Konferencija 'Poduzetništvo u turizmu' na Ekonomskom fakultetu: 'Svi naprave 10 koraka, a treba ih učiniti 12'

Završnog dana dvodnevne konferencije 'Poduzetništvo u turizmu' u organizaciji udruge 3PSplit i partnera Ekonomskog fakulteta i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije održala su se tri predavanja: Usluga kao temelj turizma, Aktivno studiranje i Financiranje projekata.

Veliki amfiteatar Ekonomskog fakulteta bio je pun zainteresirane mladosti, tražilo se doslovce mjesto više.

Uspješni PR stručnjak Krešimir Macan prisjetio se svojih početaka, kada je u Dubrovniku kao 15-godišnjak radio 'transfer putnika'. I tada se usluga nagrađivala, kao i danas, iako drukčijim načinima.

- Stalno sam govorio, to me uvelo i u današnji biznis - neprestano je Macan nasmijavao dvoranu.

Govoreći o usluzi kao temelju turizma, naveo je da ljudi uvijek vode brigu da se nešto loše ne bi pričalo. Moć utjecaja, moć recenzije je velik.

- Brinuli, ne brinuli, nešto će vas strefiti, zato se opustite. Sve uvijek ovisi o vama, onako kako ćete reagirati. Ono što se dogodilo ne možete promijeniti, ali utječete na to kako ćete reagirati - savjetovao je stručnjak za krizno komuniciranje.

Poručio je, među ostalim, da na današnje kritike o usluzi koje se objavljuju na Facebooku, dakle na negativne komentare, treba reagirati, ali je upozorio da je puno 'lažnjaka'. Njih se, poručuje, treba riješiti.

- Biste li na ulici trpjeli da vas netko neprekidno zaustavlja i govori kako nešto radite? Ne biste. Nemojte ni na društvenim mrežama raditi ono što ne biste u životu - savjet je Krešimira Macana.

Sva je filozofija u tome, rekao je, u jednoj rečenici:

- Ne možemo se boriti za bolju prošlost, ajmo gledati što možemo napraviti za budućnost!

O važnosti usluge govorio je i uspješni poduzetnik Saša Cvetojević.

- Svi naprave 10 koraka, a treba ih učiniti 12. Ta dva koraka su najčešće razlika - slikovit je Cvetojević.

Praćenje usluge jako je bitno, traženje 'feedbacka' je važno, govorio je, kvalitetom usluge se treba boriti.

- Kako se nositi s negativnim recenzijama? Uvijek treba razgovarati, nije dobro ignorirati, a najgore je na kritike uzvratiti napadima. Treba stupiti u komunikaciju s 'hejterima' - predlagao je na osnovu svog iskustva.

Stevica Kuharski, tvorac tvorac sustava 'Locodels', domaćeg 'Ubera za pakete' koji funkcionira u Zagrebu, iznosio je također koliko je važno pratiti uslugu, ali i naveo kako je firmu registrirao u Londonu, ukupno za 60 funti.

- Ako ćete pokrenuti nešto svoje što je vezano za internet, nemojte kukati da vam treba novac. Može se za manje od 1000 kuna - posvjedočio je svojim primjerom.

Mladi Nikola Pivčević također je svjedočio o važnosti kvalitete usluge i njenog ocjenjivanja. Na osnovu iskustva rada u obiteljskoj firmi koja se bavi turizmom pokrenuo je stranicu happytovisit.com i ostvaruje suradnju sa svima koji organiziraju izlete.

- Radio sam organizacije izleta i shvatio da se to može raditi puno kvalitetnije. Razvio sam takav sustav, potom komercijalizirao proizvod. Objavljivanje izleta na stranicama je besplatno, a naplaćujemo se provizijom od prodanog - iznio je.

Ništa manje veselo i dinamično nije bilo na predavanju o financiranjima projekata, gdje su govornici bili Ivan Mrvoš, tvorac pametne klupe, Ivana Ninčević, voditeljica Poduzetničkog centra Solin, Ivo Špigel, predsjednik Zagrebačkog inkubatora poduzetništva, ZIP-a, Mira Krneta u ime Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) te Toni Pavlović iz Hrvatske poštanske banke.

Govorila je moderatorica, ujedno i inicijatorica skupa s ciljem poticanja poduzetništva, doc.dr.sc. Ivana Bilić o novom načinu financiranja - crowdfundingu. Ukratko, projekt se stavi na predviđenu stranicu gdje se prikupljaju sredstva.

O svom iskustvu borbe za financiranjem je govorio Mrvoš, nasmijavao je okupljene praktički mukom koju je prolazio.

- Moja baka je moj prvi poslovni anđeo, ona je 'pokrila' prvu klupu. Iskusna je bila, već je i prije financirala neke moje ideje, pa sam je morao jako nagovarati za klupu - duhovito se posjetio početaka.

Ozbiljno je poručio da kreditiranje nije dobar izbor za početnike, te da se treba ugledati na druge države koje skidaju namete početnicima i slične primjere.

- Ono što sam prošao u dvije godine, ne bih nikome poželio. Želim pričati i gurati druge, sad kada smo se mi izvukli, stoga dođite ako imate ideju - pozvao je Mrvoš.

Uputio je i početnike po savjet i kod Ivane Ninčević. Kao zanimljivost istaknuto je i da je ZIP odbio njegov projekt, ali to ih nije omelo da promiču njegov proizvod.

- Ispalija san na njih, ali sam izvukao pouke. Kad vas kritiziraju, ne uzvraćajte paljbu. Primite to što vam se reče i promislite. Ja na prvu odbijam savjete, ali ipak promislim - kazao je Mrvoš ne svaljujući krivnju na ZIP, nego iznoseći i neke objektivne razloge.

Špigel je naveo i da ZIP nije tu da budu prijatelji i tapšaju po ramenima, nego da se u četiri mjeseca koliko traje program što više napreduje. 

- Da je proizvod odličan, ne bismo trebali jedni drugima - podvukao je Špigel.

Krneta je otkrila da svega 25 posto početnika poduzetnika uspješno vraća kredite, te da su oprezni u kreditiranju.

- Ranjiva su skupina, benevolentno shvaćaju tržište i neiskusni u vođenju poslova. Odlično im dođe Poduzetnički centar - istaknula je Krneta.

Ninčević je kazala i da poduzetnici početnici nemaju vremena čekati.

- Kažu da se sto puta padne prije nego se digneš. Nama ne daju niti priliku za prvi pad, blokira nas se na početku - ustvrdio je Mrvoš i ponovio da ne želi da priča završi na njemu, nego da svojim iskustvom pomogne drugima.