Mladi poduzetnici poručili kako u Splitu pokrenuti startup revoluciju

'Kreni u promjene - ICT i startup revolucija' bio je naziv petog Poduzetničkog kafića održanog u utorak u restoranu Gusar.

Krešimir Budiša, direktor Poduzetničkog akceleratora Split te ujedno i koordinator Jadranskog ICT klastera, kazao je kako vidi budućnost Splita i okolice upravo u segmentu informatičkih usluga, širenjem novih znanja i razvoja novih malih i srednjih poduzetnika, kroz razvoj start-up scene u gradu.

- Mišljenja sam da je u gradu hitno potreban cijeli sustav start-up scene, počevši od kvalitetnih inkubatora, coworking prostora, poduzetničkih centara, pa do poslovnih anđela i akceleratora koji su trenutačno ipak jako slabo razvijeni. U suradnji s brojnim uključenima i mi želimo kroz svoje bogato međunarodno iskustvo dati doprinos razvoju istoga, ali za prvi iskorak na području grada potrebno je uključiti dionike, od studenata, poduzetnika, Grada, Županije, Sveučilišta i ostalih, a što će se nadajmo dogoditi tijekom sljedećih mjeseci i godina. Smatram i ovaj Poduzetnički kafić korakom u tom smjeru - zaključio je Budiša. 

Toni Trivković, prvi čovjek udruge Startup.hr, nedavno osnovane zbog razvoja IT sektora u Dalmaciji, je rekao da im je glavni cilj prikazivanje Splita na svjetskoj IT mapi.

- Želimo motivirati članove svoje zajednice da iz Splita stvaraju globalne tvrtke, ali i privući strane tvrtke u naš grad. Naime, na globalnoj razini dolazi do disperzije Silicijske doline, tvrtkama je sve manje važno gdje se talent nalazi, tako da se nove 'doline' javljaju u Berlinu, Barceloni, Dublinu… Kroz udrugu širimo vrijednosti mentalnog sklopa prisutnog u progresivnijim zajednicama, potičemo poduzetnički način razmišljanja, te dijeljenje znanja i iskustava. Možda ne možemo biti nova Silicijska dolina, ali možemo biti most - iznio je Trivković. 

Mateo Perak, direktor i član uprave tvrtke Profico, je iznio što treba napraviti da se dogodi 'startup revolucija'.

- Svjedoci smo brzog napredovanja malih lokalnih SME tvrtki koje zapošljavaju u ICT sektoru i to bi trebalo biti dovoljno snažan signal da usmjerimo značajnu energiju u ICT kao dio lokalne ekonomije budućnosti. Za razvoj ovakvih tvrtki, uz određena rasterećenja poslovanja koja se mogu dogoditi isključivo promjenom vladinih politika prema poduzetnicima, ključno je oformljenje i razvijanje lokalnog eko sustava. Dionici takvog sustava su uspješni ICT poduzetnici, financijaši i investitori, lokalne vlasti, sveučilište, mentori i savjetnici te mlade startup tvrtke. Ključ uspjeha je u boljem povezivanju i koordinaciji svih dionika, te zajedničkom lobiranju za promjene ograničavajućih i opterećujućih zakonskih okvira - kazao je Perak.

- Moram priznati da većina mojih kolega poduzetnika kaže: 'Mi bismo radije da nam nitko ne pomaže, ali samo da nam nitko ne odmaže'. Nažalost, država nije nikakva pomoć, ali je velika odmoć. Postoje neki pokušaji i pozitivni pomaci pomaganja poduzetnicima, ali ništa od toga ne može pasti na plodno tlo, jer imamo zakonodavne okvire koji su opterećujući i potpuno pogrešni. Dio cijele te priče je administracija koja svih u koraku sputava ka ostvarenju nekih ciljeva - dodao je. 

Neven Rusković, direktor tvrtke Špica sustavi, usporedio je praksu u privatnom i javnom sektoru kada se radi o ovoj temi.

- Način rada i informatizacija koja se primjenjuje u većini poduzeća u Hrvatskoj je na vrlo visokom nivou. Hrvatska je dio jedinstvenog svjetskog tržišta i poduzeća iz bilo koje poslovne vertikale mogu opstati samo primjenom izuzetno dobre organizacije podržane kvalitetnim informatičkim sustavima. Sve je kraće vrijeme u kojem se globalno događaju tehnološke promjene osobito u području ICT-a i vrlo se brzo primjenjuju i u Hrvatskoj. Danas primjenjujemo cloud rješenja, razgovaramo o mobilnim aplikacijama, mobilnosti ureda, Internet of thingsu, dok s druge stane osnovne podatke koji su nam potrebni za javna nadmetanja još uvijek dobivamo slanjem kurira koji će ih preuzeti u registru. Zato nam je potrebna ICT revolucija uprave jednako kao i startup revolucija, koja će omogućiti skraćivanja puta od mnoštva dobrih ideja, do realizacije i stvaranja novih proizvoda kojima možemo biti konkurentni u svijetu - kazao je Rusković. 

'Poduzetnički kafić', dodajmo, organizira Grad Split u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i UHY Savjetovanjem d.o.o. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 300 tisuća kuna i u cijelosti je financiran iz Europskog socijalnog fonda. Ela Žižić, pročelnica Grada Splita za gospodarstvo, turizam i europske fondove, poručila je što još Banovina radi za poduzetnike:

- Grad Split je zadnje dvije godine povećao sredstva za potpore poduzetnicima. Tako će uskoro biti otvoren natječaj za malo i srednje poduzetništvo kroz koji će se dodjeljivati bespovratna sredstva u iznosu do 30 tisuća kuna svakome tko se prijavi na taj natječaj, što se tiče obrtništva taj natječaj je već krenuo s ciljem pomoći malim tradicijskim obrtima. Za sve informacije neka se zainteresirani jave u naš ured ili neka informacije pronađu na web stranicama grada - rekla je Žižić.