nekakvih građevinskih zahvata, tada to zvuči kao umanjenica za neko kazneno djelo...

- Provjeravamo informacije koje smo dobili, pa ćemo obavijestiti javnost. Naš zadatak je štititi javni interes.

Ako se ne varam, Vi ste radili skupove i prije političkog aktiviranja?

- Za vrijeme studija sam surađivao s civilnim sektorom i udrugama po pitanju ekologije i energetike koja je utjecala na moju daljnju profilaciju. Rad u UNDP-u na temama energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, ekološkog gospodarenja otpadom i zaštite prirode bili su mi glavni motiv angažmana za javni interes. Kreiranje kvalitetnog sadržaja, konkretna i provediva rješenja, okupljanje slobodnih ljudi i odmak od podjela i niskih strasti moj je moto u političkom djelovanju. Ponosan sam na inicijativu Kluba izvrsnosti svih struka (KISS) koji je zamišljen po uzoru na sličan kanadski model, obilazili smo Hrvatsku i radili forume na kojima smo slušali, snimali i zapisivali sva pitanja i sugestije ljudi svih profila i raznih skupina i za sva ta pitanja pronalazili stručnjake koje bi dali odgovore na ta pitanja, te povratno komunicirali. Obišli smo Split, Osijek, Pulu, Zagreb i Metković i okupili 40 stručnjaka iz svih područja. Pojavom Mosta nezavisnih lista smo prepoznali opciju koja daje slobodu pojedincu i traži sadržaj kojeg je jako malo u politici. 

Profitirao sam ulaskom u politiku

Vaša supruga Sonja Čikotić je saborska zastupnica, njezino djelovanje usmjereno je u jednostavnije korištenje EU fondova, te reformu i digitalizaciju javne uprave. Tema 'uhljeba' je uvijek aktualna...

- Mostovo Ministarstvo uprave je pripremilo, a Vlada 2016. usvojila, Akcijski plan razvoja javne uprave kojega je Europska komisija odobrila u veljači 2017. godine. Sada to sve stoji u ladici ministra Lovre Kuščevića. Današnji ministar kojega moja supruga naziva 'Velikim reformatorom' bježi od provođenje suštinskih reformi, novog teritorijalnog ustroja i optimizacije broja zaposlenih kao i ukidanja brojnih administrativnih postupaka koji svakodnevno zagorčavaju život građanima. Most je bio usmjeren na objedinjavanje cijelog sustava i uvođenje centralnih testova koji bi osiguravali da oni s najboljim rezultatom dobiju posao, stranačke iskaznice bi prestale biti poluga za kadroviranje u javnoj upravi. 

To je pripremila Vaša supruga?

- Da, sudjelovala je u pripremi. Radi se o ključnoj stvari za Hrvatsku. Ona je bolja od mene u raznim temama i nemam problema ni kompleksa to priznati. Kada izađem iz politike mogu reći da sam profitirao jer sam kroz rad u Mostu upoznao suprugu, ha, ha... 

Još ste nešto željeli reći za kraj...

- Split treba biti predvodnik pozitivnih ideja na razini Hrvatske. Duboko smo podijeljeno društvo i podjele nas opterećuju do te mjere da su okupirane javni prostor i kada se želi progurati neki štetni projekt, koji nagriza javni interes, baci se kost podjele prikladne trenutku. Zato mislim da bi trebalo uvesti moratorij od 10 godina na ideološke teme i na tom pitanju postići konsenzus na razini Gradskog vijeća. Građani moraju shvatiti da je prošlost za povjesničare i znanost, partizani i ustaše ne zanimaju nove generacije, a i stariji su umorni od jalovih rasprava. Srp i čekić i kukasti križevi i sve ostale teme koje izazivaju niske strasti ne smiju više biti tema onih koji donose odluke. Sadržaj i konkretne stvari u korist grada i građana će tada isplivati na površinu. Možda je ovo utopija, ali stava sam da treba sve učiniti pokušavajući razbiti ovaj status quo.