INTERVJU Srdjan Podrug: Svjetske tvrtke se natječu da na FESB-u imaju 'prvi pick'

HR Cloud (Human Resources Cloud) je američka tvrtka koja se bavi proizvodnjom i prodajom softvera iz domene ljudskih resursa, proizvode razvijaju u Los Angelesu, Floridi i Vijetnamu, a od prošle godine i u Splitu. Vijest da su Fakultet elektronike, strojarstva i brodogradnje i HR Cloud sklopili Sporazum o znanstveno-istraživačkoj, obrazovnoj, tehničko-stručnoj i poslovnoj suradnji bila nam je povod za razgovor s dekanom FESB-a izv. prof. dr. sc. Srdjanom Podrugom na temu povezivanja fakulteta s gospodarstvom.

- Potpisali smo niz takvih sporazuma, oni su uglavnom inicirani od strane firmi koje su svjesne važnosti suradnje s fakultetom. U ovom konkretnom slučaju, u tvrtki HR Cloud radi dosta naših završenih studenata, mladih stručnjaka koji su s nama na fakultetu blisko surađivali na raznim projektima. Tako je došlo do inicijalnog kontakta i suradnje s ovom američkom tvrtkom koja ima ured u Splitu...

Koje biste još tvrtke istaknuli kao dobar primjer suradnje?

- U posljednjih godinu i pol dana, svakako bih istaknuo suradnju s tvrtkama iz područja računarstva Trovicor i Siemens Convergence Creators, te iz strojarstva HSTec iz Zadra i Adria Winch. Radi se o propulzivnim firmama, veličine 30 do 50 zaposlenika, koje brzo reagiraju i svjesne su da im je fakultet ključan da bi imale ljude s kojima će moći odraditi posao. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni suradnju s Ericssonom koja traje već desetljećima...

Novi rektor Šimun Anđelinović više je puta spomenuo potrebu za suradnjom Sveučilišta s gospodarstvom.

- Mi surađujemo s gospodarstvom na više nivoa, ali ja nisam sklon velikim riječima. Kada odmah od početka priča krene u smjeru 'sada ćemo mi aplicirati prema europskim fondovima, pa ćemo izvući sredstva', skeptičan sam. Ta riječ 'izvući' mi je katastrofa. Valjda treba nešto odraditi, a ne izvući?! Uglavnom, mi idemo lagano, iniciramo suradnje kojima studenti svoje diplomske radove odrađuju u firmama. To je super priča jer naši studenti ne rade na izmišljenim problemima nego na konkretnim slučajevima, gdje tvrtkama trebaju naći rješenje uz mentorstvo profesora s našeg fakulteta. Poslodavac tako kroz par mjeseci rada upozna svog potencijalnog zaposlenika, a studenti sebi otvaraju prostor za zapošljavanje. Radi se o win-win situaciji, o obostranom interesu. Sve je više takvih suradnji, lani čak pedesetak.

Nedavno je naš fakultet potpisao dva ugovora vezana za europske strukturne fondove, jedan s tvrtkom Banco iz Žrnovnice, drugi s institutom Končar iz Zagreba, oba s područja energije, riječ je o projektima 'teškim' par milijuna kuna. Osim toga, FESB je djelovanjem u raznim klasterima aktivan u gospodarstvu, surađujemo sa Županijom na gospodarskim projektima...

Javljaju se i strane tvrtke za suradnju...

- Da, posljednja je Infenion iz Austrije koja je imala prezentaciju na FESB-u, riječ je o najvećem svjetskom proizvođaču integriranih sklopova s područja elektronike. Naš student Josip Kovačević kod njih je u Austriji bio na četveromjesečnoj praksi, bili su prezadovoljni, te su odlučili prezentirati tu mogućnost na našem fakultetu. Takve suradnje najviše su u interesu studenata...

Suradnja s Brodosplitom?

- Bio sam prošli tjedan s Brodosplitovom grupom za istraživanje i razvoj, pokazali su interes da se pobliže upoznaju sa svim mogućnostima na fakultetu, mi smo otvoreni...

Koliko se treba FESB prilagođavati tržištu? Je li to problem s obzirom na veličinu i strukturu fakulteta?

- Naši sustavi su ipak tromi, ne mijenjaju se stvari na fakultetima preko noći. Međutim, naši znanstvenici prate najnovije svjetske trendove, pa nije ni nužna promjena strukture da bi se prenijelo znanje studentima. Ljudi su ti koji daju ključnu, presudnu kvalitetu...

Znalo se čuti da Sveučilište u Splitu previše ulaže u hardware, a malo u software. Odnosno da bi se više trebalo brinuti o ljudima umjesto zgradama... 

- Ne bi se vjerojatno svi s tim složili. Mi se kao fakultet ne možemo žaliti, imamo zgradu od 30.000 kvadrata, znači hardware je tu. Mislim da nam ne fali ni software s obzirom na 2500 studenata i 230 zaposlenika. Često se površno daju ocjene, bilo je vremena kad se značajno ulagalo ne samo u građevine nego i u ljude i zapošljavanja, sveučilište je naraslo u svakom segmentu. Istina, sustav se godinama ne puni mladim ljudima, mi smo toga jako svjesni, trenutačno pokušavamo realizirati projekt koji će nam omogućiti zapošljavanje na fakultetu, uglavnom vlastitim sredstvima... Eto, to će biti naš doprinos jačanju softwarea.

Često se uspoređuju splitski FESB i zagrebački FER...

- Različiti smo fakulteti, studijske programe FESB-a kod njih pokrivaju dva fakulteta - FER i FSB, oni zajedno imaju skoro 900 zaposlenika, a mi 230. S tog aspekta je teško vući paralele. S druge strane, ja sam na ovom fakultetu od 18 godine, ovo je moja kuća, i stvarno mislim da smo bolji od svih. Naravno, ima stvari na koje bismo se mi trebali ugledati, ali - ne bih htio zvučati bahato - imamo i mi neke prednosti na koje bi se oni trebali ugledati...

Nama je cilj s područja koje nam gravitira, dakle Dalmacije i Hercegovine, privući najbolje studente i s tim sam jako zadovoljan. Maturante dovodimo na labove, prezentiramo im mogućnosti našeg fakulteta, a rezultati pokazuju da kvaliteta 'ulaza' raste.

Nećete zvučati bahato ako kažete prednosti FESB-a...

- Mi kao fakultet imamo super priču i suradnju sa studentima. Zaista nam je stalo, ne radi se o približavanju od izbora do izbora, kada je politički oportuno biti dobar sa studentima. Raspisujemo natječaje za studente, cijelu informatičku strukturu na fakultetu, od upisa pa nadalje,  napravili smo isključivo s našim studentima, tu je i projekt formule, udruga mladih programera DUMP koja održava predavanje, čiji članovi pobjeđuju na natjecanjima...

Treba li se Split bazirati na turizam? Svi veliki gradski projekti koji se spominju vezani su za turističku djelatnost, od uređenja Istočne obale, preseljenja Banovine...

- Odlično je što je Split doživio turistički boom, ali turizam ne može biti temelj. Imamo i druge potencijale, možda ih ne vidimo. Evo, vjerujem da dosta čitatelja uopće ne zna za ove firme koje sam spomenuo na početku, a zapošljavaju po 40-50 inženjera, rade za Amerikance, Nijemce... Oni nisu došli ovdje radi toga što smo im simpatični i što je lijepo vrijeme, već zbog postojanja jednog fakulteta i ljudi koji mogu odraditi posao za njih.

Taj potencijal nije još iskorišten do kraja?

- Njima fali ljudi! Tvrtkama je bitno, sportskim rječnikom rečeno, imati 'prvi pick', važno im je ući na fakultet što prije, na što nižim godinama. Student na petoj godini već ima neke dogovore, neki svoj put. Pametnim firmama je cilj na drugoj, trećoj godini 'snimiti' pravog studenta, nešto mu pružiti tako da kad završi fakultet bude njihov. Oni bez znanja ne mogu ništa! I zato nisu važne kvote, nema smisla povećati broj studenata, poanta je da oni budu kvalitetni. Dakle, nama je bitno biti 'prvi pick' maturantima, a firmama da budu prvi na FESB-u.

Premijer Milanović je sa suradnicima posjetio Silicijsku dolinu. Mislite li da netko iz Hrvatske može utjecati na poslovne odluke takvih giganata kao da one ne znaju točno što žele?

- Te firme definitivno znaju što hoće, ali nikad nije loše na tom nivou pokazati dobru volju. Ne gledam na njegov posjet kao na nešto loše. Često su nam neke banalnije stvari prihvatljive, a u ovom su se slučaju svi 'raskokodakali'. Bio je to inicijalni sastanak, poručilo se da bi Hrvatska to željela, a sad je na operativcima da to odrade ili ne...