Nakon tragične smrti na ulici mladića u Zaprešiću, jedno od pitanja koje se postavlja je koliko su gradovi opremljeni vanjskim defibrilatorima.
Taj aparat može život značiti do dolaska Hitne pomoći.
Prema podatcima koje nam je ustupio doc.dr.sc. Joško Markić, primjenom brze kardiopulmonalne reanimacije (KPR) i defibrilirajućih šokova prije dolaska Hitne pomoći preživljavanje je čak 50-80 posto.
Vanjski defibrilatori se postavljaju na mjesta gdje ima veliki broj ljudi primjerice, zračne luke, željezničke stanice, šoping centri, stadioni…na mjestima na kojima je povećana vjerojatnost srčanog zastoja, teretane, sportski objekti ili tamo gdje može biti otežan pristup hitnim službama, poput zrakoplova, trajekta, planinskih odmarališta…
Split, grad s oko 180 tisuća stanovnika, uz to s desecima tisuća turista godišnje, ima svega 6 vanjskih defibrilatora.
- Grad Split je nabavio i postavio šest automatskih vanjskih defibrilatora, koji su po preporuci Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije postavljeni na sljedećim lokacijama: Zapadna obala, objekt Splitskih toplica, tržnica Sućidar, istočni dio Rive, u ŠC bazeni Poljud i u sjedištu Gradske uprave - odgovorili su nam iz Banovine na upit o defibrilatorima.
Posljednji je postavljen prije dvije godine, a krenulo je sve zapravo prije pet godina programom ministarstva 'Pokreni srce - spasi život' s ciljem dostupnosti defibrilatora i educiranjem volontera. Ambiciozno pokrenuto, ali ciljevi se ne ostvaruju. U međuvremenu, znalo se dogoditi i da se defibrilatori s javnih površina - ukradu.