GRADONAČELNIČKI UPITNIK Marijana Puljak: Vratit ću sjaj svom gradu uvodeći sustavna i dugoročna rješenja

GRADONAČELNIČKI UPITNIK Marijana Puljak: Vratit ću sjaj svom gradu uvodeći sustavna i dugoročna rješenja

Provjerit ćemo sve diplome zaposlenika u gradskoj upravi i gradskim poduzećima

Marijana Puljak, kandidatkinja za gradonačelnicu Splita, odgovorila je na pitanja koja smo postavili i drugima u toj izbornoj utrci.

Kako konkretno namjeravate riješiti nered na žnjanskom platou? Kako u budućnosti vidite taj prostor?

- Žnjan je samo dio kompletnog urbanističkog nereda u gradu. Grad treba novi, moderan GUP koji će pokazati u kojem pravcu grad treba krenuti, u skladu sa svojom strategijom. Žnjanski plato je trenutno samo jedan veliki potencijal grada. Taj prostor u svom većem dijelu treba ostati na korist svim građanima Splita s javnim i rekreacijskim sadržajima jer smo svjedoci tome ljeti kada tisuće građana hrle na plaže na tom prostoru. I ne, nismo protiv poduzetnika koji će sasvim sigurno trebati tamo ponuditi određene sadržaje za građane, ali smo protiv ovakvog bezakonja i nereda.

Što je ključni komunalni problem grada u ovom trenutku?

- Kako izdvojiti nešto? Split je urbanistički zanemaren grad jer se GUP temelji na onome iz 1975. godine. Neambiciozno i nerazvojno, ostavljajući prostor za manipulacije zemljištem. Gradile su se stambene i poslovne jedinice bez ikakve komunalne infrastrukture, preizgrađivalo, prenamjenjivalo prostor uglavnom iz zelenila u građevinsko, a komunalni sadržaji nisu pratili tu izgrađenost. Karepovac je ogroman problem koji će se vjerojatno godinama rješavati. Problem je i promet s naglaskom na promet u mirovanju i na javnog gradskog prijevoznika. Nedostaje kvalitetnih prometnica, parkinga, cijeli kvartovi i naselja tek sad uvode vodovod i kanalizaciju, ceste do nekih kvartova prije nalikuju kozjim putevima, nema javnih prostora, dječjih igrališta, parkova…

Konkretno, promet: postoji li u gradskom proračunu novac kojim bi se gradske ulice barem dovele u pristojno stanje? Imate li ideju kako riješiti problem nedostatka parkinga - u centru grada, ali i u ostalim kvartovima?

- Politika je ta koja mora dati smjernice kamo s novcem, jer novac postoji u proračunu. Jasno i glasno kažemo: Nećemo novac davati uhljebima nego modernoj infrastrukturi. Vrijeme je da se počnemo uspoređivati s modernim europskim gradovima, a alternativa je ovo što sada imamo. Moramo aplicirati na EU fondove i modernizirati javni promet, ekološke autobuse, biciklističke i pješačke staze, napraviti sustav 'park&ride' s javnim parkinzima van centra grada, a do centra koristiti super moderan i brz javni prijevoz. Nedostatak parkinga negdje je moguće riješiti uvođenjem jednosmjernih cesta, drugdje uvođenjem montažnih garaža, modernih parking sustava koji vas upućuju na najbliže slobodno parking mjesto čime se štedi vrijeme i gorivo, ali i čuva grad od propadanja zagađenjem.

Koliko će gradska uprava imati zaposlenih na koncu vašeg mandata? Koliki broj suradnika namjeravate dovesti sa sobom u Banovinu?

- Zaposlenih će sigurno biti manje nego na početku mandata, a osim dvoje dogradonačelnika koji po zakonu dolaze sa mnom, eventualni drugi suradnici će biti angažirani isključivo na zaokruženim projektima i neće biti zapošljavani na neodređeno. Gradskoj upravi je potrebna temeljita rekonstrukcija, snimanje stanja trenutne sistematizacije radnih mjesta, smanjenje broja odjela i potpuni redizajn unutarnje organizacije. U gradskoj administraciji postoje i sjajni ljudi koji drže ovaj sustav od potpunog raspada zbog katastrofalnih gradonačelnika, a njihov rad obezvrjeđuju upravo politički zaposleni. Zato smo i zatražili na uvid studiju koju je na početku mandata ugovorio sadašnji gradonačelnik s prijedlozima poboljšanja učinkovitosti rada gradske uprave. Ta studija nije nikada ugledala svjetlo dana, a plaćena je 225.000 kuna.

Hoće li u vašem mandatu biti nastavljena praksa zapošljavanja bez javnih natječaja u gradskim tvrtkama i ustanovama?

- Prekinut ćemo svaku praksu zapošljavanja bez natječaja, ili s namještenim natječajima. Ne dolazimo u gradsku upravu da bismo zapošljavali svoju rodbinu i prijatelje kao dosadašnji gradonačelnici već zato da uspostavimo sustav koji će biti na usluzi građanima, a na radna mjesta će se zapošljavati ljudi u skladu sa zakonskim uvjetima i isključivo transparentno putem javnih natječaja. Osim toga provjerit ćemo sve diplome zaposlenika, kako u gradskoj upravi, tako i u gradskim poduzećima.

Koje gradske strateške dokumente namjeravate predložiti za usvajanje i u kojem roku? Što učiniti oko GUP-a?

- Potreban je potpuno novi GUP, a on se ne može raditi bez Strategije razvoja grada i na to naslonjenu Strategiju urbane aglomeracije Splita (područje od Trogira do Omiša sa Zagorom i otocima). Ta dva dokumenta, vizija grada i šireg područja za 20 godina, trebaju biti temelj za izradu potpuno novog GUP-a. Izmjene GUP-a koju je pokrenula ova administracija treba zaustaviti jer je to 500 točkastih izmjena koje ne sagledavaju cjelinu, idu na uštrb javnog interesa građana, a pogoduju određenim skupinama.

Kako gledate na ideju obaveznog raspisivanja urbanističkih i arhitektonskih natječaja za sve, pa i privatne investicije, u kojima bi presudan bio glas samih arhitekata?

- Prostorni planovi trebaju slijediti viziju razvoja grada. Privatni projekti se također trebaju uklopiti u gradske prostorne planove i okvire zadane njima i ostalom zakonskom dokumentacijom. Za strateške gradske projekte svakako je potrebno inzistirati na urbanističkim i arhitektonskim natječajima, ali ne treba opterećivati sve projekte tim zahtjevima. Posljednji dobro planirani urbanistički projekt bio je Split 3, još 70-ih godina prošlog stoljeća. Obuhvaćao je današnje kvartove Split 3 i Trstenik. Dovoljno ga je usporediti s gradnjom u posljednjih 25 godina, na primjer kotarom Žnjan, i vidjeti kako je to kad investitor diktira gradu kako će se graditi. I sada imate prijedlog izmjena GUP-a na dijelu Trstenika kojim se želi uništiti to najvrjednije. Apsurd u kojem se ogleda današnja politika grada Splita.

Kako namjeravate povećati transparentnost rada gradske uprave i povezanih tvrtki i ustanova?

- Jednostavnim i pametnim informatičkim rješenjima. Svaki podatak kojim grad raspolaže treba biti dostupan svim građanima na web stranicama grada. Uvest ćemo tzv. Open Data koncept koji će omogućiti da svim podacima pristupe i informatičari, studenti, koji će moći slobodno razvijati aplikacije za pametne uređaje koje će koristiti građanima. Organizirat ćemo i natječaj za najbolja informatička rješenja koja će građanima omogućiti lakši pristup raznim uslugama koje traže od gradske administracije. Na primjer, trenutni raspored linija javnog prometa s točnom pozicijom svakog autobusa, raspored gradskih manifestacija, evidencija gradskih nekretnina na webu s obaveznom lokacijom i pravnim osnovom (ugovorom), oglasi s njihovim prodajama ili uvjetima najma, geografski podaci o svim školama, vrtićima ili na primjer biračkim mjestima, grafički prikaz svih zakupljenih javnih površina (štekati, kiosci, štandovi, koncesijska odobrenja) u mjerilu kao i pravni osnov korištenja.

Imate li plan za ambicioznije korištenje europskih fondova - ukoliko da, navedite barem neke ključne projekte.

- Predlagali smo do sada i na Gradskom vijeću obnovu autobusa gradskog Prometa nepovratnim sredstvima iz EU fondova, razvoj učinkovitog prijevoza općenito, sanaciju Karepovca i uvođenje sustavnog gospodarenja otpadom, uvođenje mreže biciklističkih staza i sustava javnih bicikli, gradski akvarij se mogao riješiti EU fondovima kao na primjer u Karlovcu, koncertna dvorana, projekti poput popularizacije zdrave prehrane u gradskim školama i vrtićima, sredstvima iz Europskog socijalnog fonda mogu se financirati asistenti za djecu s teškoćama u razvoju, učiniti grad pristupačnijim osobama s invaliditetom...

Koji su najvrjedniji, a neiskorišteni gradski resursi?

- Istočna obala, Karepovac, Kopilica, Dračevac, žnjanski plato, neiskorišteni gradski i državni prostori koji propadaju naočigled svih dok se mlade tvrtke bore s pronalaskom prostora za inicijalni rad. Predlagali smo da te prostore grad iskoristi, namijeni mladim tvrtkama i Split postane grad softvera (Software city). Ulica Ruđera Boškovića na primjer može postati gradski IT centar otvorenog tipa, tzv. coworking prostor, na kojem će se susretati, razmjenjivati znanje i generirati nove ideje lokalna IT zajednica. Može se povezati Grad, Sveučilište, IT zajednicu, poduzetnike i investitore te stvarati novu vrijednost. To je prilika za otvaranje novih radnih mjesta, zapošljavanje i samozapošljavanje mladih ljudi koji više neće bježati iz našeg grada. Potaknut ćemo izvoz i konkurentnost te pridonijeti prepoznatljivosti Splita na globalnoj IT sceni. Dobri primjeri za ovakve inicijative postoje i u drugim gradovima u Hrvatskoj, na primjer u Osijeku.

Smatrate li da u Splitu vlada komunalni red i trebaju li nam promjene u tom segmentu?

- U Splitu vlada apsolutni komunalni nered. Ne provodi se niti gradska odluka o komunalnom redu, niti se ikoga sankcionira za njeno nepoštivanje. Potrebno je pojačati preventivan rad komunalnih redara čija dužnost treba biti redovito obilaženje i inspekcija terena, a ne izlazak samo po pozivu. Dovoljni su vam primjeri žnjanskog platoa, apsurdnog nasilničkog oduzimanja štekata na Rivi, nelegalnog plakatiranja, određenih neodgovornih vlasnika pasa koji ne čiste za svojim ljubimcima. Građani se osjećaju nesigurno u takvom nasilničkom ponašanju pojedinaca, a sve je to politika dopustila. Uvođenjem transparentnosti (svi podaci na web stranici grada) korištenja javnih gradskih površina svaki građanin će u bilo kojem trenutno moći provjeriti koristi li se gradska površina u skladu s ugovorom i trenutno prijaviti nepravilnosti.

Koliko će se (u postotcima) komunalnog otpada odvajati do kraja vašeg mandata?

- Pod hitno se mora napraviti novi Plan gospodarenja otpadom koji će biti usklađen s državnim planom i držati se tog plana s konkretnim i čvrsto zacrtanim rokovima. Uspostavit ćemo zajedničko tijelo, projektni tim, koje će detaljno pratiti provedbu tog plana korak po korak i krenuti raditi. Po prošlom planu Čistoća i Grad nisu gotovo ništa napravili. Nisu izgrađena reciklažna dvorišta, nema kompletiranih zelenih otoka, nisu ostvareni uvjeti za izdvajanje biootpada (kompostana), nije uvedeno razdvajanje otpada na kućnom pragu, nije izgrađeno odlagalište glomaznog niti građevinskog otpada. To se više neće tolerirati. Neće se više događati da gradsko komunalno poduzeće dolazi svake godine s izvještajem pred Gradsko vijeće kako nije izvršilo niti jedan od ciljeva iz plana. Krenut ćemo u aktivno odvajanje otpada, kompostanu ćemo otvoriti u suradnji sa susjednim gradovima i općinama.

Želite li i znate li spriječiti iseljavanje iz centra grada? Kako?

- Ne želimo gledati iseljavanje domaćeg stanovništva iz centra grada Splita, kao što se događalo u Dubrovniku. Želimo Splitu omogućiti da postane centar poduzetničkog duha, da povlači novac iz europskih fondova, a Dalmaciji osigurati da ima svoj ured u Bruxellesu. Time će se i naš Split razviti u moderan i pametan grad, sve suprotno od onoga što su od njega napravili aktualna i prošle gradske vlasti. Pametnom poreznom politikom i korištenjem gradskih resursa stimulirat ćemo ostanak obrta, kreativnih industrija i usluga na korist svim građanima Splita i centra grada. Ne kaže se bezveze ako građani vole svoj grad, voljet će ga i turisti. Turisti žele vidjeti nešto autentično, nešto naše, upoznati naš način življenja. Nažalost, centar grada se pretvara u jedan veliki restoran bez ikakvih drugih sadržaja. Politika prodaje gradskih prostora u užem gradskom centru zasigurno ne doprinosi životu u staroj gradskoj jezgri. Grad ima priliku u prostorima kojima je vlasnik osigurati namjenu koja bi vratila društveni život u centra grada i u mjesecima kada u njemu ne vlada živost.

Namjeravate li postavljati nove spomenike u javni prostor? Po kojoj proceduri?

- Popis spomenika koji čekaju na postavljanje u gradu je već definiran i postoji propisana procedura koje se treba držati. Spomenici moraju biti umjetnička djela, na ponos onoga što predstavljaju. Oni bi trebali biti jedan od razloga turističkih posjeta Splitu, ali i razlog za obilazak ne samo centra grada. Zašto ne oplemeniti i druge gradske kotareve i dati razlog turistima da ih posjete, ali i stanovnicima da se osjećaju ugodnije u svom vlastitom kvartu? Zašto svaki kvart ne bi imao neko svoje 'Plavo stablo'? I njega smo izgubili bez posebnog razloga i još mu nismo našli prikladno mjesto. Split zaostaje debelo za ostalim gradovima u takvom razmišljanju. Dovoljno je pogledati primjer Morskih orgulja u Zadru.

Koji javni prostori u gradu zahtijevaju obnovu i uređenje, na kojemu ćete se najprije angažirati?

- Bedem Cornaro, Istočna obala, Tvrđava Gripe, žnjanski plato, dovršiti koncertnu dvoranu u Tončićevoj…

Kakvim vam se danas čini prostor Pazara, posebno nad usjekom pruge?

- Prostor nad usjekom pruge izgleda histerično. Projekt Istočne obale bi trebao definirati i taj prostor, a dijelom i Pazar. Pazar je zasebna institucija i tradicija Splita, odraz dalmatinskog identiteta kojeg svakako treba sačuvati. To je nezamjenjivo obilježje grada i sad već i njegove turističke ponude gdje turisti uistinu osjete kako naši ljudi žive. Treba sačuvati osobito zelenu tržnicu i poticati njeno širenje i poboljšanje usluge koju nudi. Puno veći problem je ostatak ponude na tržnici. Gradskim tržnicama već 16 godina upravlja koncesionar. Nažalost, u tom razdoblju nismo vidjeli nikakav napredak, dapače situacija je sve lošija. Grad od svih tržnica (Pazar, ribarnica i devet manjih tržnica) godišnje od koncesijske naknade dobije milijun kuna. To je mizeran iznos s obzirom na činjenicu da se u tržnice ne ulaže gotovo ništa. Rješenje je ili drastična izmjena novog koncesijskog ugovora ili vraćanje gradskih tržnica u gradsku firmu. Trenutno nema prostora za nekakav veći zahvat jer koncesionara štiti ugovor do 2020. godine.

Koji je optimalan broj turističkih, prije svega hotelskih postelja u gradu?

- Strategija održivog turizma bi trebala dati odgovor na to pitanje. Prvo se trebamo svi skupa dogovoriti što želimo od ovoga grada i onda prema tome uskladiti i prostorne planove i planove za brojem postelja, apartmana, hotela. Moramo učiti na lekcijama koje su naučili drugi gradovi, od Venecije, Barcelone pa do Dubrovnika te našu ekspanziju u turizmu pametno voditi ka održivoj mjeri.

Što planirate napraviti s Vilom Dalmacija?

- Vila Dalmacija se također može obnoviti sredstvima EU fondova i koristiti dalje kao jedan reprezentativni gradski prostor, kojeg će turisti posjećivati kao spomenik.

Marjan?

- Marjan je park šuma koju treba očuvati kao takvu na korist svih građana Splita, spriječiti svaku novu gradnju, a o bilo kakvom uređenju prostora odluke donositi u suradnji sa zainteresiranom javnošću. Inzistirat ćemo na trajnoj zaštiti Marjana, vrijeme je da se prekine s populističkim dodvoravanjem građanima s figom u džepu da bi se kasnije sve izigralo.

Tko bi trebao organizirati gradske manifestacije i u kojem tonu (Krnjeval, koncert za Svetog Duju, ljetne koncerte, doček Nove godine)?

- Organizaciju svih gradskih manifestacija ponudit ćemo na javnom natječaju. I u organizaciji tih događaja trebamo pokazati više ambicije. Surađivati s turističkom zajednicom grada i županije kako bi podizanjem kvalitete tih događanja produžili turističku sezonu. Pozvati sve mlade kreativce da se uključe svojim idejama i projektima i sve skupa staviti u funkciju unaprjeđivanja turističke ponude grada i okolice tijekom cijele godine. Uključiti i povezati sve industrije, pojačati promociju grada, suradnju s turoperatorima i aviokompanijama kako bi osigurali jeftinije letove i van ljetne sezone, a time i bolju posjećenost svih događanja. Sve skupa treba biti dio strategije održivog turizma.

Kakva je vaša vizija (vlasničke) budućnosti Hajduka?

- Od početka podržavamo u potpunosti projekt Našeg Hajduka. To je očiti primjer koji je pokazao političarima kako se treba upravljati s onim što voliš. Odgovorno i transparentno. Podržavat ćemo projekt i dalje, bez lažnog populizma kakvog smo se nagledali od ostalih političara. Iskreno da kažem, ne znam ni što znači zaleđe ha, ha, ali znam što znači dobar projekt.

Na koji način namjeravate predstavljati grad Split i njegove građane?

- Grad Split zaslužuje konačno se okrenuti budućnosti, ponosno nositi ulogu drugog grada po veličini u Hrvatskoj, a najvećeg na jadranskoj obali. Split je često u svojoj povijesti bio prvi, predvodnik svih procesa u bivšim državama, upravo iz razloga njegove posebnosti, srčanosti. Nažalost, lošim političkim upravljanjem danas je Split srozan, centralizirana vlast ga ne doživljava ozbiljno. Split treba biti predvodnik cijele Hrvatske i s tom ambicijom treba hrabro koračati naprijed. Bit ću gradonačelnica koja će predstavljati takav, pametan, moderan, mediteranski, europski Split i sve njegove građane. Bit ću gradonačelnica koja će vratiti sjaj svom gradu uvodeći sustavna i dugoročna rješenja. Stvorit ću efikasnu upravu koja će biti na usluzi svim građanima, privatnim poduzetnicima, civilnom društvu, a surađivat će sa sveučilištem i svima zainteresiranima za potpuni zaokret u upravljanju ovim gradom. Poticat će se inovativnost i dobre ideje, a neće više biti mjesta podobnosti. Zajedno ćemo učiniti ovaj grad najkvalitetnijim mjestom za život u našoj domovini.

Vaša reakcija na temu
Pregledaj komentare