Mala brodogradnja i metaloprerađivačka industrija u Dalmaciji suočavaju se s brojnim izazovima, a svejedno bilježe porast proizvodnje
'Riječ je o grani gospodarstva na koju država treba obratiti malo više pažnje, pogotovo u vidu subvencija i infrastrukture'
Stručni skup u sklopu nautičke sajamske manifestacije Croatia nautic showa poslužio je predstavnicima male brodogradnje i metaloprerađivačke industrije u Dalmaciji da iznesu svoje probleme s kojima se svakodnevno nose.
U okviru Hrvatskih dana male brodogradnje i turizma istaknuli su kako je njihov sektor u 2022. godini dosegao prihod blizu 100 milijuna eura, a njihovi proizvodi se plasiraju širom svijeta. No, uslijed velikih problema s kojima su se nosili hrvatska brodogradilišta, mala brodogradnja je pala u sjenu.
Suočavaju se s više problema, poput nedostatka prostora za proizvodnju i nedostatka radne snage, kao i malim mogućnostima financiranja. Sve su to bile teme koje su se otvorile na stručnom skupu 'Sredstva za uzlet male brodogradnje i metaloprerađivačke industrije' u organizaciji Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Split kojeg je moderirala Marija Smodlaka predstavnica metaloprerađivačke industrije, ujedno i komercijalni direktor tvrtke Marana.
- Naši brodograditelji su bili oduvijek poznati diljem svijeta, ali se sada susreću s problemom da nemaju gdje proizvoditi. Dakle, naša je nada da će se neka jedinica lokalne samouprave motivirati i prepoznati potencijal malih brodograditelja i da će prepoznati multiplikacijski faktor koji imaju mala brodogradnja i metaloprerađivačka industrija u društvu. Nadam se da ćemo uspjeti motivirati nekoga da razmisli o ustupanju prostora našim malim brodograditeljima, bilo njima kao konsolidiranoj zajednici ili pojedinačno, kako bi mogli rasti - kazala je Smodlaka. Naglasila je kako metaloprerađivačka i brodograđevna industrija u Dalmaciji nije imala pad tijekom korone za razliku od turizma. Bilježili su stabilne prihodeu tom periodu, dok je istovremeno rasla cijena sirovina i materijala.
- Brodogradnja je specifična. Mala brodogradnja pogotovo, jer ima velike amplitude i oscilacije iz godine u godinu i trendovi se ponavljaju kroz povijest. Država kao takva, uz turizam i uslužnu djelatnost na koje je forte ovdje u Dalmaciji, trebala bi obratiti malo više pažnje na same proizvođače i firme koje donose dodanu vrijednost u odnosu na uslužnu djelatnost - smatra Igor Marasović operativni direktor tvrtke Rand Shipyard iz Sućurca koji se bavi proizvodnjom brodova, čamaca i plovila za razonodu. Naglasio je kako posljednjih godina svi mali brodograditelji bilježe porast proizvodnje, zato smatra da je riječ o grani gospodarstva na koju država treba obratiti malo više pažnje, pogotovo u vidu subvencija te infrastrukture.
Iz aspekta tvrtke koja se bavi metaloprerađivačkom djelatnošću, ujedno i projektiranjem proizvodnje dijelova za stroj za brodske potrebe, ne mogu se pohvaliti podrškom lokalne samouprave.
- Imamo veliki deficit zanimanja. Ne samo kvalifikacija NKV i SSS kao što su monteri i zavarivači nego se susrećemo i s odljevom inženjera. Mladi inženjeri odlaze u Nizozemsku i Njemačku i gubimo hrvatsku pamet. I ovim skupom pokušavamo animirati sve sudionike u procesu da vidimo što zajedno možemo napraviti, jer ne možemo čekati da prilike dođu same od sebe - zaključio je Hrvoje Pupačić direktor nabave tvrtke Adria Winch koja se bavi proizvodnjom palubnih strojeva. Smatra da uvoz strane radne snage nije rješenje, već se treba maknuti fokus samo s turizma i vratiti malo i proizvodnji. Istaknuli su kako se potrebe male brodogradnje i metaloprerađivačke industrije ne prepoznaju, jer ih se isključuje iz subvencija.
