Istraživanje Inge Tomić Koludrović srušilo stereotip o Dalmatinkama kao tradicionalnim ženama

'Pomak prema modernosti', nova  knjiga prof.dr.sc. Inge Tomić Koludrović, promovirana je u utorak u punom foyeru HNK Split.

O knjizi, koja je nazvana orijentirom idućih istraživanja, inovativnom u mnogo pogleda, oglednim primjerom kako treba izgledati odgovorno sociološko istraživanje ili markerom nove sociološke imaginacije su  govorili dr.sc. Ivan Rogić, s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, dr.sc. Jasminka Lažnjak, predsjednica Hrvatskog sociološkog društva, dr.sc. Rebeka Anić, s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar - centar Split, mr.sc. Mirko Petrić, urednik izdanja te na koncu i autorica dr.sc. Inga Tomić-Koludrović.

Predstavljanje knjige 'Pomak prema modernosti' održano je poprilično stručno, ali izdvojimo možda medijski najatraktivniju činjenicu - znanstveno istraživanje je 'srušilo' stereotip o Dalmatinkama kao tradicionalnom tipu žena. Autorica je, naime, u knjizi predstavila rezultate analize koji upućuju na postojanje četiriju tipova žena u razdoblju 'zrele tranzicije u Hrvatskoj': predmoderne, tradicionalne, neodlučno moderne i prijelazno refleksivne. U Dalmaciji su, pojednostavimo, neodlučno moderni tipovi i prijelazno refleksivni. 

- Ambivalentni su stavovi, što i govori o neodlučnosti u Dalmaciji između tradicionalnih obiteljskih vrijednosti i orijentacije na vlastite autonomiju. U Dalmaciji žene pokazuju želju za kombiniranjem uspješnosti karijere i izvršenje obiteljskih uloga - objasnila je autorica.

Prijelaz prema modernizmu nije pravocrtan, navodio je Rogić, nego postoje različite i kreativne kombinacije.

Izdvojimo iz gotovo dvosatnog predstavljanja i rušenje još nekih teza,  koje je uvodno pojasnio Petrić. Naime, od 1985. do 2015. nije jačala tradicionalizacija žena.

- U cijeloj tranzicijskoj Europi javila se teza o retradicionalizaciji žena, da se nakon pada Berlinskog zida žena svela na ulogu majke, ili kako se zna reći, 'stroj za rađanje', a knjiga pokazuje da se pomak prema modernosti nastavio kao i prije. Dapače, žene su emancipiranije nego u socijalizmu - iznio je Petrić.

Parafrazirajmo na koncu i Rogićev zaključak koji proizlazi iz nalaza empirijskog istraživanja u knjizi - nismo determinirani pritiscima.

Naime, unatoč snažnim izvanjskim pritiscima na žene da postanu  tradicionalnije, one su upravo u tranzicijskom razdoblju bile jedan od rijetkih segmenata društva koji je doživio upravo suprotno - modernizaciju.