Foto: Nikol Hot
GRADONAČELNIČKI UPITNIK Ante Čikotić: Na pitanju GUP-a padaju svi kandidati zbog elementarne neupućenosti!

GRADONAČELNIČKI UPITNIK Ante Čikotić: Na pitanju GUP-a padaju svi kandidati zbog elementarne neupućenosti!

Već imamo Strategiju razvoja urbane aglomeracije i to će biti prva podloga za izradu Strategije grada

Ante Čikotić, Mostov kandidat za gradonačelnika Splita, odgovorio je na pitanja Dalmatinskog portala iz serijala 'Gradonačelnički upitnik...

Kako konkretno namjeravate riješiti nered na žnjanskom platou? Kako u budućnosti vidite taj prostor?

- Postoje dosadašnji natječaji i dokumenti koji bi bili podloga za raspisivanje međunarodnog arhitektonskog natječaja. Žnjan mora ostati prožet javnim sadržajem i komercijalno rekreacijskim na usluzi svim građanima bez zatvaranja. Politikom čistih ruku izbacit ću svaki klijentelizam i pogodovanje pri dodjeli koncesija i javnih površina. Oni koji imaju najbolji program i viziju koja je u skladu s okvirima koje zadaju grad i struka moći će neometano raditi i živjeti od svoga rada.

Što je ključni komunalni problem grada u ovom trenutku?

- Karepovac. Znam kako riješiti taj ekološki i sigurnosni problem. Poznati su mi svi mehanizmi od EU sredstava, do projektnoga rješenja. Potpunom sanacijom Karepovca i uvođenjem ekološkog sustava gospodarenja otpadom odvajanjem i recikliranjem na kućnom pragu koje smo implementirali na otoku Krku otvorit ćemo nova radna mjesta i učiniti Split najurednijim i najčišćim gradom na Mediteranu.

Konkretno, promet: postoji li u gradskom proračunu novac kojim bi se gradske ulice barem dovele u pristojno stanje? Imate li ideju kako riješiti problem nedostatka parkinga - u centru grada, ali i u ostalim kvartovima?

- Decentralizacijom sredstava zajedno s gradskim kotarevima i mjesnim odborima namjenski ćemo se zajedno uhvatiti problema parkinga i rekonstrukcije ulica i nogostupa. Ljudi na terenu i kotarevima najbolje znaju potrebe i spremni su se i sami aktivirati kada vide da grad cijeni njihove napore. Grad mora uložiti u veća parkirališta po najkritičnijim kotarevima i u centru. Dobar primjer je projekt nadogradnje postojećih parkinga s jednom do dvije etaže preko čelične konstrukcije. To je brz i efikasan način. Novca za goruće probleme uvijek ima i naći ću ga kroz racionalizaciju i učinkovitost rada.

Koliko će gradska uprava imati zaposlenih na koncu vašeg mandata? Koliki broj suradnika namjeravate dovesti sa sobom u Banovinu?

- Planiram na početku mandata provesti digitalizaciju rada gradske uprave, točnije popisivanje poslovnih procesa, uvođenje e-uredskog poslovanja čime će se redefinirati obim poslova službenika, što će dovesti do nove sistematizacije radnih mjesta unutar gradske uprave, a s ciljem mjerenja radnog učinka. Konkretno, nakon digitalizacije jasno će se moći vidjeti koje je područje ono s najviše zaprimljenih zahtjeva, koji službenici su riješili najveći broj predmeta, koji službenici su u najvećem kontaktu s građanima, jednostavno stvari će postati vrlo jasne i mjerljive. 

Planira se smanjivanje prirodnim odljevom, a i sama reorganizacija uprave zasigurno će dovesti do toga da će neki zaposlenici dobiti područje rada u kojem dosada nisu radili, vidjet ćemo. Toliko je posla kojeg treba napraviti da ga ima za sve koji hoće raditi. Cilj je da građani i poduzetnici imaju najbolju uslugu.

Hoće li u vašem mandatu biti nastavljena praksa zapošljavanja bez javnih natječaja u gradskim tvrtkama i ustanovama?

- Posebnu pažnju posvetit ću gradskim tvrtkama i ustanovama, te vidjeti dolazi li do preklapanja određenih funkcija, a sve s ciljem objedinjavanja i postizanja racionalizacije i kvalitetnije usluge prema građanima. 

Koje gradske strateške dokumente namjeravate predložiti za usvajanje i u kojem roku? Što učiniti oko GUP-a?

- Već imamo Strategiju razvoja urbane aglomeracije i to će biti prva podloga za izradu Strategije grada, koja je apsolutno nužna. Točkaste izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Grada Splita ukazuju na nedostatak dugoročne vizije i smjera u kojem bi se grad trebao razvijati. S obzirom na to da je Strategiju aglomeracije izrađivalo neovisno stručno tijelo sastavljeno od predstavnika Sveučilišta, svih uključenih gradova i općina, te predstavnika privatnog, civilnog i javnog sektora koji su sudjelovali kao članovi partnerskog vijeća, radnih skupina te fokus grupa, treba vidjeti kako je tekao taj proces, ocijeniti uspješnost modela, te čuti od samih  izrađivača prijedloge za poboljšanje. Proces praćenja izrade strategije predviđen je strukturom propisanom vodičima i uputama EU, Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova. Izrada Studije razvoja bi se mogla donijeti u roku od 1 godine.

Na pitanju GUP-a padaju svi kandidati koje sam pažljivo slušao zbog elementarne neupućenosti. Prema trenutnom Zakonu o prostornom uređenju nije moguće donošenje novog GUP-a dok se ne donese Državni plan prostornog razvoja. Svatko tko obećava odmah donošenje GUP-a je nerealan i populist.

Nažalost, kad gledamo broj ne samo dovršenih, nego uopće započetih gradskih projekata iz GUP-a (od 11 gradskih projekata provedeni su natječaji samo za 4, od čega je jedan poništen), jasno nam je da nešto ne funkcionira. Ili Grad ima važnijih stvari od strateških projekata, ili je procedura presložena, vlasnički odnosi neriješeni, uglavnom nešto zapinje. GUP se donosi za razdoblje od 15 do 20 godina, a sadašnji GUP je stupio na snagu 2005. i vrijeme je za reviziju stanja u prostoru. Ali prije izrade GUP-a potrebna je izrada prometne studije, Strategije razvoja Grada Splita, Plana upravljanja gradskom jezgrom i naposljetku dovršetak novog GUP-a za uvođenje Splita u 21. stoljeće.

Kako gledate na ideju obaveznog raspisivanja urbanističkih i arhitektonskih natječaja za sve, pa i privatne investicije, u kojima bi presudan bio glas samih arhitekata?

- Unatoč negativnim ishodima nekih natječaja mislim da se od njih ne smije odustati, već samo iznaći bolje mehanizme kontrole procedure. Neke od najuspješnijih realizacija u Hrvatskoj smo dobili preko javnih natječaja.

Kako namjeravate povećati transparentnost rada gradske uprave i povezanih tvrtki i ustanova?

- Uvođenjem digitalizacije u gradske tvrtke i ustanove povećat ce se transparentnost, točnije svi poslovni procesi bit će digitalizirani i povezani s računovodstvom što znači da će gradska uprava na klik mišem vidjeti sve započete javne nabave, povezane troškove s istima. U planu je i izrada godišnjih planova rada ustanova i gradskih tvrtki sa jasnim mjerljivim ciljevima i indikatorima koji će na kraju godine govoriti o samoj uspješnosti uprave tih subjekta. 

Imate li plan za ambicioznije korištenje europskih fondova - ako da, navedite barem neke ključne projekte.

- U mandatu pokrenut cu ulaganja vrijedna preko milijardu kuna koja ce biti sufinancirana iz EU fondova, a odnose se na čisti urbani prijevoz, razvoj integriranih kulturno-turističkih projekta, ulaganje u STEM znanstveno-istraživačku infrastrukturu, poboljšanje zdravstvene usluge, revitalizaciju brownfield lokacija, razvoj sustava poduzetničke infrastrukture, energetsku obnovu višestambenih i javnih zgrada, uspostava sustava gospodarenjem otpadom, unaprjeđenje kvalitete i relevantnosti ponude obrazovnih programa cjeloživotnog učenja, održivu integraciju nezaposlenih osoba, razvoj i podizanje kvalitete strukovnog obrazovanja, razvoj deinstitucionaliziranih usluga socijalne skrbi kao i jačanje socijalne uključenosti, jačanje udruga i njihovog djelovanja.

Konkretno: pokretanje stručnog usavršavanja mladih radi povećanja njihovih kompetencija i lakše zapošljivosti, pokretanje poduzetničkih centara i inkubatora, čime će se osigurati povoljni i sigurni uvjeti poduzetnicima, u suradnji s udrugama  pokrenut će se  razvoj deinstitucionalizacije socijalnih usluga, nabavka kompostere, kanti za odvojeno prikupljanje otpada, postavljanje zelenih otoka na sto veći broj mjesta u Splitu, izgradnja i opremanjem reciklažnih dvorišta, provođenje edukacija o gospodarenju otpada, uspostava oporabnog centra uz aktivaciju gradskih udruga u sam rad.

Isto tako u suradnji sa županijom pokrenut cu modernizaciju i obnovu strukovnih škola u Splitu s ciljem povećanja kompetencija za tržište rada, a time i povećanja zapošljivosti. Energetska obnova koristit će se kao alat za obnovu i rekonstrukciju javnih ustanova, vrtića i osnovnih i srednjih škola. 

Koji su najvrjedniji, a neiskorišteni gradski resursi?

- Ljudi. 

Smatrate li da u Splitu vlada komunalni red i trebaju li nam promjene u tom segmentu?

- Nisam zadovoljan s trenutnim stanjem. Prosječnost nas vodi u stagnaciju. Svi moramo biti bolji i ambiciozniji. 

Koliko će se (u postotcima) komunalnog otpada odvajati do kraja vašeg mandata?

- Cilj će nam biti 50% do 2020. Inače ćemo plaćati penale. Sad smo ispod 1%. Ajmo okrenuti situaciju i biti najbolji. Ako je Rim, San Francisko, Prelog i mnogi drugi gradovi u Europi i svijetu to uspjeli, možemo i mi.

Želite li i znate li spriječiti iseljavanje iz centra grada? Kako?

- Lisabonski primjer gdje grad ima fond koji brine za obrte i povijesne dućane koji im daje suport kroz restauratore, niže cijene najma i brendira ih je dobar put za očuvanje života i duha Splita. Ljude ne možete spriječiti da iznajmljuju  stanove i apartmane to je tržište. Grad treba osigurati da postoje sadržaji koji će privlačiti ljude u centar i da se ne izgubi duh grada i da se ljudi okrenu trgovačkim centrima kao dnevnom boravku.

Namjeravate li postavljati nove spomenike u javni prostor? Po kojoj proceduri?

- Kultura treba dati poticaj i prostore. Kultura ne smije ostati samo za elite. Nećemo raditi preko koljena, već po propisima i u razgovoru sa svim potrebnim dionicima. 

- Koji javni prostori u gradu zahtijevaju obnovu i uređenje, na kojemu ćete se najprije angažirati?

Odgojno obrazovne i zdravstvene institucije. Javne garaže i kolodvori.

Kakvim vam se danas čini prostor Pazara, posebno nad usjekom pruge?

- Pazar treba ostati i treba urediti prostor do istočnih zidina u suradnji s trgovcima kako bi se podigla vrijednost tog cijelog prostora.

Koji je optimalan broj turističkih, prije svega hotelskih postelja u gradu? 

- Grad ima svoje kapacitete i granice, potrebno se brinuti da vršna opterećenja turista ne smanje uslugu za građane. Broj noćenja povećati u jesenskom i zimskom periodu. Kongresni, kulturni, gastro turizam su imperativ za produljenje sezone. Hotela nedostaje. Od apartmana u centru do difuznih hotela uz pomoć grada i hotela u Slatinama. Produženje sezone i bolja komunikacija sa zračnom lukom i povećanim dolaskom niskotarifnih letova. 

Što planirate napraviti s Vilom Dalmacija?

- Iskreno, trenutno ne znam. Naći ćemo rješenje. Važno da ima svrhu, funkciju i da se koristi.

Marjan?

- Potrebno je aktivno brinuti o Marjanu i čuvati ga. Pristup legalizaciji objekata na Marjanu bi proširio na pristup legalizaciji objekata unutar zona društvene namjene u GUP-u. Naime, članak 6. stavak 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama kaže da se nezakonito izgrađena građevina ne može ozakoniti ako se nalazi na području javne i društvene namjene, park-šumi itd. i zakona se treba držati. Građevine će se svakako zadržati u prostoru, neće nitko ljude izbaciti na ulicu, pokušat će se iznaći zajednički interes, pravo Grada na prvootkup građevine po tržišnoj cijeni i sl, neće nitko biti zakinut, ali ne bi se smjele legalizirati. Makar to bilo i za 20 godina, ostat će nam prostor na korištenje.

Tko bi trebao organizirati gradske manifestacije i u kojem tonu?

- Grad u suradnji s Turističkom zajednicom. 

Kakva je vaša vizija (vlasničke) budućnosti Hajduka?

- Narodni klub. Zalažem se za njemački model gdje navijači imaju 50%+1 dionicu.

Vaša reakcija na temu
Pregledaj komentare