KBC SPLIT TUŽI AGENCIJU 'Ninčević-Lesandrić iznijela je neistine, morali smo vratiti povjerenje u zdravstveni sustav'

Osnovan je zahtjev za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka saborske zastupnice Mostove Ivane Ninčević-Lesandrić, zaključila je Agencija za zaštitu osobnih podataka. 

Utvrdili su da je dr. Deni Karelović, predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Split, 12. listopada prošle godine medijima iznio detalje o njenom zdravstvenom stanju i dao detaljan opis medicinskog zahvata koji je obavljen. Učinio je to protivno prvotnoj svrsi u koju su prikupljeni osobni podaci zastupnice Ninčević-Lesandrić, čime je došlo do povrede više odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka. 

Agencija je naložila KBC-u Split poduzimanje odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera zaštite osobnih podataka pacijenata kako bi se osigurala odgovarajuća razina sigurnosti osobnih podataka. 

U obrazloženju rješenja navedeno je kako je dr. Karelović javno iznio veći opseg podataka u odnosu na onaj koji je objavila Lesandrić Ninčević. Javno je izneseno puno više detalja o načinu izvođenja medicinskog zahvata, a iznesen je i podatak o klinici u kojoj je obavljen medicinski zahvat. 

'Neprimjereno postupanje i grubo narušavanje privatnosti'

Istaknuto je kako činjenica da se radi o saborskoj zastupnici, kao javnoj osobi, ne umanjuje obvezu čuvanja liječničke tajne, a time i povjerljivosti osobnih podataka o zdravstvenom stanju, dijagnozama i liječenju, odnosno, bolničke ustanove budući da javne osobe također uživaju pravo na zaštitu osobnih podataka pa tako i onih o zdravlju. 

S obzirom na postupanje protivno prvotnoj svrsi obrade osobnih podataka i javnog iznošenja podataka protivno odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka, došlo je do neprimjerenog postupanja i grubog narušavanja privatnosti podnositeljice zahtjeva, stoji u rješenju Agencije. 

'U bolnici ne kasapimo i ne uništavamo'

KBC Split ne miri se s rješenjem Agencije. Podnijeli su tužbu Upravnom sudu. Predlažu poništavanje rješenja Agencije i odbijanje zahtjeva za utvrđivanje prava na zaštitu osobnih podataka Ninčević Lesandrić. 

Smatraju da je Agencija pogrešno primijenila članke Uredbe o zaštiti podataka jer je Ninčević Lesandrić dan prije dr. Karelovića u Saboru javno iznijela iste detalje o zdravstvenom stanju čime je, navodi ravnatelj KBC-a dr. Julije Meštrović,  dovela do situacije da su se stvorili drugi interesi prevladavajući u odnosu na interes ispitanika, odnosno, podnositeljice zahtjeva. 

Meštrović tvrdi da je Ninčević-Lesandrić dovela u pitanje povjerenje građana u bolnicu, zdravstvenu ustanovu u kojoj mogu dobiti Ustavom garantiranu zdravstvenu zaštitu. 

U pet točaka u tužbi pobija navode Ninčević Lesandrić da su joj tijekom operacije kiretaže bile svezane ruke i noge, da nije dobila anesteziju, da je operacija trajala 30 minuta i da je bila iskasapljena i uništena. 

'Nitko nije podnositeljicu zahtjeva iskasapio i uništio. To su stvarno teške, ružne i neprimjerene riječi', naveo je dr. Meštrović u tužbi. Kao dokaz je priložio preslike zapisnika o inspekcijskom nadzoru Ministarstva zdravstva te zapisnika sastanka Povjerenstva za unutarnji nadzor KBC-a Split. 

'Kod građana je stvorila sumnju i nepovjerenje'

'Tužitelj ima razumijevanja za podnositeljicu zahtjeva jer je operacija vakuum aspiracije, bez obzira što nije teška poput kiretaže, bolna i neugodna za ženu, međutim, nekakve granice se ipak ne smiju prelaziti. Kategorički tvrditi da se kod tužitelja nad ženama vrše operacije na živo, bez anestezije i da se kasape i uništavaju, prelaze svaku granicu i razumijevanje, ruše povjerenje pacijenata i teško ruše čast, ugled i dobar glas. Tužitelj ima razumijevanja i da je podnositeljica zahtjeva političarka, da je na neki način htjela spornim govorom u Saboru politički poentirati, međutim, tvrditi da se žene u bolnici kasape i uništavaju, prelazi i dosta široke i rastezljive političke obzire. Iznoseći neistinite tvrdnje, podnositeljica zahtjeva dovela je u pitanje funkcioniranje zdravstvenog sustava u RH jer je kod građana stvorila sumnju i nepovjerenje u profesionalnost i stručnost KBC-a Split pa je javni interes prevladao u odnosu na interes podnositeljice zahtjeva te je dužnost tužitelja bila javnosti objasniti da se kod njega mogu liječiti i da neće biti iskasapljeni i uništeni. Utvrđivanje istine radi vraćanja povjerenja u zdravstveni sustav RH i zaštita interesa javnosti da ima saznanja kakva se zdravstvena usluga pruža u drugoj najvećoj bolnici u RH, prevladao je nad interesom podnositeljice zahtjeva da se njeno zdravstveno stanje ne iznosi u javnosti. Kada se uzme u obzir da je svega dan ranije ta ista podnositeljica sama javno iznijela svoje zdravstveno stanje, tada je jasno da joj nisu povrijeđena prava na zaštitu osobnih podataka', zaključio je ravnatelj KBC-a Split.