Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Joanna Pocztowa Energetski summit: 'Ne smijemo podleći tome da kupujemo ono što je najjeftinije'
SASO 2016. Piše: Dalmatinski portal

Energetski summit: 'Ne smijemo podleći tome da kupujemo ono što je najjeftinije'

Zagovaramo proizvodnju energije u Hrvatskoj, a od 1. siječnja ove godine omogućeni su novi modeli, prije svega proizvodnja na mjestu potrošnje - rekao je Ivan Šimić

U sklopu jubilarnog 20. međunarodnog sajma SASO 2016 održan je , a skup su organizirali Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Splitsko-dalmatinska županija, Hrvatska gospodarska komora (HGK), Hrvatska komora inženjera strojarstva i Grad Split. 

Prvi je riječ uzeo Tomislav Šimunović, koji je govorio o doprinosu građevinske industrije razvoju obnovljivih izvora energije i to na primjeru vjetroelektrane Krš Pađane.

- Očekivana proizvodnja je od 480 megavat sati. Gradilište je otvoreno, a očekujemo nastavak radova u što skorije vrijeme - kazao je Šimunović, a karakteristika ove vjetroelektrane je što će je držati betonski stup.

- U 63 posto ukupnih radova će biti uključena naša industrija, baš kao i domaća radna snaga - naglasio je.

O novim poslovnim modelima u hrvatskoj energetici govorio je Ivan Šimić, predsjednik HUP-ove Koordinacije obnovljivih izvora energije.

- Zagovaramo proizvodnju energije u Hrvatskoj, a od 1. siječnja ove godine omogućeni su novi modeli, prije svega proizvodnja na mjestu potrošnje.

- Želimo i malo drugačiji tarifni model uvesti, odnosno da na posebni način vrednujemo proizvodnju energije i proizvodnju snage. Energetsko poduzetništvo ima priliku, samo se treba maknuti od klasike - rekao je između ostalog Šimić i naglasio:

- Isto tako ne smijemo podleći onome da kupujemo ono što je najjeftinije. Razumijem da svi žele što niže troškove, ali to kasnije može dovesti do problema.


Kasnije je Šimić sudjelovao i na panel raspravi 'Energetska strategija Dalmacije - vizija poduzetnika' na kojoj su uz njega tu sudjelovali Vlasta Zanki, direktorica HEP ESCO-a i Tomislav Čorak, direktor sektora energije Brodosplit Holdinga, koji je naglasio kako u Hrvatskoj nije razvijeno tržište pomoćnih usluga, a govorio je i o planovima, te budućim investicijama.

Zanki je napomenula:

- Stala bih u obranu HEP-a jer unutar tvrtke postoji regulativni dio, ali i onaj tržišni. 'HEP opskrba' se bori na tržištu, ravnopravno s drugim konkurentima - kazala je Zanki, pa dodala:

- HEP mora preuzeti nove modele, ali ne slažem se s tim da moramo držati veću cijenu energije da bi gradili nove pogone, tako bi uništili i industriju, jer ne bi bila konkurentna. Svi gledaju kako će što jeftinije proći.

S oba skupa moderirala je Maja Pokrovac, savjetnica za energetsko poduzetništvo i obnovljive izvore energije. O plinofikaciji Dalmacije, s posebnim osvrtom na specifičnosti grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije govorio je Zlatko Budovčan, predstavnik tvrtke EVN Croatia Plin.

- Poslujemo u 19 europskih zemalja, u Hrvatskoj smo od 2009., a u Dalmaciji radimo plinofikaciju za tri županije uz koncesiju na 30 godina.

Prvi korisnici su spojeni na plin u Dugopolju...

- Poslovna zona Dugopolje bila je pogođena recesijom, a 90 posto tvrtki koje su preživjele krizu koriste plin. Uskoro ćemo mu priključiti školu - kazao je Budovčan i dodao:

- Prioritetna linija nam je do bolnica Križine i Firule. Nadamo se da će to biti riješeno u siječnju i veljači.

Objasnio je i zašto je posao u ovom dijelu Hrvatske teži nego u ostatku Hrvatske...

- U Dalmaciji morate objašnjavati ljudima zašto plin. Postojao je strah, radili smo na objašnjavanju zašto je plin prihvatljiv, ljudi imaju i neprekidnu opskrbu energijom, komforan je, ali i energetski učinkovit. U odnosu na naftne derivate smanjena je i emisija CO2 - zaključio je.

Vaša reakcija na temu