INTERVJU Joško Stella: Split treba dovesti svjetsku zvijezdu za doček Nove godine, to je put za produljenje turističke sezone

Splitsko-dalmatinska županija je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila 14.150.000 noćenja, što je porast od 8,95 posto u odnosu na lani, a došlo je 2.442.000 gostiju ili 9,2 posto više nego 2014. godine. Ti su podaci izneseni u hotelu Park, a na konferenciji za novinare uz ministra turizma Darka Lorencina je bio i Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije. To se, međutim, nije dogodilo mjesec dana ranije, što je izazvalo politički skandal, koji je završio ministrovom isprikom. U razgovoru za Dalmatinski portal pitali smo Stellu za taj slučaj, ali je i prokomentirao projekt 'Hrvatska 365', Marasovo dogovaranja snimanja 'Igre prijestolja', usporedio nam je Splitsko-dalmatinsku županiju s Istrom, procijenio ima li još prostora za povećanje apartmanske ponude u Splitu...

Ministar Lorencin se ispričao što Vas nije pozvao na prezentaciju turističkih rezultata za prvih osam mjeseci 2015. godine...

- Nije tu bio problem što ministar nije pozvao mene kao direktora turističke zajednice, intencija mi je bila ukazati da treba poštovati rezultat svih djelatnika u turizmu Splitsko-dalmatinske županije. Nakon toga, prilikom predstavljanja rezultata za prvih devet mjeseci 2015. godine, ponio se korektno, te je pozvao na konferenciju za novinare i predsjednika Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Zlatka Ževrnju i mene kao direktora. Bez obzira tko je na čelu ministarstva, Hrvatske turističke zajednice, županijskog ili gradskog TZ-a, turistički rezultat se ne može prisvojiti, on je plod rada svih djelatnika u turizmu iz javnog i privatnog sektora. Moramo zajedno raditi na razvoju turizma, moramo svi surađivati, jedino tako možemo razvijati destinacijski menadžment.

Kakva je suradnja s Ministarstvom, s obzirom je ono pod Kukuriku vlašću, a Vi ste iz HDZ-a? Ne samo Vi, nego je to slučaj s dosta turističkih zajednica u Dalmaciji...

- Suradnja bi mogla biti puno bolja kada bi se te stranačke stvari zaboravile. Malom iznajmljivaču ili hotelijeru znači samo ono što će se napraviti da se poboljša sezona, njega ne zanima tko je na vlasti, nego što se čini da se pomogne turizmu, a to bi trebalo zanimati sve nas.

Projekt 'Hrvatska 365' se ne provodi dobro

Što kažete na projekt 'Hrvatska 365'?

- 'Hrvatska 365' je načelno dobar projekt koji se ne provodi dobro. Hvaljenje projektom ' Hrvatska 365' je upitno jer su županijske turističke zajednice odradile više sajmova i pozvale više novinara nego sam projekt '365'. Mi, praktički, godinama radimo '365', ali  ga nismo titulirali, nije to ništa novo. Taj projekt ima dobru podlogu, ali u provedbi se nije pokazao. Tvrdim to na temelju jasnih pokazatelja: evidentiran je broj novinara koji su došli preko tog projekta i broj odrađenih akcija. Radi se o simboličnom broju koji nije mogao značajno doprinijeti dobrom turističkom rezultatu, koji je, ponavljam, rezultat svih djelatnika u turizmu, a ponajmanje projekta 'Hrvatska 365'.

Što je problematično u tom razvikanom projektu?

- Problem je u načinu provođenja, koje bi trebalo ići od dna prema vrhu, a ne obrnuto kao što je sada. Centrala bi trebala donirati sredstva za aktivnosti 365, a svaka županijska turistička zajednica u suradnji s lokalnima bi bila zadužena za provođenje programa. Naravno da bi se u tom slučaju 365 više provodio u Splitu i Omišu nego u zabačenim dijelovima gdje ne može egzistirati cjelogodišnji turizam. Dakle, mi bismo trebali predložiti aktivnosti koje će Zagreb prihvatiti, a ne da središnjica određuje programe koji nama na terenu možda i ne trebaju.

Gordan Maras se pohvalio da je na turneji po SAD-u dogovorio da se serija 'Game of Thrones' nastavi snimati u Hrvatskoj. Može li uopće jedan hrvatski ministar utjecati na takve stvari?

- Mislim da prije svega ljudi precjenjuju ulogu hrvatskih čimbenika u toj priči. Sama 'Igra prijestolja' ima svoj scenarij, svoje pisce i priču, te je izvan naše moći ako se HBO odluči da će se snimati negdje drugdje. Ako se King's Landing više neće pojavljivati u seriji, onda neće se ni snimati u Dubrovniku. Povukao bih paralelu s klasikom Winnetou: prošlo je više od 40 godina, a još uvijek zbog junaka romana Karla Maya autobusi Nijemaca dolaze u Hrvatsku na mjesta snimanje tog serijala, a radi se o filmovima koji nisu bili svjetski eksponirani kao 'Game of Thrones'. 'Igra prijestolja' je najpopularnija svjetska serija i moja je procjena da će najmanje još desetak godina zbog nje gosti iz cijelog svijeta dolaziti u Dalmaciju, čak i da se više ne snimi niti jedan kadar na ovom području. Inače, Turistička zajednica SD županije je napravila brošuru na tu temu, dijelimo je po sajmovima, pogotovo u Španjolskoj gdje su ludi za tom serijom. Efekti su odlični...

Splitsko-dalmatinska županija može preskočiti Istru

Može li Splitsko-dalmatinska županija preskočiti Istru kada je turistički rezultat u pitanju?

- Nije nam cilj preskočiti Istru, želja nam je napraviti kvalitetni održivi turizam od kojeg će lokalno stanovništvo imati najviše koristi. Splitsko-dalmatinska županija može ostvariti više noćenja nego Istra gradnjom 10 kampova i 20 hotela, ali je pravo pitanje bi li nam to bilo od koristi. Splitu definitivno treba više hotela, u idućih pet godina bi bilo dobro da bude u funkciji bar pet novih, a 10 bi bilo idealno, svaki kapaciteta 200 ležajeva.

Koje kategorije?

- Četiri i pet zvjezdica, ali ne bi bilo loše ni da dobijemo koji s tri. Hoteli sa četiri zvjezdice bi najviše utjecali na produžetak sezone jer su oni standard za konferencije. Split treba iskoristiti potencijal koji ima na Žnjanu i na Istočnoj obali, ali ima još pogodnih lokacija za gradnju turističkih objekata. Split je drugi grad po veličini u Hrvatskoj, a ima čak pet puta manje hotelskih kapaciteta nego Dubrovnik!

Kako 'natjerati' muzeje da se pozabave turistima, a ne da oni samo slučajno nabasaju u njih?

- Suština problema je u Ministarstvu kulture koje, očito, ne radi dovoljno da muzeji budu okrenuti posjetiteljima, već samo zaštiti eksponata. Konkretno, ne stimuliraju se ravnatelji koji se trude privući posjetitelje, pa u konačnici ti entuzijasti samo dobivaju više posla za istu plaću. Po meni bi svaki muzej trebao imati kafić i suvenirnicu, odnosno što više stvari koje će privući ljude, a na čelu tih institucija bi trebali biti uz kustose i menadžeri. Muzejska baština je pravo svih nas i nema smisla samo konzervirati predmete koje neće nitko gledati. Spomenuo bih da smo mi jedina županija koja ima strategiju razvoja kulturnog turizma, ali moram reći i da nismo dovoljno iskoristili taj turistički potencijal u kojemu ima mjesta i za poduzetničku inicijativu, od izrade interpretativnih centara pa nadalje.

Može li se sezona produžiti sufinanciranjem letova?

- Svake godine sufinanciramo određeni broj aviokompanija, tako smo 2014. izdvojili 285 tisuća kuna za njih četiri, a osim TZ SDŽ isto čine i TZ grada Splita i HTZ, tako da se godišnje uloži preko milijun kuna u subvencioniranje letova u pred i postsezoni. Veliki je interes za splitskom zračnom lukom, već sada nam predstavlja problem njen kapacitet, tako da za veći opseg letova trebamo čekati 2017. godinu kada će se proširiti aerodrom Resnik. Kada je riječ o sufinanciranju letova, moram napomenuti da se tako ne mogu riješiti svi problemi jer nijedan avioprijevoznik neće letjeti, bez obzira na tu subvenciju, ako mu je load faktor ispod 60 posto, jer tada na razini cijele kompanije ima lošiju popunjenost, a to mu se odražava na poslovni rezultat. Treba, dakle, stvoriti uvjete da ljudi žele doći u destinaciju, a za to nam trebaju kongresi, koje ćemo pak dobiti gradnjom hotela koji ih potiču. Grad treba biti živ, trebaju restorani biti otvoreni, a ne da je pustoš kada zahladi. Suludo je tvrditi da ćemo odmah produžiti sezonu na cijelu godinu, sada 'napadamo' studeni, pa će u prosincu biti popularne kućice koje će također generirati neke dolaske, a bilo bi idealno da uložimo u letove i dovedemo za doček Nove godine neku svjetsku zvijezdu. Vidjeli ste koliko je turista došlo na Ultru jer se radi o događaju sa svjetskim zvijezdama, a tako nešto možemo organizirati za Novu godinu, ne treba biti riječ o elektronskoj glazbi. Nemam ništa protiv domaćih pjevača, ali proslava ulaska u novu godinu nam može biti prilika za jedan dobar marketing destinacije. Split je u velikom rastu, kao i cijela županija, pa je sada prilika za jedan takav marketinški iskorak u kojem bi trebali sudjelovati svi zajedno.

O kojim iznosima govorimo?

- Od pola milijuna kuna do 5 milijuna. Nije to nemoguće isfinancirati, postoje razni modeli, od plaćanja ulaznica do suradnje s jakim tvrtkama koje će na tom događaju graditi svoju marketinšku kampanju, ne treba se sve platiti javnim novcem.

Često se postavlja pitanje koliko novca od turizma ostaje u Splitu, a koliko ide u Zagreb...

- Boravišna pristojba ostaje u mjestu gdje je došao turist, ali je problem što su velike tvrtke, koje imaju poslovnice po cijeloj Hrvatskoj, registrirane u Zagrebu, pa taj grad jedini od njihovih poreznih davanja ima koristi, a to nije u redu i trebalo bi se promijeniti. Koliko će ostati sredstava u Dalmaciji ovisi o nama samima, odnosno o uslugama koje ćemo prodati. Ako, primjerice, Amerikanci budu radili ture 'Igre prijestolja', onda većinu tog novca neće vidjeti naši ljudi...

Slično je i s hranom: što više namirnica iz Zagore plasiramo na tanjure turista, više ćemo zaraditi, profitirat će lokalni poljoprivrednici, a ne megakompanije koje će izvlačiti dobit iz Hrvatske.

To je pitanje za uprave velikih hotela...

- Problem predstavlja isporuka dovoljne količine hrane, pa se hotelski lanci okreću sigurnim izvorima - velikim tvrtkama koje im osiguravaju robu proizvedenu uglavnom izvan Hrvatske. Iskorak je učinio Jako Andabak koji je pokrenuo proizvodnju vina i mesa, radi se o pozitivnom primjeru jer će on sada u Blue Sun hotelima imati kontrolu kvalitete u svojim rukama, a gostima će ponuditi dodanu vrijednost. Turisti, naime, žele konzumirati hranu i piće iz destinacije u kojoj se nalaze. Jako Andabak ovim potezima jača hrvatsko gospodarstvo i nadam se da će ga i drugi vlasnici hotelskih kuća u tome slijediti. Radi se o win-win-win situaciji jer dobiva hotelijer, gost i destinacija.

Splićani ne trebaju strahovati

Koje biste projekte TZ Splitsko-dalmatinske županije istaknuli?

- Radimo najviše na tri aspekta: edukaciji, marketingu i stvaranje novih proizvoda. Godišnje organiziramo 25 edukacija, od toga devet općih i 16 za privatne iznajmljivače, a sve su besplatne za sve zainteresirane. Što se tiče marketinških aktivnosti, prisutni smo na 18 sajmova, 16 prezentacija, a ulažemo godišnje 2 milijuna kuna u internet promociju. Stvaranje novih proizvoda nije nam imputirano kao obveza, ali računamo da bez toga ne možemo produljiti sezonu.

Napravili smo brošuru sa čak 120 agencijskih programa u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a to nijedna  županija nije napravila! Imamo jednu od najjačih Facebook stranica, vjerojatno najpopularniju od svih županijskih, a možemo se uspoređivati čak i s onom HTZ-ovom, koja ima više fanova, ali s naše se više sadržaja podijeli...  'The Heart Of Adriatic' redatelja Ivana Perića proglašen je u Bakuu najboljim promotivnim turističkim filmom, a ta reklama naše turističke zajednice učitana je na YouTubeu čak 1,7 milijuna puta. Izdali smo knjigu o tvrđavama u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a ukoričit ćemo i sakralnu baštinu otoka Brača. Pokrenuli smo razvoj cikloturizma u županiji, razvijamo bike&bad smještaj, te zanimljive staze za goste koje vole taj aktivni oblik turizma.

Mnogi Splićani su digli kredite da bi uredili apartmane. Jesu li preuzeli veliki rizik na sebe ili smatrate da će taj segment turizma sigurno još rasti?

- Svugdje u svijetu je privatni smještaj u trendu, i u New Yorku i Barceloni, pa je logično da će biti i kod nas gdje su se hotelijeri našli u problemu. Mislim da ne trebaju Splićani strahovati zbog ulaganja u apartmane jer će se taj segment još dizati, čak i kada se otvori hotel Marjan i izgradi još koji visokokategornik. 

Ajmo za kraj reći i probleme...

- Ne trebamo zatvarati oči pred činjenicom da nam već sada nedostaje u Splitu značajan broj parkirnih mjesta, da se stvaraju prometni čepovi u gradskoj luci gdje autobusi nemaju gdje iskrcati putnike, a posebno treba voditi brigu o kapacitetu vodne mreže da izdrži dodatan broj turista na otocima.