Dragan Markovina: Žnjan je iznimno važan za čitav grad i prepuštati ga nasilju i bezakonju može samo nesposobna ili adekvatno kriminalna vlast

Dragan Markovina: Žnjan je iznimno važan za čitav grad i prepuštati ga nasilju i bezakonju može samo nesposobna ili adekvatno kriminalna vlast

Grad mora moći procjenjivati i realizirati svoje potrebe, a ne se 'planirati' prema željama investitora

Dragan Markovina, gradonačelnički kandidat iz redova Nove ljevice, odgovorio je na pitanja arhitekata....

Namjeravate li pristupiti izradi strategije grada Splita?

- Da. Ipak, smatramo da takav dokument, iako nužan, nije ključan da bi se grad mijenjao na bolje. Kako je vidljivo iz nacionalne i lokalne prakse koja obiluje strateškim dokumentima koje se nikad ni ne pokušavaju primijeniti ili su do te mjere neusklađeni i međusobno i sa praksom da je to i nemoguće, Strategije se u Hrvatskoj prečesto razumiju samo kao formalni natječajni ili zakonski uvjet, koji za izvjestan novac sastave neovisni ili “neovisni” stručnjaci, ali čak i one kvalitetne padaju na implementaciji.

Stoga Nova ljevica oko svih strateških pitanja vezanih uz upravljanje gradom, prednost daje razvijanju modela planiranja i upravljanja, a kojih je dokument Strategije grada Splita samo jedan dinamičan dio, povezan i usklađen prvo sa Strategijom urbane aglomeracije, a onda i sa svim ostalim strategijama - turizma, prometa, kulture, itd. Šansa da se u postojećim modelima planiranja i upravljanja realiziraju mjere čak i iz imaginarne najbolje pisane strategije na svijetu su, otprilike, nikakve.

Tehnokratsko i liberalno uzdizanje strategija na razinu rješenja nema pretjerano veze s tim što grad, a naročito grad na Mediteranu, uopće jest. Koncept 'pametnog grada' kojim se u Splitu olako wikipedijski razbacuje, odavno je shvaćen kao zavodljiva, ali bezvezna doskočica IT industrija. Nije urbanizam. Niti je grad.

Za Split primjenjive prakse podrazumijevaju široku participaciju, transparentnost i trajno otvorene dokumente koji su stalno u ciklusu izrada-primjena-evaluacija-dorada-primjena-…

Okvir dokumenta može imati desetak redaka oko kojih izvršna vlast, struka i javnost - što je ovdje grubi naziv za sve aktere u prostoru, i stanovnike, i poduzetnike, i razne institucije i… - postigne konsenzus. Hoće li Split nastaviti razvijati turizam i kakav - jedan redak, što će sa Sveučilištem - drugi, u skladu s kojim nacionalnim i međunarodnim konceptima prometnih mreža se pristupa lokalnoj organizaciji prometa - treći, pristup baštini - četvrti itd.

Dokument koji izrađujemo svjesni da će se trajno fazno razvijati i prilagođavati, počinje se pisati danas. Nepotpuna analitička podloga, s kojom u izradu koju vodi Grad dolaze stručnjaci, ne smije biti razlog straha, odgađanja ili opravdanje za nedjelovanje. Popunit će se, ako se akteri dogovore što se hoće.

Da skratimo; tijelo za izradu, provedbu i evaluaciju strategije, odbor, zavod ili povjerenstvo, osniva i vodi Grad. Čine ga predstavnici zainteresiranih aktera u prostoru koji donose odluke na temelju stručnih podataka i čiji se prijedlozi stručno analiziraju prije usvajanja. Mjere razrađuju nezavisni ili stručnjaci u gradskim službama, ovisno o području, a izvršna vlast ih provodi. Bilo bi optimalno da evaluacija bude potpuno nezavisna. Na opisani način moguće je osigurati primjenu strategije.

Namjeravate li pristupiti izradi novog GUP-a grada Splita?

- Da. Nadopunjavati i mijenjati odavno zastarjeli i neupotrebljiv dokument nema nikakvog smisla. Naročito ako uzmemo u obzir koliko su se okolnosti, ekonomske, društvene, u međuvremenu promijenile. Krpanje toga je poput krpanja hlača koje su vam tri broja premale - možete zatvoriti rupe, ali ih i dalje nećete moći navući.

GUP koncipira ono isto tijelo koje koncipira i strateški razvoj grada, a te koncepte u plan prenose, naravno, urbanisti. S obzirom na pritiske pa i otvoreni kriminal koji danas vežemo uz izradu prostorno-planskih dokumenata, a da nije osobito praktično raspisati međunarodni ili nacionalni natječaj za GUP ili ga naručiti od nekog izvan našeg konteksta, način da se osigura i javni interes i normalan, siguran rad bilo kojem izrađivaču jest visoka transparentnost i fazno sudjelovanje šire javnosti u izradi. Prva javna rasprava potrebna je prije pristupanja izradi da bi se postigao dogovor oko glavnih smjerova izrade i osiguralo da se kasnije faze više ne dovode u pitanje. Prijedlog plana ide na drugu raspravu, prije usvajanja. Međurasprave se mogu organizirati oko specifičnih pitanja, ako tako procijeni izrađivač.

To traje, ali ne traje ni blizu niti nanosi toliko štete kao plan koji nije prihvaćen ili koji nije primjenjiv ili koji jednostavno umanjuje kvalitetu zatečene strukture. Realan rok je dvije godine, možda i manje.

Jeste li upoznati sa zadnjom napravljenom prometnom studijom grada Splita?

- Da, IGH-ovu studiju i njezinu kritiku od strane gradskih “prometaša” smo analizirali, a u međuvremenu, od 2008. godine kada je napravljena i spremljena u ladicu (dobili smo je na uvid na zahtjev), situacija se u Splitu značajno promijenila zbog državnih i županijskih planova razvoja cestovnog, željezničkog i pomorskog prometa. Ona je danas, osim što je i inicijalno napuhana i nerealna, uglavnom neprimjenjiva koliko i aktualni GUP.

Znate li broj javnih parking mjesta u gradu Splitu, odnosno znate li koje su trenutne potrebe za istim?

- Procjene baš iz prije spomenute IGH-ove studije pretpostavljale su rast broja stanovnika po nekoj stopi koja je očito pogrešna, a korišteni su i neki drugi upitni indikatori, tako da neku suvislu analizu na koju bismo se mogli osloniti zapravo trenutno nemamo. Nešto je natuknuto u Strategiji urbane aglomeracije.

Načelno, da bi se o tome uopće moglo govoriti u konkretnim brojkama, potrebno je napraviti usporedne projekcije buduće stanogradnje, turističkih potreba, razvoja javnog prijevoza itd. Što se tiče postojećih naselja, nedostaje, prema površnom terenskom uvidu, 20 i više posto svih potrebnih parkinga i izgradnja dodatnih garaža je nužnost, no imat će efekt ako i samo ako se paralelno razvija javni prijevoz i mijenja kultura korištenja automobila u gradu koji je relativno mali, smješten de facto na poluotoku i koji bi te prednosti trebao iskoristiti da se prometno rastereti. U Strategiji urbane aglomeracije razvoj autobusnog prometa je već upisan, a bit će i financiran, što je prvi korak da se riješi i promet u mirovanju.

Sasvim druga razina problema je parkiranje vezano uz turizam i luku i smatramo da kvalitetno stručno rješenje tog čvora najznačajnije promijenilo funkcioniranje i sliku grada nabolje.

Vaš prijedlog prometnog rasterećenja centra grada?

- Centar Splita je luka, pa još s pripadajućim kolodvorima. Dok god je ovakva kakva jest, ne može se prometno rasteretiti. Dakle, osim već spomenutog javnog prijevoza, prometno rasterećenje donijet će reforma lučkog prometa, premještanje trajekata u Stobreč, na primjer. Premještanje centralnog kolodvora u Kopilicu, na primjer. Puno kvalitetnih prijedloga vrti se već desetljećima, ali se ne dovode kraju jer se stalno pleše oko toga što se od Splita uopće hoće. Znak zrele vlasti bit će presjecanje te situacije i usvajanje odluke.

Na koji način mislite pristupiti temi javnog prometa?

- Već smo ranije naveli da razvoj javnog prometa smatramo iznimno važnim za Split, ali trenutno je važnije i da ga se može isfinancirati kroz ITU mehanizam (EU fondove) u iduće tri godine. Idealtipski primjeri poput Curitibe ili skandinavskih i kanadskih gradova upućuju na dvije osnovne postavke: prvo, moguće je to napraviti i ovdje, drugo, implementacija traje dva do tri mandata neke gradske uprave. Zadatak ove garniture koja dođe na vlast 2017. godine jest započeti projekt i osigurati da se od njega ne odustane s eventualnom smjenom.

Gusta mreža linija i njihova pojačana frekvencija smanjile bi potrebu za automobilima. Predlažemo i, gdje god je moguće, odvajanje posebnog prometnog traka za autobuse i taksije, a moguće je makar na Domovinskog rata i Poljičkoj. Sutra bismo osjetili olakšanje samo da se u te dvije ulice oslobodi trak za javni promet.

Druga stvar koju je lako riješiti - ako se hoće - jest izbacivanje svih ostalih vozila s autobusnih stajališta koja se danas koriste gotovo bez ikakve kontrole. Predlažemo kamere i strogu penalizaciju dok vozačima privatnih automobila i autobusnim prijevoznicima koji nemaju veze s gradskom javnom mrežom ne izbijemo iz navike da koriste stajališta.

Turističkim autobusima treba izgraditi i naplaćivati parkiralište negdje u rubnim dijelovima grada, a goste u centar ili gdje već žele razvoziti javnim prijevozom. Bilo bi praktično da mogu kupiti vaučer.

Detalj koji bismo sugerirali zbog profila postojećih cesta i potreba jest investiranje u autobuse na kat umjesto zglobnih. I naravno, ekoloških.

Kako mislite pristupiti rješenju Bračke i Manđerove ulice te ulaza u KBC Split?

- Godinama pratimo zastoje realizacija koji su postali glavna značajka sva tri navedena projekta, i to zastoje zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i zadovoljavanja sitnih privatnih interesa. Plus nešto profesionalne taštine koja se obično aktivira u najgorem trenutku.

Jest, situacija je komplicirana i rješenje je skupo, ali daleko je skuplje za grad ne riješiti te poteze. Mora jednom netko staviti na stol koliko koštaju ti otkupi, a koliko grad kumulativno košta nered koji generira nedovršavanje tih ulica. Mislimo da bi javnost bila spremna i na samodoprinos kada bi joj se predočio taj odnos, jer u konačnici oni plaćaju te gubitke. Priznajemo vlasništvo, bez rezerve, ali postoje i urbana pravila i postoji javni interes. Osnovna uloga gradske uprave je zaštiti ovo zadnje.

Hoćete li provesti natječaj za žnjanski plato?

- Da. Žnjan je iznimno važan za čitav grad i prepuštati ga nasilju i bezakonju može samo nesposobna ili adekvatno kriminalna vlast. Problem bespravnih objekata je ovdje banalan. Ono što je iznimno opasno jest da je zagrebački Arhitektonski fakultet recentno pristao predlagati rješenja, uz javni, i mimo interesa struke, dok s druge stane nadležna ministarstva daju dvosmislene upute. U takvoj klimi i sam natječaj je vrlo upitan - sjetimo se i onog za Istočnu obalu - što nas vodi tome da se raspisuje međunarodni.

Kako sada stvari stoje, na Žnjanu bismo proglasili privremeni moratorij na bilo kakve intervencije dok se ne izmjeni Zakon o pomorskom dobru i dok se ne usvoje Strategija grada Splita i GUP. Onda natječaj.

Na koji način mislite pristupiti rješenju Istočne obale?

- Po našem mišljenju, treba revidirati program prema kojem se radio prošli natječaj, a zatim ga ponoviti. Katalog prijedloga koji je proizveo prošli natječaj treba poslužiti kao analitička podloga jer se iz tih prijedloga jako dobro daju iščitati pogledi na grad općenito, na ulogu tog poteza u rasterećenju Dioklecijanove palače, na promet, sve.

Ono što smatramo najproblematičnijim u cijelom procesu je odnos s Lučkom upravom i njihovim planovima razvoja u kojima Split nije aktivno sudjelovao. Planove za Istočnu obalu već radi austrijska konzultantska tvrtka, a o planovima HŽ-a uopće nema javnih podataka.

Osnovni zadatak Grada je staviti za stol sve one koji već planiraju i grade na Istočnoj obali. Arhitektonsko-urbanističko rješenje finale je pregovora.

Koji je vaš pristup legalizaciji objekata na Marjanu?

- Smatramo da ih ne treba legalizirati, jer time se ne bi ispravila nepravda prema onima koji su gradili na djedovini, a nepravda prema svima drugima bi se zbog bespravnih graditelja samo uvećala, a vrijedan prostor i park-šuma bili bi trajno zbrisani.

Naš je prijedlog da vlasnici ostaju u posjedu bez legalizacije, da se ostavi mogućnost da Grad u neka bolja vremena otkupljuje te nekretnine i kultivira prostor na tragu onih koji su ga i pošumili. Legalizacijom se širom otvaraju vrata spekulantima i, naročito s obzirom na iskustvo postupanja s ilegalno sagrađenim zgradama, otvara se put da u park-šumi i zaštićenoj kulturnoj cjelini uskoro nikne sedamdesetak đogaševskih P+5+Pk nakaza. Splitu je preskupo izgubiti Marjan, ne zbog romantiziranja povijesti ili kulture, već zato što se fizičkim uništavanjem park-šume smanjuje i vrijednost svih onih nekretnina koje se pod brdom nalaze.

Kakav je vaš pristup sanaciji Karepovca?

- Prema onome što smo mogli do sada zaključiti iz dostupnih informacija, projekt Lećevice je problematičan na više razina, možda najviše zbog toga što podrazumijeva spaljivanje otpada u Cemexu, ali i već u startu smrdi na pogodovanje. Kratkoročno je jeftinije rješenje, no dugoročnu projekciju nismo vidjeli.

Građane se stavilo pred gotov čin - ili ćete Lećevicu ili ćete umirati uz Karepovac. Najveću odgovornost za to nose dva prethodna gradonačelnika, Kerum koji je neovlašteno potrošio novce za sanaciju i Baldasar koji je već za EU financiranje pripremljeni projekt zaustavio i vratio nas na početak. Donedavni je gradonačelnik od vijećnika dobio podršku vijećnika za prekrivanje Karepovca plastičnom kesom, no tu nema ni traga rješenju.

Vidimo ga u izgradnji zatvorenog tipa odlagališta i sortirnici, uz odvajanje na kućnom pragu. S vremenom se može početi transformirati na sličan način na koji je to predlagao Jakša Miličić, u buduću građevinsku i zelenu površinu. Općenito je s obzirom na poziciju Karepovca i Splitu pristupnih cesta i cijeli grad u kontekstu potrebno donijeti stratešku odluku što s tim prostorom.

Namjeravate li promijeniti ustrojstvo Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te Službe za prostorno planiranje i zaštitu okoliša grada Splita?

- Da, jer je u ovom sustavu nemoguće pročelnike i sve ostale uključene organizirati sa zajedničkim ciljem, a s druge strane, nemoguće je zaštiti i njih od pritisaka i prostor od kriminala.

S obzirom na ono što pružaju pravni uvjeti ustrojavanja uprave, moguća je samo djelomična reorganizacija, no ono što je moguće i treba hitno uvesti je puna javnost rada čime se umanjuje mogućnost pogodovanja.

Namjeravate li zadržati čelne ljude na tim pozicijama?

- Malignost nekih pročelnika u aktualnoj upravi sanira se omogućavanjem uvida javnosti i USKOK-a u minuli rad i to će tako morati biti ako se želi išta popraviti u gradu. S druge strane, iskustvo i praksa onih koji su radili i u takvim uvjetima su neprocjenjivi pa bi bilo optimalno da se, barem u prijelaznoj fazi, novi čelni ljudi regrutiraju iz Banovine. U idućoj se, kad se uredi sustav, ide na natječaj u kojem je jedini kriterij stručnost.

Namjeravate li osnovati Zavod za urbanizam, što Zakon o prostornom uređenju dopušta?

- Da. Uz to da se treba imati u vidu da mu djelokrug rada ne može biti jednak kao u bivšem Zavodu kojeg se većina rado sjeća, iz jednostavnog razloga promjene ekonomsko-društvenih uvjeta i vlasničkih odnosa. Današnji Zavod bi u neku ruku bio znatno ograničeniji, ali bi s druge ostao ključna planerska institucija grada.

Zavod je zapravo opisan u odgovoru na prvo vaše pitanje - dio je tijela je koje strateški planira grad.

Čvrsto smo uvjereni da bez integralnog planiranja nema dobrih uvjeta života u gradu, što je upisano i u nacionalni program Nove ljevice. Grad mora moći procjenjivati i realizirati svoje potrebe, a ne se 'planirati' prema željama investitora. Grad mora osigurati pravo na stan, Grad mora odlučiti koliko i gdje treba škola i vrtića, za koga gradi poslovne zone, i koliko zelenila mora zadržati da bi omogućio zdravstvene uvjete svojem stanovništvu. Grad, ne tržište, a naročito ne bijedno periferijsko tržište poput našeg. U protivnom odmah možemo pristati na to da će Split postati križanac turističkog resorta i favele.

Vidite li buduću suradnju s DAS-om kao partnerski odnos, odnosno kakav bi po vama taj odnos trebao biti?

- Politika Nove ljevice je da su sve udruge i udruženja koji obavljaju djelatnosti vezane uz poboljšanje uvjeta života u gradu, naročito socijalnih - partnerske. To znači da i DAS to može biti. S obzirom da se kao stručno udruženje duboko kompromitirao s bivšim nekim upravama, služeći samo za servisiranje vlastitih i interesa investitora, Društvo ne možemo paušalno doživjeti kao partnera Gradu u zaštiti javnog interesa, ali to se, koliko vidimo, mijenja.

Arhitektonska struka nije baš u sretnoj poziciji i interno ima niz problema, ali smatramo da si Grad i struka mogu značajno međusobno pomoći da, recimo to tako, zavidaju rane koje su nanijele bivši čelnici.

Namjeravate li financijski poduprijeti DAS?

- Sve što bismo procijenili korisnim Gradu, financirali bismo. Na primjer, kada bi se DAS mogao koristiti kao stalni kanal za javne rasprave, korist bi bila obostrana i to bi bila sjajna gradska investicija, ne trošak. Svaka tribina koja je organizirana zadnjih mjeseci malo je podigla svijest o važnosti prostora i prostornog planiranja, a to se ne smije podcjenjivati.

Smatrate li potrebnim da arhitekti imaju osigurano posebno vrijeme za konzultacije sa gradskim službama, radi jednostavnijeg obavljanja svoje profesije?

- Smatramo da je daleko bitnije za obavljanje (svake) profesije izboriti nedovosmislene i transparentne zakone i pravilnike, ali dok se to ne dogodi - da, potrebno je osigurati konzultacije s gradskim, ali i ostalim službama. Kada već pitate konkretno, svaki bi krug konzultacija trebalo snimati, transkribirati i objaviti - da se pitanja ne ponavljaju i da, kad već nemamo pravni institut presedana, uvedemo bar minimum dosljednosti u izdavanje dozvola.

Vaš odnos prema javnim natječajima?

- Javni su natječaji najjeftiniji alat kroz koji se postiže konsenzus oko nekog graditeljskog poduhvata i smatramo ih nezamjenjivim za sve ono što se odnosi na kolektivno, zajedničko, javno, što se odnosi na grad. Opet, Zakon o javnoj nabavi i uopće natječajne prakse i u nečem su pozitivnom uspjele stvoriti kaos, tako da iz političke pozicije snažno podupiremo struku u borbi da natječaji zaista služe postizanju najboljeg arhitektonsko-urbanističkog rješenja.

Vaša reakcija na temu
Pregledaj komentare