Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Djelatnici Hitne educirat će Splićane kako reanimacijom spasiti život: 'Devet je tisuća iznenadnih srčanih smrti godišnje'

Djelatnici Hitne educirat će Splićane kako reanimacijom spasiti život: 'Devet je tisuća iznenadnih srčanih smrti godišnje'

'Trenutno je na raspolaganju 50-ak automatskih vanjskih defibrilatora, nastojat ćemo u što većoj mjeri pokriti županiju'

Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije obilježit će Nacionalni dan hitne medicinske službe edukacijom građana na splitskoj Rivi sutra, 30. travnja, od 10 do 12 sati. Djelatnici će, naime, obučavati zainteresirane građane za osnovnu laičku reanimaciju uz upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora. 

'Automatski vanjski defibrilator izuzetan je stroj koji nakon pritiska dugmića sam vodi osobu kroz proces defibrilacije. Laici se ne moraju bojati da će nešto krivo napraviti. Trenutno ih imamo više od 50 na raspolaganju, još ih šest čeka postavljanje na određenim punktovima. Nastojat ćemo u što većoj mogućoj mjeri pokriti županiju njihovim razmještajem na javnim prostorima na kojima se okuplja velik broj ljudi poput trgova i plaža', istaknuo je Leo Luetić, dr. med. spec. HM, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije.

Luetić tvrdi kako je Nacionalni program javno dostupne rane defibrilacije 'Pokreni srce - spasi život', koji provodi Hrvatski zavod za hitnu medicinu, od velikog značaja jer upravo laici mogu spasiti mnogo života. U tom je kontekstu naglasio kako je, prema podacima Hrvatskog kardiološkog društva, devet tisuća iznenadnih srčanih smrti godišnje u Republici Hrvatskoj. Korelira li se taj broj s brojem stanovnika, u Splitsko-dalmatinskoj županiji umre tisuću ljudi na godišnjoj razini.  

'Podaci za 2023. pokazuju da smo izvršili 359 intervencija tijekom kojih smo obavili reanimaciju. Problem je, međutim, što nakon tri do pet minuta od prestanka cirkulacije dolazi do moždane smrti. Ako ne uspijemo doći do pacijenata u tom kratkom razdoblju, kao da nismo došli. Budući da ne možemo biti iza kantuna i čekati da se nešto dogodi, pokrenut je projekt obučavanja laika koji mogu kupiti nekoliko minuta ključnih za preživljavanje', obrazložio je ravnatelj. 

Referirajući se na opće stanje u Zavodu za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, kazao je kako evidentiraju oko 200 tisuća pacijenata godišnje. Tridesetak tisuća odnosi se na intervencije timova hitne medicine na terenu, 60-70 tisuća sanitetskih prijevoza te su ostatak pacijenti koji dolaze u ambulante po ispostavama. U ovoj županiji, napomenuo je, djeluju na 21 lokaciji. 

Na upit imaju li dovoljno kadra za nadolazeću turističku sezonu kada se očekuje povećan obujam posla, uzvratio je kako je proces ekipiranja u tijeku. Ekipiraju se, pojasnio je, prema novoj mreži hitne medicine i sanitetskog prijevoza, donesenoj prošle godine. 

'Dobili smo povećanja kakva ranije nismo imali - primjerice, još jedan tim u 24-satnom radu za Split te tim 2 koji se sastoji od dva medicinska tehničara; jednog specijalista hitne medicine, drugog vozača. Dobili smo takav tim koji nismo imali za područja Makarske, Sinja i Kaštel Starog. Nadalje, tim 2 s Hvara prerastao je u tim 1. 

Tu je i proširenje u aspektu djelatnika. Dobivamo pet novih djelatnika s intencijom da se bave ponajprije hitnim helikopterskim medicinskim letovima i pojačanje, ono što je nama najvažnije i stvaralo nam veliku financijsku dubiozu, to je u biti organizacija prijavno-dojavne jedinice za sanitetski prijevoz. Imali smo je ustrojenu, ali smo je plaćali mi uz pomoć županije, bila je stalan izvor deficita, a sada je u novu mrežu ušča u trebalo bi biti 6 djelatnika koji će se baviti time.

Naplaćivanje usluga kojima nije potrebna hitna intervencija?

nikakvim stimulacijskim mjerama, prakse su pokazale u zapadnom svijetu, smanjiti broj zlouporaba, već jedino destimulacijom. Ako je netko krivo zvao, neka izvoli platiti. 

Vaša reakcija na temu