MINISTARSTVO: Legalizacija novije bespravne gradnje na Marjanu ne može se podvesti pod kategoriju 'tradicijske naseobine'
Iz aspekta zaštite prirode radi se o svjesnoj devastaciji prostora, dodali su
Bespravne kuće na Marjanu se, izgleda, neće moći legalizirati, ako je suditi po dopisu iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Na adresu Komisije za urbanizam u Split stiglo je očitovanje u kojem stoji zašto nije moguća legalizacija pod pojmom 'tradicijska naseobina' koju je osmislio HDZ-ov tadašnji ministar graditeljstva Lovro Kuščević s gradonačelnikom Ivom Baldasarom.
- Ministarstvo zaštite okoliša i energetike zaprimilo je vaš zahtjev za očitovanjem oko tumačenja pojma 'tradicijska naseobina' u kontekstu legalizacije bespravno sagrađenih građevina u Park-šumi Marjan sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim građevinama (Narodne novine br. 86/12, 143/13, 65/17, 14/19). Uz zahtjev je priloženo i očitovanje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i Ministarstva kulture te se nakon razmatranja navedene dokumentacije daje sljedeće očitovanje. Park-šuma Marjan zaštićeno je područje temeljem Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/13, 15/18, 14/19) te se na to područje u kontekstu legalizacije bespravno sagrađenih objekata primjenjuje zakonska norma koja proizlazi iz odredbe članka 6. stavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim građevinama, a za čije je tumačenje nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja - navode prvo zakonske odredbe.
Potom podvlače:
- lako je 'tradicijska naseobina' termin prostorno-planerske struke ovo je ministarstvo mišljenja kako se legalizacija novije bespravne gradnje na području Park-šume Marjan ipak ne može podvesti pod kategoriju 'tradicijske naseobine' jer one to jednostavno nisu. Iz aspekta zaštite prirode radi se o svjesnoj devastaciji prostora, a legaliziranjem građevina tako zasigurno bi se motivirala daljnja bespravna gradnja ne samo na predmetnom području već i u cijeloj Republici Hrvatskoj. Na Marjanu je, inače, oko 75 bespravnih objekata, većinu su izgradili starosjedioci na svom zemljištu u kojima i žive, ali ima i znatno većih građevinskih pothvata u svrhu komercijalizacije.
