Čikotić o Žnjanu: Pozivanje bespravnih graditelja na dogovorna rješenja šamar je svima koji poštuju zakone

Predsjednik Kluba vijećnika Mosta Ante Čikotić iznio nam je stav o problematici i prijedlogu rješenja Žnjana, nakon što su prethodno konzultirali sve uključene struke. 

I ovaj stav o žnjanskom platou je, kaže, doprinos Mosta boljem funkcioniranju Splita i korištenju svih potencijala. 

Prva i osnovna premisa je da su na pomorskom dobru bespravno sagrađeni objekti odnosno komercijalni sadržaji.

- Neprovođenjem odluke o rušenju koju je izdalo Ministarstvo graditeljstva postavlja se pitanje o funkcioniranju pravne države i poštivanju pravnog poretka, te provođenju samovolje. Davanje prava i pozivanjem bespravnih graditelja na tzv. dogovorna rješenja predstavlja narušavanje kredibiliteta Ministarstva graditeljstva i šamar svima koji poštuju zakone - jasan je Čikotić.

Dalje, navodi, pozivanje na moratorij pri odlučivanju o rušenju dok se ne donese novi plan ili natječaj za plato je besmisleno i nema pravnog uporišta jer DPU već postoji te je lako provjeriti koji gabariti objekata i namjena nisu u skladu s njim.

- Uslijed svega stječe se dojam da sama javna uprava ne provodi zakone države čiji građani su je izabrali, boji se donošenja odluka (što im je u opisu posla) i zazivanjem novog stručnog povjerenstva samo kupuju vrijeme i bježe od odgovornosti - drži.

Čikotić pita, s obzirom na nespornu činjenicu da se koristi pomorsko dobro bez ikakvog odobrenja ili mimo izdatog odobrenja, što rade razne inspekcijske službe? Građevinska inspekcija koja ne provodi svoja rješenja, hidro-građevinski inspektor, gospodarska inspekcija i inspekcija carinske uprave svaka u svom djelokrugu nadležnosti.

- Zašto Grad Split za pojedine objekte izdaje koncesijska odobrenja iako su uvelike premašili gabarite od dozvoljenih 15 metara kvadratnih? Tim više što su upoznati s donesenim rješenjima za njihovo uklanjanje i nisu predviđeni DPU-om - čudi se (opravdano) Čikotić.

Ukoliko je nakana da se novim DPU-om regulira status bespravnih objekata, nastavlja, odnosno da se ostave u prostoru postavlja se pitanje što ako niknu novi u međuvremenu. 

- Hoćemo li onda opet u izmjene DPU-a, dokle ćemo propisivati novi dan D? Kada će jednom sve razine javne vlasti početi raditi posao za koji plaćeni - pita se.

Osim Žnjana, smatra, treba sagledati i šire područje koje mu gravitira i koje treba izbjeći da upadne u klopku monofunkcionalnog zoniranja grada. Tako je, pojašnjava, funkcionirao urbanizam prošlog stoljeća, moderni urbanizam uči na tim greškama i ne stvara monofunkcionalne zone - zona T1 za turiste, zona kampusa za studente. 

Grad je, napominje, živi mehanizam kojem treba prožimanje namjena.

- Drugi problem koji je potrebno riješiti, a u procesu je rješavanja, je određivanje granice pomorskog dobra. To je osnova da bi se uopće moglo pristupiti rješavanju problema koncesija i vlasništva - upozorava.

Kaže kako je potrebno konačno krenuti u izradu novog DPU-a, ali ovaj put s jasno određenom vizijom i konkretnim nedvosmislenim smjernicama, zašto je potrebno što prije provesti javni natječaj. 

S ozirom da je već naručena i plaćena izrada od strane Sveučilišta u Zagrebu, podskeća, treba ju iskoristiti za izradu programskih smjernica natječaja. 

- To što je na neregularan način dodijeljena izrada tog projekta, ne znači da nije kvalitetno izrađen i da se ne može nekako iskoristiti - smatra.

Na kraju, pita ministra Predraga Štromara, župana Blaženka Bobana i gradonačelnika Andru Krstulovića Oparu:

- Ako ćemo davati prava bespravnim graditeljima, ima li smisla uopće trošiti javni novac na natječaje i DPU-ove, ako ih se opet nećemo pridržavati i sustavno ih provoditi?

Te zaključuje kako javni interes mora biti ispred privatnog.