Kuzmanićevo predavanje napunilo DAS: 'Split stoji na mjestu već pola stoljeća'

Arhitekt Ante Kuzmanić, inače prodekan splitskog Fakulteta građevine, arhitekture i geodezije, održao je iznimno posjećeno predavanje  'U prostoru između arhitekture i urbanizma', u organizaciji Društva arhitekata Split (DAS). Ovim je DAS označio start ciklusa predavanja i tribina 'Splitski kolaž', a već prva tema pokazala se kao pun pogodak. Ne pamtimo toliko znatiželjnika da se doslovce i stajalo na nogama.

Kako je uvodno rekao predsjednik DAS-a Dragan Žuvela, Split je ugrožen kao nikad, urbanistički, socijalno i komunalno. Njegove riječi je prisnažio Kuzmanić da stoji na mjestu pola stoljeća. Potom je krenulo izvrsno i do kraja iskreno predavanje. Osvrnuo se prvotno na GUP iz 2006. godine iz kojega su realizirana 24 pojedinačna zahvata od 28 planiranih, od 12 gradskih projekata, kako je rekao, 'ispucana' su četiri ili pet, a da se nije dobilo nikakvo rješenje.

- Nisu ni otvoreni jer nitko nije shvatio što znači gradski projekt. To je nešto od čega grad mora imati benefit - istaknuo je.

Nastavio je bezidejnošću izmjena GUP-a koje se planiraju donijeti.

- Od preko 500 zahtjeva, Grad nije podnio niti jedan, a ako jest, usuglašen je s privatnim interesima. Ne znamo kako dalje, ne znamo upravljati - kazao je među ostalim.

Iznosio je primjere kako treba ići suradnja 'grad-developer-urbanist', a ne da projektant pomiruje dijametralno suprotne interese. Kao primjere je naveo neke od radova koje je izvodio njegov arhitektonski biro i navodio kako se odustajalo od prvotnih rješenja, ili pojednostavnjeno, od pobjedničkog rada do realizacije promijenjen je projekt. Na Trsteniku, između dviju bolnica je recimo planirano 60 posto poslovnih prostora, 40 posto stambenih, da bi se to do kraja izmijenilo u korist stanova nakon razgovora investitora. Kuzmanić ne smatra lošim promjenu, ne vidi razlog tolikom normiranju, konkretno u ovom slučaju u Ulici Ruđera Boškovića je gotovo svaki poslovni prostor prazan i zapušten, a istovremeno Grad inzistira da se ovdje rade. Primjer drastičnog odstupanja od izvornog rada do rješenja su i POS-ove zgrade. Od 450 stanova naraslo je do 720. Zemlja je, kako je slikovito rekao, prošla puno ruku, a među ostalim i tadašnjeg gradonačelnika Željka Keruma.

- Zašto odustajem od koncepta? Od toga živim. Nemam pravo odustati, a istovremeno krivac sam za ono što napravim. Za POS sam pristao kad se sve odvilo iz jednostavnog razloga: projekti se dogovaraju u kvadratima - otvoren je bio Kuzmanić.

I zatim nedvosmisleno ustvrdio:

- Grad je jeftin, zašto ne stane iza svojih projekata!

Potom je udario u bit: prometnice su nositelji svega, bez njih ne možemo reći da smo grad.

- Čak 30 posto grada nije pokriven prometnicama, zadnje poboljšanje je radio Nikola Grabić. Poslije toga jedna traka do City Centera one, druga do drugog šoping centra Mall of Split. Valjda ćemo shvatiti da bez prometnica nismo grad - obrazložio je.

Slikovito se poslužio citatom da 'ceste ne vode do mjesta, one jesu mjesto'.

Podsjetio je na direktivnu osnovu iz 1951. godine i Jadransku magistralu te zaključio kako se od tada koncept grada nije promijenio. Podsjetio je i na ideju Željka Keruma da se u Dujmovači naprave socijalni stanovi. Kako je rekao, svi su graknuli, a zapravo bi taj dio Splita više tada ličio na grad. Greška je, smatra, što je Jadranska magistrala proglašena obilaznicom i sve se podredilo tome. Kako to izgleda u praksi predočio je izlazom iz Splita koji je zapravo zatvorio širenje grada.

- Karlovac je autocestu digao na 2800 metara da bi se razvijao, a nama to nije palo na pamet - predočio je.

Na koncu, iz 70-minutnog predavanja izdvojimo i most na Stinicama koji bi spojio Split s Kaštelima, odnosno bio izlaz iz grada. Ideja je bila dugo zakopana, spominjana je prije 11 godina, a ponovno je kao prometno rješenje prvi izvukao HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Andro Krstulović Opara. I cestovni i željeznički most bi bio, da skratimo, napravljena je prva studija s preciznim iznosima uređenja, izgradnje okolo, s čvorištem i svom potrebnom infrastrukturom. Rasplamsala se ideja, a onda je došao drugi direktor IGH-a i napravio sasvim drugu studiju s tri različite trase, različitim rješenjima i 'napravio limunadu'.

Za još jedan 'čep' je podsjetio na davnu ideju, tunel od Bačvica, od Mihovilove širine, preko Gupčeve na Poljičku cestu.

- Trebali smo početi kopati prije 15 godina - gotovo rezignirano je primijetio.

Uz zaključak kako splitskim planovima nedostaje ideja poručio je snažno da ima mladih kadrova i da ih treba pustiti da uđu u gradogradnju.

- Mi smo još u planovima iz 1951. godine. Nadam se da će se političari sjetiti da Splitu treba Ured za razvoj - jasan je Kuzmanić.

A kad smo kod političara, primijetimo da su jednu važnu lokalnu temu došli poslušati tek Marijana Puljak i članovi stranke Pametno. Bio je i Robert Andrijić, jedan od najbližih suradnika Mostovog Roberta Pauletića dok su ostali kandidati bili vjerojatno okupirani nečim 'zanimljivijim'.