Emotivan prijem u Banovini: Banjalučki biskup Franjo Komarica dobio ključeve Grada Splita

Emotivan prijem u Banovini: Banjalučki biskup Franjo Komarica dobio ključeve Grada Splita

Split će pomoći banjalučkoj biskupiji oformiti muzej kako bi se sačuvao identitet Hrvata

Banjalučki biskup Franjo Komarica dobio je ključeve Grada Splita u četvrtak tijekom prijema u gradskoj upravi. Bio je duboko ganut tijekom prijema, čak je i zasuzio, a možemo slobodno primijetiti da je jednak učinak bio i na dogradonačelnicu Jelenu Hrgović i vijećnike koje je pozvao gradonačelnik Andro Krstulović Opara na susret s počasnim građaninom Splita. Opara je na susret s 'pastirom' pozvao i Ivu Šimunovića, predsjednika Gradskog vijeća kada je biskup Komarica proglašen počasnim građaninom prije 19 godina.

Ne pamtimo da je ikada prijem ili sastanak s gradonačelnikom i vijećnicima trajao preko sat i pol vremena. Banjalučki biskup je govorio otvoreno o svim problemima katolika i Hrvata u Banja Luci, a iznio je i frapantan podatak o depopulaciji, nakon rata, naime, bilo je 7500 Hrvata katolika, a u dva desetljeća ta je brojka pala na manje od četiri tisuće.

Bez dlake na jeziku biskup je pričao, na koncu je Opara ustvrdio da riječi biskupa šibaju kao bič. Nasmijao se biskup i odmahnuo da nije želio takav učinak, ali razumjeli su se svi okupljeni. 

Tijekom razgovora banjalučki biskup je sasvim otvoreno pitao financijsku pomoć za muzej biskupije koji žele oformiti kako bi se sačuvali tragovi Hrvata s tog područja. 

- Kulturocid i memoricid idu s genocidom, tamo se iskorijenilo živuće stanovništvo, a onda se taru i tragovi postojanja. Mi moramo pokazati vjerodostojnost i iznijeti činjenice - navodio je.

Krstulović Opara je obećao da će nastojati i predložio izvlačenja sredstava putem EU fondova, programa prekogranične suradnje.

- Biskup Komarica je savjest svih nas i to se prečesto zaboravlja, činjenica da su gradski oci prije 19 godina uručili priznanje je trajna obaveza, kako moja osobna tako i svih gradskih otaca i majki. Pronašli smo način kako će Split koji  ima  obvezu prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini i svome zaleđu djelatno i na političkoj, ali i izravnoj komunikaciji olakšati položaj Hrvata katolika u Bosni i Hercegovini i pomoći joj na europskom putu. Grad Split se ne proteže samo na administrativne granice, seže duboko u Bosnu i Hercegovinu i time je naša uloga itekako važna – kazao je gradonačelnik.

Rekao je biskupu i da hrabri sve nas i svojom otvorenošću.

- Nekad političari ne mogu kazati sve ono što im je na pameti, a vi kao pastir imate pravo dignuti glas. Dignite ga i češće, tako da zapeče našu savjest i sve one koji kreiraju politiku  - poručio je Opara.

Banjalučki biskup je ovom prigodom istaknuo kako je njegova biskupija najdramatičnije stradala što su čuli i u dalekoj Koreji, čak je Pjongjang s njima napravio duhovni most.

- Naša je zadaća da budemo ljudi prema svima, da se pokažemo vjerodostojni kao ljudi prema onima obespravljenima u temeljnim ljudskim pravima, pravu na identitet, na rodno mjesto, jezik i vjeru i svoje opredjeljenje, na rad, obitelj. U susretu s mnogim političarima pitaju me stranci tko su Hrvati, znaju li Hrvati sebe opisati, reći istinu o sebi, slušamo istinu od nekog drugog, a ne od sebe samih – govorio je među ostalim počasni građanin Splita.

Vrlo otvoreno je iznio i kako je rekao premijeru Andreju Plenkoviću s kojim je, naravno, u dobrim odnosima da prvi korak koji treba napraviti jest skinuti ljagu imbecilnosti s hrvatskog naroda.

Pričao je i kako mu je jedan predstavnik međunarodne zajednice rekao kako je ljut na samog sebe, pa i na Europu jer nisu ispunjena obećanja nakon rata. Molio je biskupa  da diže glas jer, kako je rekao,  on ne smije, omča mu je oko vrata. 

- Svi znaju da je biskup rekao istinu, ali nema potpore od strane političara ni hrvatskih predstavnika. Ja mogu ograničenim mogućnostima – iznosio je biskup.

Potom je snažno poručio:

- Nije vrag toliko moćan koliko se pravi važan!

Nasmijao je kada je tome dodao i da mu kažemo 'bu'.

Smatra svojom pogreškom što je od slijepaca tražio da mu tumače boje.

- Kako je moguće reći da je završen povratak? Kamo sreće da su svi došli! Bilo je nakon rata oko 7500 tisuća Hrvata, a sada 20 godina nakon, četiri tisuće. Niti kuće, niti kućišta, niti struje, kome oni pripadaju? Našom krivicom! Gdje su naši predstavnici, sve sam preklinjao i Bošnjaka ministra i Srbina  da se brinu za opće dobro, kao što se ja brinem za čovjeka – govorio je u dahu.

Naglasio je više puta kako su Hrvati ravnopravni samo na papiru i kako i stranci misle da su manjina.

- Širi se praksa prava jačega, trudimo se da ne trijumfira zlo i nepravda. Mi domaći Hrvati i katolici 25 godina nemamo ni političku ni pravnu niti ekonomsku pomoć, nemamo svojih službenih političkih predstavnika, a ako ih imamo pro forma su. Ili ne smiju ili iz oportunizma ne pomažu  svojim ljudima, tako da su ljudi obezglavljeni, ne pripadaju nikome. Strašan je osjećaj tim ljudima da ne pripadaju ni jednom gradonačelniku, političaru, zemlji – iznosio je.

Službena politika je, dodao je, u rukama stranaca, a oni ne žele pravnu državu, nego kaos.

Ustvrdio je da održivi povratak Hrvata u Republici Srpskoj nije ni počeo.

- Pred očima Zagreba, i cijele Europe i bosansko-hercegovačkih političara se  22 godine negira pravo domicilnom narodu da bude svoj sa svojima na svome. Daytonski sporazum je predvidio povratak, a mi smo svjedoci da se opstruira povratak Hrvata, proglašava se ludima kad počnu misliti o svom povratku, to je sramotno, nedopustivo i degradirajuće. Novinari moraju raskrinkati obmanjujuću praksu. Nema sreće ni za susjede ni komšije bez nas. Kome koristi prazna Posavina i sela gdje su nekad bili Hrvati – snažne su poruke biskupa Komarice iz Splita.

Krstulović Opara je kazao kako biskup ne može sam nego mu treba pomoć i hrvatske politike koja se ne vodi samo u Banskim dvorima i na Markovom trgu nego i u gradovima kao što je Split.

- Ista želja i namjera kao i prije 19 godina živi i danas i neka mediji prenesu vaše riječi. U rečenici da je stanje katolika i Hrvata u Bosni i Hercegovini jedna od najvećih rana u Europi koja ne zna što bi s Bosnom se krije i rješenje. Europski put Bosne i Hercegovine je rješenje, jedino tako Hrvati mogu biti ravnopravni i ublažiti ranu koju nose. U tome može pomoći hrvatska politika – podvukao je Opara.

Opara je na kraju rekao i da se postavlja pitanje što smo napravili s tim što je biskup Komarica postao počasni građanin.

- Jesmo li iskupili svoju savjest ili smo zadnjih 19 godina propustili učiniti što smo trebali, svatko nek se  pita. Vaše riječi svakome moraju zazvučati oštro i upozoravajuće, ovi ljudi ( vijećnici prisutni, op.a) nisu beznačajni, utjecajni su i u radu i u svojim strankama na nacionalnoj razini – naveo je gradonačelnik.

Biskup se iskreno zahvalio, kazao je da riječi koje je čuo danas u velikoj vijećnici nikada nije čuo.

Vaša reakcija na temu
Pregledaj komentare