PREDAVANJE O VOJNOJ AKCIJI: 'Oluja' nije bila iznenadna, a Gotovina je poslao Glasnovića u Travnik da obmane neprijatelja
Tuđmanu je postalo jasno da nema vremena za čekanje kada su srpske snage na dubrovačkom području ispalile granate koje su ubile tri civila
Nakon 1995. godine riječ Oluja u Hrvatskoj znači sloboda, znači pobjeda, sviđalo se to nekome ili ne, kazao je između ostalog dr. Ante Nazor na predavanju 'Kroz Oluju', kojeg je organizirao Muzej Domovinskog rata u Splitu povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Uz predavanje organizirali su i izložbu 'Andrija Matijaš Pauk'.
Dr. Nazor govorio je o političkoj situaciji u doba 'Oluje', a pukovnik 4. gardijske brigade Marko Vukasović posvetio se na vojno-operativnom dijelu akcije i operacijama koje su prethodile 'Oluji' - 'Zima '94', 'Skok 1' i 'Skok 2' te 'Ljeto '95'.
- Hrvatska vojska je 1994. godine bila organizirana i sposobna i mogli smo izvesti veliku akciju i osloboditi teritorij, ali nismo zbog prijetnji međunarodnim sankcijama, pa smo izvodili manje akcije. Preduvjet za 'Oluju' bilo je osloboditi Bosansko Grahovo i Glamoč. Bilo je strašno s Malog i Velikog Tičeva gledati Bosansko Grahovo kako gori. Zauzeli smo dobre položaje na Livanjskom polju, ali je bilo jako teško prezimiti na Dinari. Nanosi snijega bili su visoki nekoliko metara, pojavila se hemoragijska bolest. Mnogi su se razboljeli, a nekoliko ih je i stradalo, najviše iz 7. brigade. Cilj akcije 'Skok 2' bilo je spajanje istočne i zapadne strane Livanjskog polja, a 'Ljeto '95' je bila posebna jer je to prvi put da su sve hrvatske snage djelovale pod zapovjedništvom jednog generala - Ante Gotovine - rekao je Vukasović.
Dr. Nazor je kazao da nije istina da se Hrvatska 'prošetala' kroz 'Oluju' i da nije točno da je to bila iznenadna akcija. Ispričao je i kako su Francuzi, Nijemci i Amerikanci molili Tuđmana da odustane od vojnih akcija, ali da je njemu postalo jasno da nema vremena za čekanje kada su srpske snage na dubrovačkom području ispalile granate koje su ubile tri civila.
- Bilo je jako teško u 'Oluji', posebno prvog dana. Srpska strana je dvije godine na stolu imala ultimatume koji su se od nje tražili kao uvjet da Hrvatska odustane od oslobađanja teritorija vojnim putem, tražilo se mirno rješenje. Hrvatska je Washingtonu tražila dozvolu za akciju. Nije je dobila. Tek nakon genocida u Srebrenici svijetu je postalo jasno da nema mirnog rješenja. Deset dana nakon Srebrenice, a ovo je važno u kontekstu presude šestorici generala, načelnik Bihaća šalje poruku da je sudbina 180.000 stanovnika Unsko-sanskog kantona neizvjesna i da se oni uzdaju u svoje borce i pomoć prijateljskog hrvatskog naroda, tako da nema govora ni o zločinačkom pothvatu. Pa koja bi vojska tražila pomoć neprijateljske vojske?! - rekao je dr. Nazor i naglasio da je 'Oluja' bila jedan od najznačajnijih događaja u hrvatskoj povijesti.
Na predavanje je došao i general Željko Glasnović koji je za 'Oluju' rekao da je to pravi primjer kako je to sve funkcioniralo.
- Svjesni smo tko je gazio, a svjesni smo i tko je oslobodio. Jedno od 10 pravila ratovanja je obmana, a mene je Gotovina poslao u Travnik da kažem da će 'Oluja' početi dva dana prije nego je počela. Još jedna obmana vezana za 'Oluju' je bila da će se operacija zvati 'Kozjak' zbog čega je neprijatelj mislio da će napad doći iz toga pravca - prisjetio se Glasnović.
Politička situacija nakon 'Oluje', posebno na srpskoj strani, bila je bitno drugačija nego do tada, rekao je dr. Nazor.
- Nakon 'Oluje' su imali sjednicu borbenog savjeta Jugoslavije na kojoj su svi bili i na kojoj Milošević postavlja ozbiljno pitanje 'što dalje' i dobiva odgovor da treba ići na mirno rješenje. Ostao je okupiran još istočni dio Slavonije. Konstatiraju da imaju dovoljno snaga za obranu tog područja, ali konstatiraju i da imaju brojne probleme i da se ne mogu obraniti u slučaju napada hrvatske vojske. Na tom sastanku Milošević ih je u svom govoru zapitao kako oni ne mogu sa svom tom tehnikom izdržati ni dan, a Hrvati su uspjeli toliko dugo držati Vukovar kojeg nije bilo lako zauzeti, doki su se oni razbježali kao zečevi - kazao je dr. Nazor i pozvao sve one koji su sudjelovali u operacijama i imaju neka saznanja da se obrate povjesničarima.
- Grešaka će uvijek biti, ali možemo ih ispraviti jer su još živi ljudi koji su bili tamo, a onima koje ne zanimaju činjenice mogu samo poručiti - neka pati koga smeta, Oluja će uvijek ostati u našim srcima - zaključio je.
