INTERVJU Christof Schremmer: Istočna obala se može realizirati za 10-ak godina, a Kopilica za dva desetljeća

Split je dobio nacrt masterplan studije revitalizacije Istočne obale i Kopilice. Nakon prezentacije javnosti, te niza radionica s medijima, vijećnicima, strukom i privatnim vlasnicima zemljišta, jedan od autora plana Christof Schremmer s Austrijskog instituta za prostorno planiranje još je detaljnije porazgovarao s nama.

Na predstavljanju je Schremmer, na primjeru Beča, pokazao kako su na sličan način proveli ideju u djelo odnosno kako su oko kolodvora stvorili jedan cijeli urbani kvart kojega su prije stanovnici više zaobilazili nego pohodili. 

Optimističan je primjer Beča, ali s druge strane, za jedan uređeni europski grad je bilo potrebno 12 godina od ideje do realizacije. Koliko je realno da se u Splitu uopće ostvari i o kojem vremenskom okviru govorimo?

- Mislimo da jest itekako realno. Okupili smo sve dionike, od Hrvatskih željeznica, HŽ Carga, Lučke uprave do Hrvatskih cesta da zajedno radimo na iznalaženju rješenja. Kada govorimo o vremenskom okviru, pričamo o dvije lokacije - Istočnoj obali i Kopilici. Što se tiče Istočne obale, koja je znatno manja od Kopilice, potrebno je prvo očistiti i sanirati željezničku prugu. Kad se to posloži, moguća je realizacija za nekih 10-ak godina. Kopilica je pak mnogo veća; za nju vjerujemo da će biti potpuno novi kvart u gradu i tu govorimo realno o 20-godišnjem periodu. Dakle, u tom razdoblju da sve bude gotovo, od hotela, stanova, turističkih sadržaja, šetnice, pješačkog mosta preko Ulice Domovinskog rata... Na ovom području ključna je izgradnja intermodalnog prometnog centra od kojega sve kreće, nakon toga bi trebalo riješiti željeznicu i teretnu luku na Stinicama s kojom bismo smanjili opterećenje gradske trajektne luke u smislu ulaska teretnih vozila u centar grada. Luka na Stinicama bi mogla biti realizirana kroz 5 do 10 godina. Tada će se vidjeti konkretni pomaci. Osim toga, neki bi se dijelovi u Kopilici mogli brzo realizirati, primjerice, kada se izmjesti Prometova garaža na Dračevac to bi omogućilo Gradu dobru lokaciju za stambenu gradnju.

Koji Vam je bio najveći izazov, što ste ocijenili ključnim?

- Naš rad na masterplanu ugovoren je od strane Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) na temelju dogovorenog programa rada koji je razrađen s Gradom Splitom. Usredotočeni smo na projekte koji se mogu ostvariti i imati pozitivne učinke. Kako bismo to postigli, blisko surađujemo s glavnim dionicima koji će osigurati novu infrastrukturu. Izazov je u tome da se uspostavi trajni radni proces između grada i dionika kako bi se pravodobno postigao koherentan skup nove infrastrukture, kao što su željeznica, ceste, mostovi i luka te osigurala kontinuirana komunikacija s građanima. 

Da, ali naše trenutno prometno rješenje je zapravo katastrofalno, bolje rečeno nema ga, zagušenost je, zastoji...

- Predložene mjere transporta uključuju modernu željezničku vezu od Istočne obale do Kopilice, a zatim do zračne luke i Trogira. To bi trebao biti atraktivan način prijevoza za cijelu regiju, a ne samo za turiste, čime se može značajno smanjiti promet odnosno dolazak vozila iz prigradskih naselja u grad. Još jedna namjera je ekološki prihvatljivije oblike prometa učiniti atraktivnijima u gradu kroz poboljšanje sustava autobusnog prijevoza i osiguravanje dobrih biciklističkih staza, npr. za e-bicikle i e-skutere. Na Istočnoj obali ne bi trebalo biti velikih javnih garaža koje bi privukle više automobila, garaže su planirane samo za potrebe hotela, ureda ili kulturnih građevina koje budu izgrađene u budućnosti.

Spomenuli ste da ste prošle godine u srpnju izmjerili da 12.000 vozila uđe i toliko ih izađe iz gradske luke.

- Kako bismo smanjili to opterećenje, predlažemo teretnu luku u Kopilici, koja može smanjiti ulazni/izlazni promet za najteža vozila. Preusmjeravanje oko 2000 kamiona i dostavnih vozila dnevno iz užeg gradskog područje u Kopilicu bi bilo značajno poboljšanje. Osim toga, ako se u Kopilici osigura dobra park&ride garaža s novim atraktivnim prijevozom, broj vozila u gradskom središtu može se dnevno smanjiti i do 4000.

Gdje biste pozicionirali kružni tok? Kakav bi uopće bio ulaz u luku? 

- Nova ulazna cesta, koja bi se izgradila od Zagrebačke ulice do kružnog toka, bila bi smještena na području iza postojeće autobusne stanice, na zemljištu HŽ-a. Od ovog kružnog toka automobili bi bili distribuirani prema različitim trajektnim vezama. Vozila koja se iskrcaju s trajekta bila bi usmjeravana na isti kružni tok, nakon čega bi kroz tunel izašli iz lučkog područja na Pojišansku ulicu. Hrvatske ceste razrađuju detaljne projektne planove i definirat će točnu izlaznu točku. U ovom trenutku procjenjujemo da će tunel biti dugačak 400 do 600 metara. Postojeći most na jugu ostao bi kao rezervna opcija, u slučaju da dođe do blokiranja novog izlaza. Ovakva prometna regulacija prometno bi značajno rasteretila ovo područje.

Kako bi se ulazna cesta mogla realizirati, predlažemo da se željeznička pruga u novoj zgradi terminala spusti za oko 6 metara. To bi, s jedne strane, osiguralo dovoljno prostora za novu ulaznu cestu. S druge strane, to bi omogućilo novi pristup Istočnoj obali i starom gradu - izlazak iz vlaka, vožnja pokretnim stepenicama i otvoren pogled na luku, bez automobila, autobusa i kamiona koji ga blokiraju. Sama zgrada terminala mogla bi imati tri do četiri kata, nikako ne previše, a u njoj bi se otvorio prostor za urede, trgovine, ugostiteljske objekte i slično.

Na Istočnoj obali se predviđaju i stanovi, revitalizacija Istočne obale i Kopilice se opisuje i kao demografska mjera. Govori se o povratku stanovnika u centar, ali koliko je to ostvarivo s obzirom na to je riječ o lokaciji s astronomskim cijenama kvadrata?

- Osnovna intencija je da taj dio bude kulturni, kongresni i konferencijski centar s namjerom da taj prostor živi cijelu godinu. Stambeni dio je jako malen, trebao bi se nalaziti iznad dijela ulaska u tunel. Kopilica je predviđena za više stanova i to za mlade obitelji s prihvatljivom cijenom stanova.

Posljednjih dana ste održali niz prezentacija, s različitim profilom građana. Kakve su povratne informacije?

- Čini mi se da su ljudi vidjeli koherentan plan iz kojega bi se moglo zaključiti u kojem smjeru bi se stvari mogle odvijati. Treba znati da se sada prikupljaju informacije od svih dionika te da će se potom odlučiti konkretno što dalje. Ima mnogo kapaciteta za daljnji razvoj masterplana. 

Jeste li čuli da se koalicijski partner gradonačelnikove stranke obrušio na nacrt masterplana?

- Nisam uključen u lokalnu politiku i s te strane ne znam što se događa. Ali, toliko je mnogo ideja i projekata da će trebati mnogo vremena da se sve uzme u obzir i da se usmjeri komunikacijski proces. Dalje je sve na gradskoj administraciji koja bi trebala upravljati tim komunikacijskim procesom.

Kad smo kod komunikacije, kada vam je gradska uprava rekla za rješenje privremenog kolodvora u Kopilici? Što mislite o tome? 

- Rekli su nam prije dva mjeseca, mi nismo bili tu niti smo imali utjecaja. Smatram da je uvijek dobro ići korak po korak, ali ne znam koliko vlakova dnevno prođe, koliko će se izmjestiti autobusa, što će to značiti po pitanju automobila... Nadam se da će funkcionirati.

Što je ključno da masterplan profunkcionira?

- Za realizaciju masterplana najvažnije je da se sve strane okupe te koordiniraju svoje projekte s dugoročnom perspektivom. Doprinos Hrvatskih željeznica, HŽ Carga, Lučke uprave i Hrvatskih cesta potreban je kako bi cjelokupni sustav funkcionirao. Zato smatramo da je moto ovog procesa - 'Split United' - vrlo dobar, jer ga samo zajedno možemo realizirati.