Davorin Rudolf: Povijest rijetko narodima nudi državu, za čuperak smo uhvatili Kairosa, boga sretnog trenutka!

Pred malobrojnim auditorijem u Palači Milesi predstavljena je knjiga 'Domovinski rat, pregled političke i diplomatske povijesti', Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Splitu, Nakladnog zavoda Globus i Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. 

O knjizi su govorili splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, akademik Davorin Rudolf te Tomislav Pušek, priređivač i izdavač.

Boban je kazao da ima čast i kao hrvatski branitelj govoriti te da je sebi često postavljao tri pitanja na koja ova knjiga nudi odgovor. Prvo je zašto su se diljem svijeta odvajale države bez ratova, a da se kod nas, u srcu i kolijevci Europe dogodilo takvo krvoproliće, stradanja i izgnanstva, drugo da su Hrvati ratovali kroz povijest, a nikada do konca 20. stoljeća za svoj nacionalni interes, te da iako je bilo pokušaja stvaranja Hrvatske nakon 1945. godine, posebice pamtimo 1971. godinu, a nije se dogodila samostalna država prije 90-ih.

Ponudio je Boban i svoja promišljanja kao odgovore.

- U svakoj demokratskoj državi imate više političkih opcija koje imaju svoje ideološke poglede i razlike, ali su im tri stvari temeljne: zastava, himna i domovina. Jednako im je promišljanje na tu temu, to im je svetinja. Je li u Hrvatskoj tako? Nije. Nažalost, i danas pod ideološkom bojom možete razlikovati kome je žao da imamo Hrvatsku. Možete to zaključiti i pod rodnom ideologijom. Kad bude himna, zastava i ljubav prema domovini svetinja, tada ćemo imati konsenzus i oko kapitalnih projekata - smatra župan.

Smatra i da Crkva nije stala glasno uz pokret 1971. godine jer je procijenjeno da ta snaga nije imala taj konsenzus.

Govoreći o ljubavi prema domovini, Boban je kazao da u Americi ne možete dobiti uporabnu dozvolu za kuću ako nemate štandarac za zastavu, a da primjerice u Kanadi je kazna 70 dolara ako za nacionalni blagdan nije izvješena zastava.

- A kad Andro pozove da se objese zastave, onda se ismijava njega, mene... - iznio je.

Rekao je i da kao je u njegovoj bojni bilo puno hrvatskih vojnika srpske nacionalnosti, ali da bi im po povratku doma njihovi ljudi davali batine. Istaknuo je da je, bez HVO-a, ubijeno 15.830 hrvatskih branitelja, da je toliko ucviljenih majki, očeva, sestara, rodbine. 

- Otkud nama pravo danas negirati te žrtve? Branitelji invalidi i obitelji žrtava s pravom imaju prozivati bilo koga tko radi na štetu hrvatskog čovjeka - poručio je župan.

Takvi, kaže, i danas žive u Hrvatskoj, a boli ga i što ima primjera u Saboru gdje se tako i 'neki mladi ljudi' ne žele ustati na himnu.

- I mi to nemamo zakonski regulirano? Je li to pucanje u žrtvu 15.830 hrvatskih branitelja? - pita (se).

Akademik Rudolf se prisjetio početaka stvaranje hrvatske države kada je bio 'dvostruki ministar', pomorstva i vanjskih poslova.

Prvo je bio ministar pomorstva, da bi ga 27. travnja predsjednik Franjo Tuđman pozvao i kazao da dolaze odlučna vremena i zahtijevao u to ime da bude ministar vanjskih poslova.

Podsjetio je da su svi analitičari znali da se raspada Jugoslavija kao i da je CIA  napravila analizu. Znalo se, kaže, da dolazi kraj, te je Hrvatska, da bi izbjegla rat razmišljala o konfederaciji, uz plan ako se ne prihvati da ide na neovisnost.

Svi su, kaže, izuzev Srbije prihvatili taj plan i žao mu je da pred Haškim tribunalom nije korišten i taj argument u prilog tezi da Hrvatska nije željela rat, nego je činila sve da do krvoprolića ne dođe. Pokušali su, naveo je, 15. lipnja još jednom s idejom konfederacije, da bi 25. lipnja konačno Sabor proglasio neovisnost.

U tom kontekstu je dodao i da je tada nastao prijepor Ivice Račana i HDZ-a, jer je Račan htio da se tada proglasi konfederacija. Bilo je tada 356 zastupnika, od kojih 205 HDZ te 107 SDP-a i saveznika. Rudolf je posebno apostrofirao da je bio 31 zastupnik srpske nacionalnosti.

Naveo je Rudolf i da su gotovo sve svjetske zemlje bile za održavanje Jugoslavije.

- Nitko nas nije savjetovao, sami smo proglasili neovisnost bez podrške, što je rijetkost. Povijest rijetko nudi narodima državu, uhvatili smo Kairosa, boga sretnog trenutka, za čuperak. Uspjeli smo je proglasiti i održati, hvala Bogu, do danas - zaključio je Rudolf.

Više puta je ponovio da je pravi i jedini Dan neovisnosti upravo 25. lipnja, te da je 3. srpnja počeo agresivni rat ulaskom tenkova JNA.

- Ako je 8. listopada Dan neovisnosti, znači li da je sve prije bilo ilegalno? To je naša sramota, da ne znamo kada je nastala Hrvatska - podvukao je jasno i glasno.

Na koncu se prigodnim riječima obratio priređivač Pušek, koji je uz Antu Nazora prikupio razna gledišta iz više izvora za ovu knjigu.

Naveo je kako knjiga prati događaje uoči stvaranja države, velikosrpsku agresiju, borbu hrvatskih branitelja, diplomatsku bitku pa sve do mirne reintegracije.

Kroz 10 poglavlja koji su svaki za sebe samostalna cjelina, jedino je, prema njegovim riječima, takvo zaokruženo djelo o, pojednostavnjeno, novijoj povijesti.