Kujundžić: Pedeset posto naših liječnika ne zaradi svoju plaću jer niti znaju, niti žele raditi

Kandidati HDZ-a za predstojeće parlamentarne izbore Goran Dodig i Milan Kujundžić održali su konferenciju za medije, a tema je bila zdravstvena politika. 

Milan Kujundžić je na početku istaknuo koji su najveći problemi i zdravstvenom sektoru u Hrvatskoj.

- Naslušali smo se u proteklom periodu o reformama i listama čekanja. Međutim, najveće zlo je urušavanje ljudskih resursa, ne uzimaju nam Austrija, Njemačka, Italija loše doktore nego najbolje. Za pet godina možemo imati veći BDP, ali neće imati tko liječiti. Ono što se propuštalo je planiranje specijalizacija, sada moramo moliti ljude od 75 godina da dođu raditi. Najveći problemi su u pedijatriji, nema tko na vrijeme prepoznati bolesti, nego se tek kasnije ta ista djeca kao odrasli liječe uz velike troškove i probleme.

Kujundžić je kazao kako je prije svega potrebno popuniti mrežu primarne zdravstvene zaštite...

- Manjka najmanje 500 timova, koje treba stvoriti. To nije trošenje nego čuvanje novca. Doktori opće medicine nemaju vremena za sve. Trebat će to žurno napraviti. Ono o čemu se ne govori je kako sačuvati vrhunsku kliničku medicinu jer ako ne budemo žurno znali stvoriti nove specijaliste, da znaju izvoditi najzahtjevnije zahvate, mlatit ćemo praznu slamu. Kvaliteta se urušava jer mladi ljudi odlaze. Nedavno sam imao pacijenta kojeg je zbog sarkoma hitno trebalo operirati. Tražili smo doktora po cijeloj Europi i došli do zaključka da je to naš Marko Bergovac u Grazu, koji je tamo otišao sa Šalate. Isto tako, liste treba racionalizirati i postupke prilagoditi bolesnima. 

Napominje kako medicinu treba poslati prema pacijentima, baš kao što trgovački lanci idu prema potrošaču.

- Više od 170 tisuća ljudi u Makarskom primorju, Imotskoj krajini i Omiškoj zagori nemaju kvalitetnu medicinsku skrb. Potrebni su mobilni timovi, koji će doći kod tih ljudi, obaviti ultrazvuk, CT ili pregled kod oftalmologa.  To je velika nepravda. Isto tako treba i napraviti racionalizaciju bolnica. Postoje bolnice koje nabavljaju opremu koje je neiskorištena ili se jednostavno ne zna koristiti - kazao je Kujundžić i naglasio:

- Brojni liječnici imaju titule, ali iza njih stoji praznina. Pedeset posto doktora ne zarade svoju plaću, ne znaju raditi, niti hoće raditi. Oni koji hoće, ne mogu zaraditi dovoljno pa idu dalje, kao što idu najbolji košarkaši ili nogometaši. Nemojmo dopustiti da se to događa. Istina, trebat će nabaviti opremu, ali i postojeća se može koristiti puno bolje. Trebaju nam i bolje ponude, niže cijene opreme. Što se tiče lista čekanja, one postoje svugdje u svijetu, samo ih treba prilagoditi bolesnima. Ne treba se baciti prašinu u lice narode i dobivati jeftine glasovi.

Dao je i neka konkretna rješenja...

- Treba uvesti kontrolu izvršenosti, ovisno o tome koliko bolnica za tebe treba plaćati u slučaju pogreške, toliko i zaradiš. Većina hrvatskih ministara nije nikad radila, neka dođu na Križine i Firule večeras kada dođe 200 teških slučajeva, pa da vide kako to izgleda. U Hrvatskoj nema dovoljno novca za održavati zdravstveni sustav. Milijun ljudi uplaćuje za zdravstveno osiguranje, u razvijanim zemljama je omjer 1:2, a u nas 1:4. Svi koji mogu trebaju plaćati, a zdravstvo mora biti dostupno svima. S porastom zaposlenosti, BDP-a i plaća, povećat će se input novca sa 22-23 milijarde na više od 30 milijardi. 

Kujundžić je potvrdio da je u protekla tri dana dva puta ulazio u operacijsku salu na splitskom KBC-u kako bi pomogao...

- Nisam morao, otišao sam i otići ću opet. Pomogao sam kolegama. Ponosan sam da sam nekoliko ljudi naučio raditi posao, a ja kao njihov učitelj uvijek uskačem kada imaju problema, pa šalju pacijente k meni u Dubravu. 

Hoće li se nastaviti praksa da liječnici zaposlenici u bolnicama rade i u privatnim klinikama...

- Sklon sam vidjeti što drugi rade. Svi dobri liječnici imaju priliku raditi dodatno. Oni mogu raditi privatno, zaraditi, ali ne i zloupotrebljavati svoj položaj. 

Goran Dodig je kazao kako je ovo tema koja zaslužuje puno više vremena od jedne konferencije za medije, te da je podjednako važna za svih 4,3 milijuna stanovnika Hrvatske.

- Upravo toliko je potencijalnih korisnika zdravstvenih usluga. Stoga, zdravstvo ulazi u samu srž funkcioniranja države, preko koncepcije zdravstva se prelama filozofija države prema društvu u cjelini i prema narodu. U najtežim okolnostima sam bio ravnatelj KBC-a Split. imali smo preko 550 liječnika, bilo je 3700 zaposlenih, a bilo je ranjenika, bolesnika. Sve je jako dobro funkcioniralo zbog kvalitetnih kadrova - započeo je Dodik, pa nastavio:

- Moramo voditi računa što zdravstveni sustav čini - 4,3 milijuna građana, zdravstveni djelatnici, zdravstvena vlast, fondovi zdravstvenog osiguranja, zdravstvene ustanove, farmaceutska industrija, te edukacija i istraživanja. Nije lako sinkronizirati sve, sustav je pod pritiskom. Na zdravstvenom sustavu ćemo testirati svoju pravednost. Zalažem se za racionalizaciju, a ne za ukidanja. 

I on je govorio o konkretnim problemima...

- Ne može se dogoditi da imate 80 posto negativnih nalaza kod najskupljih pretraga. Da bi stvar bila još gora, imate 30 posto nalaza koji se niti ne podignu. Tu je odgovornost primarne i tercijarne, specijalističke zdravstvene zaštite. Ukoliko stručnjaci dopuste da igru vode pacijenti, onda neće biti dobro. Da bi to mogli funkcionirati mora postojati sustav kontrole. Imamo ljude koji mogu biti kontrolori - rekao je Dodig i naglasio:

- Zalagat ćemo se za model tržišno-socijalnog zdravstva. Ne može nitko ostati bez zaštite, svaki pacijent mora dobiti sve ono što mu suvremena medicina može pružiti, ali isto tako ne može isto participirati u zdravstvenom fondu onaj s 2000 kuna ili 30.000 kuna plaće. Djeca i trudnice moraju biti na teret države i društva. U zdravstvu se najbolje pokazuje koncept solidarnosti.

Pohvalio je i splitske liječnike.

- Splitska medicina ne zaostaje za drugim centrima u Hrvatskoj, osim po opremljenosti. Pogledajte kadrove, broj pacijenata i vidjet ćete silan nesraz. Npr. u Splitu je 25 pedijatara, a u Zagrebu 270. U javnosti dominira negativan događaj i o njemu se piše. Kao da se želi prednjačiti u mazohističkom odnosu prema svojoj sredini - zaključio je Dodig.