INTERVJU Ivana Ninčević: Glupost je u Split zvati bugarske stručnjake za EU fondove, Hrvatska i Bugarska nemaju iste zakone!

Predsjednica Poduzetničkog centra Solin, poduzetničke potporne institucije, Ivana Ninčević sve kave dogovara u kafiću odmah do svog ureda. Drugačije, kaže nam, ne može, jer je odmah zaskoče s pitanjima o natječajima, olakšicama, poticajima...

Njeno iskustvo s terena prepoznato je i u Zagrebu, pa je već tri mjeseca uključena u saborske timove s ciljem što lakšeg oslobađanja EU sredstava.

O novcu iz EU fondova smo odlučili popričati s ovom 32-godišnjakinjom koja je uz Poduzetnički centar Solin (da ne bude zabune, radi se o organizaciji koja djeluje na tržištu, a ne nekoj gradskoj ili državnoj službi) još pokrenula i Poduzetnički kamp koji je iznjedrio mladu poduzetničku zvijezdu - Ivana Mrvoša i njegove 'pametne klupe', ali i ekipu Lucky4You s mobilnim interpretacijskim centrom.

Svi spominju EU fondove. Napokon imam sugovornika koji će mi odgovoriti na pitanje di su pare!

- U najavi su svi natječaji koje čekamo od prošle godine, kompletan program za ruralni razvoj, tu su sredstva za poljoprivrednike i nepoljoprivredne djelatnosti, ali i infrastrukturne projekte za jedinice lokalne samouprave. Čekamo da se ponovno otvori natječaj od Ministarstva poduzetništva za hotele, hostele, proizvodnju, inovacije, potporne institucije...

Dobro, da ne nabrajamo sada sve, koliko je sve zajedno novca?

- Do 2020. godine imamo na raspolaganju oko 10 milijardi eura, a nakon toga i do  devet puta više.

I ta su sredstva bila na čekanju jer nije formirana Vlada?

- Postoje sredstva iz EU fondova koja se spuštaju na nacionalni nivo, a uvjete određuje Republika Hrvatska. Logično je da se niti jedan natječaj nije mogao provesti dok nije bila formirana Vlada, jednostavno to nije imao tko obaviti, a nismo imali ni proračun do unazad nešto više od mjesec dana. 

Natječaji kao naručeni za lokalne izbore

Dakle, sada će biti tsunami...

- Da, karikirat ću i reći da tko god uredno prijavi projekt i zadovolji sve uvjete, u prvoj turi će mu biti odobrena sredstava koja naprosto treba potrošiti.

Svi će dobiti?!

- Lokalni izbori su u svibnju iduće godine, a ovo je 'zlatna koka' za sve načelnike i gradonačelnike. Sve što se sada aplicira za infrastrukturu, rezultati će se znati do kraja godine, nakon čega počinje gradnja, a do izbora će sve biti napravljeno. Radi se o natječajima na kojima se može dobiti i do milijun eura - bespovratno, projekti se čak i 100-postotno financiraju!

Prijavljuju li dalmatinske lokalne jedinice?

- Prijavljuju, već smo za pojedine općine i gradove sve pripremili, samo čekamo natječaje.

O čemu se točno radi?

- Ceste, kanalizacija, mrtvačnice, škole, vrtići...

Čak škole i vrtići? Split se ne može prijaviti? 

- To je natječaj za jedinice do 5000 stanovnika, ali bit će dopuštena i naselja, tako da bi Split mogao prijaviti neki svoj dio.

Recimo Sirobuju.

- Naravno.

Pa hoće li?

- Ne vjerujem, u biti ne znam, možda i hoće, vidjet ćemo kada natječaj izađe.

Gradonačelnik Baldasar je rekao da će dovesti bugarske stručnjake da gradskoj upravi pomognu u privlačenju sredstava iz EU fondova.

- To je glupost. Bugarska nije Hrvatska, zakoni nisu isti i njihova iskustva uopće nisu relevantna za nas. Eventualno za natječaje Unije, čije uvjete određuje EU, ali to je neka druga priča.

Vrlo direktan odgovor!

- Zašto spominju Bugarsku kada ima dobrih firmi iz Hrvatske koje to uspješno rade? Odgovorno tvrdim da su uspješniji konzultanti koji su unutar naših zakona uspjeli privući sredstva iz EU fondova i privesti projekte kraju nego stranci.

Dakle, tko prođe Hrvatsku, taj može svugdje?

- Tko prođe našu proceduru, može svaku...

Šibenski primjer je pozitivan...

- Oni rade na pametan način, formirali su odjel s ljudima različitih  kompetencija. Tako to treba raditi, a ne uhljebiti ljude...

Tragedija je da Splita nema nigdje

Iz splitske gradske uprave se znalo čuti da Split ne može aplicirati na niz natječaja jer je veliki grad.

- Istina, ne može Split konkurirati za EU sredstva gdje se natječu mjesta tipa Trilja, Vrgorca ili Podbablja, ali postoje programi Unije kao i  prekogranične suradnje gdje se nudi još više sredstava i više je takvih natječaja! Split mora biti lider u tim projektima. Tragedija je da Sinj prijavi projekt u kojem je 'lead', a Splita nema nigdje.

Aktualna tema je i aglomeracija, može li tu Split zgrabiti eure?

- Problem Splita je što je prije mjesec dana pozvao udruge i poduzetnike da prijave projekte vezane za aglomeraciju, a 15. srpnja je rok za prijavu ITU! Lijepo je što su pozvali javnost, ali prekasno! Prije više od pola godine sam upozoravala ministarstva da Split nema dovoljno pripremljenih projekata. Sada su se svi šokirali kada je izašao  tekst u Slobodnoj Dalmaciji kojim pozivaju subjekte da prijave projekte samo dva mjeseca prije roka. 

Kako je vani organiziran posao kod prijave za sredstava EU fondova?

- Pratila sam Poljsku, oduševljena sam kako oni rade. Kod njih su konzultanti spušteni na regionalne jedinice, ajmo reći kao kod nas županije, te se tu sve obavlja, oni pišu i prijavljuju projekte za poduzetnike i ostale subjekte. S druge strane, kolegica mi je nedavno boravila u Bavarskoj, te mi je rekla da je bila na fakultetu koji u periodu od 10 godina ulaže 125 milijuna eura u tu svrhu, a pričamo o malom sveučilištu od 5000 studenata, četiri puta manjem nego splitsko Sveučilište! U toj njemačkoj državi privatnici sveučilištu plaćaju da im obavi posao prijave projekata.

Kakva je situacija s naših fakultetima?

- Trebala bi se sveučilišta više uključiti. Pohvalila bih novog rektora Anđelinovića koji traži što veću suradnju privatnog i javnog sektora. Ima tu dosta prostora. Evo, nama u Poduzetničkom centru Solin fale statistički podaci i analize, pa plaćamo studente da prikupe te podatke s terena te ih analiziraju.

O čemu se radi?

- Nedostaju svi aktualni podaci: broj zaposlenih po određenim sektorima kao  i model zapošljavanja, poticaji ili ne, djelatnosti, promet, na koja tržišta plasiraju proizvode, koliko je poduzetnika pisalo i apliciralo na EU natječaje, koliko ih je prošlo, jesu li tražili pomoć institucija, koliko im je to pomoglo...

Ne servisiraju te podatke Hrvatska gospodarska komora ili Hrvatska obrtnička komora?

- Ne. Rade oni određene dobre stvari, ali bi mogli puno bolje pomagati poduzetnicima.

Kako će ljudi znati prodaje li im političar maglu kada kaže da će se neki most, koji se desetljećima nije mogao napraviti, isfinancirati EU sredstvima?

- Moraš imati strateške dokumente, taj most treba biti uplaniran, mora biti 'pokriven' papirima, a za sve postoje sredstva u fondovima. Nabrojit ću samo neke od aktivnosti koje se financiraju programom Horizon: 'Zdravlje, demografske promjene i kvaliteta života', 'Sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorstva i unutarnjih voda i bioekonomija', 'Sigurna, čista i učinkovita energija', 'Pametan, zeleni i integrirani promet', 'Klimatska aktivnost, okoliš, učinkovitost resursa i sirovine', 'Europa u promjenjivom svijetu - uključiva inovativna i promišljena društva', 'Sigurna društva', 'Industrijsko vodstvo', 'Izvrsna znanost'... Dakle, pokriveno je sve, a pozivi za pojedine aktivnosti izlaze i više puta godišnje.

Radimo puno, rezultat će se vidjeti

Dio si tima koji trenutačno radi na tome da EU sredstva lakše dođu do korisnika. Jesam li dobro razumio?

- Da, već tri mjeseca ima da su formirana radna tijela, i ovo je prvi put od kada se bavim ovim poslom da se od nas s terena traži feedback i prijedlozi što treba mijenjati kako bismo povukli što više sredstava ili olakšali provedbu. Od nas se tražilo da kažemo koji su problemi i kako se mogu riješiti.

Kako napreduje?

- Dobro, puno toga se radi, predlaže i mijenja da se olakša ta procedura.

Znači, radi se nešto...

- Itekako se radi, dođem ujutro u  9, a idem u 20 sati doma.

Zašto se ništa ne vidi?

- Tek će se sada vidjeti kada krenu natječaji i izmjene na kojima se radilo. Proračun smo dobili prije mjesec i pol dana, nije bilo ministara ni zamjenika koji su trebali obavljati taj posao.

Eto te u politici...

- Cijeli život sam željela pobjeći od politike, a na kraju sam došla u situaciji da svakodnevno radim s političarima i političke stvari. Uz to, budući da sam realni sektor, radim sa svim opcijama.

Prije si vodila hotel. Teže je raditi s političarima nego s konobarima i kuharima?

- Svakako! Ha, ha...

Smiješ li lajkati Facebook stranice političara?

- Naravno, svi bi ih trebali lajkat i pratiti što se događa.

Prate li tebe političari?

- Naravno!

Jesu li te vrbovale stranke?

- Jesu. Nema stranke koja me nije zvala, nudili su mi razne pozicije, ali što mi to treba u životu? Imam svoj posao u kojem uživam i s kojim mogu više napraviti...

Ajmo se vratiti na fondove, koja je dobitna formula?

- Osposobiti ljude za EU fondove! Nedostaje nam kadra - tu nam je najveći problem - fali nam ljudi za dovući sredstva i za provedbu projekata. Spori smo, kasnimo sa svim, a o tehnologiji i procedurama neću ni pričati! Imamo ljude na birou, uglavnom ekonomiste, treba ih educirati za EU fondove, a to se može isfinancirati ili preko javnih radova ili projekata. Oni će nakon toga privući sredstva, uopće ne sumnjam da će moći.

Je li komplicirano to savladati?

- Ako imate volju, ništa nije komplicirano.

Tko bi trebao biti nositelj te priče?

- Svi! Od fakulteta, gradova, općina, svaki pravni subjekt može to učiniti!

Tvoj Poduzetnički kamp je izbacio Ivana Mrvoša i njegovu 'pametnu klupu', a sada guraš nove pobjednike s mobilnim interpretacijskim centrom.

- Lucky4You je priča koja se također dobro razvija. Brzo ćemo postaviti jedan njihov interpretacijski centar unutar županije. Naime, riješeno je financiranje prvog centra i trenutačno je u izradi.

Opet ispred ureda solinskog gradonačelnika Blaženka Bobana?

- Ha, ha. Neće plato ispred gradske uprave postati showroom, neka tamo samo Mrvoševe klupe. Prva lokacija će biti unutar Splitsko-dalmatinske županije, samo to za sada mogu reći, a nakon toga ćemo nastojati na što više mjesta instalirati njihov proizvod.

Poduzetnici i mafijaši

Često čujemo da u Hrvatskoj vlada antipoduzetnička klima...

- I to je apsolutno istina. Poduzetnici su neovisni ljudi koji rade što hoće, ne može neki politički sustav s njima upravljati, a to onda mnogima ne odgovara. Problem je što se djeci od malih nogu ugrađuje taj strah od neuspjeha, umjesto da se već u jaslicama bebe uspavljuje uz pjesme koje veličaju poduzetništvo. Treba razbiti strah od pokušaja, jer ako ne pokušaš onda sigurno nećeš uspjeti. Pa što ako ti biznis propadne? Pokreneš novi, glavno je da jedan uspije. U tom duhu se, nažalost, odgajaju samo oni kojima su roditelji privatnici, a njih nije puno, i dalje je većini ideal zaposliti djecu u državnu službu. Ljudi ne razmišljaju na način da ako ti je netko namjestio posao, isto tako ti ga može i oduzeti. A kad si poduzetnik, onda si sam gazda svog života.

Ne možemo pobjeći od toga da je dobar dio hrvatskih poduzetnika kapital stekao na sumnjiv način, to sigurno generira jednu lošu sliku.

- Zato bih za primjer uzela male i srednje poduzetnike, koji imaju zdravi rast,  a ne one koji '90. nisu postojali da bi '93. bili milijarderi. Cijeli razvoj se treba temeljiti na malim i srednjim poduzećima, a država samo treba omogućiti preduvjete da se oni razvijaju. Doslovno ih pustiti da rade...

Ali i među tim malim poduzetnicima ima svakakvih prevara.

- Mafija i poduzetništvo nije isto. Neki rade sve što im se dopusti.

I bivši ministar Linić je rekao da bi krao da može.

- Ali poduzetnici su i nešto drugo. Oni zarađuju i stvaraju posao za druge. Meni recimo nije lako održavati poslovanje kada nema Vlade, moram se snaći, naći druge prilike, dok bi mafijaš samo radnicima rekao: 'Ajte ljudi ća' i ne bi ga bilo briga. 

Što kažeš na financiranje političkih kampanja od strane poduzetnika?

- Ako je netko simpatizer ili član stranke i ako smatra da ona može napraviti dobro za državu, meni je to okej, ne vidim u tome ništa loše.

Da, da, baš to misle kada doniraju milijune...

- Jedna je stvar što ja mislim o doniranju sredstava strankama, a druga je stvar kakva je situacija u Hrvatskoj, jer mi nismo normalna država.

Polaznik si ovogodišnje generacije Akademije za politički razvoj. O čemu se uopće radi?

- Ta akademija okuplja do 25 top ljudi mlađih od 35 godina od svake članice Europske unije, te ih onda kroz seminare i radionice 'bruse' u Strasbourgu. Dakle, ajmo reći nekakvu mladu elitu oni uče političkim ideologijama...

Reći će ti Solinjani da si otišla u masone!

- Ha, ha. Akademija je zaista zanimljivo i vrijedno iskustvo. Primjerice, analizirali smo političko djelovanje u Hrvatskoj, pokazali su nam kako su SDP-ovi ministri zadnju godinu mandata počeli primjenjivati određene ekonomske politike svojstvene desnim strankama da bi što prije bio vidljiv njihov efekt... 

Jedina iz Dalmacije među mladom elitom

Tko je još u toj mladoj hrvatskoj eliti? 

- Nenad Livun (predsjednik Foruma mladih SDP-a), Sanjin Marion (znanstveni novak - Institut za fiziku; predsjednik Mreže mladih znanstvenika), Tomislav Saucha (saborski zastupnik SDP-a), Ivan Lakoš (viši stručni suradnik u Odjelu za pripremu i provedbu projekata EU - MZOS), Ivan Matić (voditelj Ureda zastupnika u EP Tonina Picule), Janko Bekić (viši asistent - Institut za razvoj i međunarodne odnose), Lovorka Babić (Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, HDZ), Maja Dodić (viši savjetnik za projekte - Veleposlanstvo Kraljevine Norveške), Marijana Balić (voditeljica Ureda i parlamentarna savjetnica zastupnika u EP Andreja Plenkovića, HDZ), Ante Lučić (potpredsjednik HRID-i), Bartol Šimunić (voditelj Online ureda SDP-a), Biljana Birač (voditeljica Službe za kvalitetu visokog obrazovanja - MZOS), Dario Čepo (viši asistent - Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu)...

Dobro, dobro, dosta je. Vidim da nema Dalmatinaca.

- Nekoliko je 'naših', ali su nakon faksa ostali raditi u Zagrebu. Samo ja živim u Dalmaciji.

Izbjegavaš li otkriti jesi li lijevo ili desno orijentirana?

- Nije da izbjegavam, nego je to moja osobna stvar. Ako se ikada odlučim baviti politikom, tada će biti vrijeme kada bi i javnost trebala biti upoznata s mojim političkim stavovima.

Dobro, ajde bar kroz ekonomsku prizmu reci je li ti draži socijalizam ili kapitalizam.

- U socijalizmu su svi bili zadovoljni, ali si onemogućavao ljude da se izdignu. Pitanje je je li to pravedno.  S druge strane nije netko kriv što je nesposoban, pa zbog toga u kapitalizmu nema jednake šanse. Najbolji bi bio neki miks. Meni više odgovara kapitalistički sustav, ali nekima...

...nekima rađa frustracije.

- Da, što da sam se rodila nekomunikativna i nesposobna? Sigurno bi me to dovelo do frustracija, depresije...

Čini mi se da se dosta u zadnje vrijeme ističu žene poduzetnice. Je li ti glupo to izdvajanje?

- Glupo mi je jer smo svi jednaki, ne treba naglašavati žene, ali svakako ih treba gurati u poduzetništvo.

Sve treba gurati...

- Da, ali postotak žene je dosta manji, svega 30 posto, pa stoga svaku priču o poduzetništvu podržavam.

Zašto je znatno manje žena u poduzetništvu?

- Zato što smo tradicionalno društvo koje smatra da je ženi mjesto u kući uz djecu.

Tvoja obitelj onda nije tradicionalna.

- Imam sreću da imam normalnog muža, shvaća da smo oboje u braku.

On je poduzetnik?

- Radio je za tvrtku 13 godina, pa sam ga nagovorila da mora dati otkaz i početi samostalno raditi.

Koliko je on poticaja uzeo?

- Ha, ha, ha.

Dakle, sve što je mogao?

- Nije još, tek je krenuo, ha, ha.