Moramo promijeniti urbanistički koncept, u centru nam treba biti čovjek, a ne automobil

U Europskoj gradskoj povelji iz 1992. godine je stajalo da automobili ubijaju gradove, da se do 2000. godine mora odlučiti, ali da oboje ne mogu opstati. Također, u 'Bijeloj knjizi' Europske unije, čija je Hrvatska članica, napisano je kako je plan do 2030. godine prepoloviti broj automobila na benzinsko ili dizelsko gorivo, odnosno da ih 50 posto koristi alternativne izvore energije, smjernica je i do 2050. godine približiti se nultom broju smrtno stradalih na prometnicama, tragično je što se čak 50 posto nesreća događa se u naseljenim mjestima... 

Ovo su samo neke od zanimljivih rečenica koje je iznio mr.sc. Ivica Martinić na predavanju 'Održivi prometni razvitak urbane aglomeracije Split' održanom u Društvu arhitekata Split.

- Moramo promijeniti urbanistički koncept, sagledati uzrok, a ne rješavati pojavnost. U centru treba biti čovjek i potreba za kretanjem, a ne automobil - kazao je Martinić.

Biciklističke staze ne smiju biti dekor, kao u Splitu, brz i uredan javni gradski prijevoz je pravo svih građana, nogostupi su pravo svih građana, nabrajao je Martinić.

Iznio je i podatak da je gotovo 50 posto građana - djeca, starije osobe i osobe smanjene pokretljivosti, kao i oni lošijeg imovnog stanja - upućeno na pješačenje i javni gradski prijevoz.

- U Splitu je dominantno zastupljena tradicionalna percepcija prometnog sustava grada koja polazi od automobila. U fokusu je kako zadovoljiti automobile. Prometna politika zasnovana na laičkom poimanju problema, a po kojem je nužno udovoljiti rastu automobilizacija dovodi do toga da će se gradski prostori pretvarati u poprište prometnih zbivanja podređenih u prvom redu autu - iznosio je.

Rješenja je potrebno tražiti u efikasnijim načinima korištenja postojećih prometnica i davanjem većeg prioriteta javnom gradskom prijevozu i pješačenju, smanjiti ovisnost o automobilu. Za to su pak potrebni preduvjeti.

Kompaktni grad, mješovite zone u kojima se na pješačkoj udaljenosti mogu riješiti osnovne potrebe i blizina autobusnih stanica, neka su od rješenja za prometnu zagušljivost. Što se tiče socijalne funkcije, ulici mora biti vraćena uloga društvene arene.

Iznio je i zanimljiv podatak do kojeg su došli Englezi u istraživanju, oko 106 dana prosječnog životnog vijeka izgube u traganju za parkirališnim mjestom. Slično inženjer prometa predviđa i Splitu, ako se ne promijeni koncept.

Martinić podržava ideju prigradske željeznice, ali ne i izmještanje kolodvora u Kopilicu, kao ni gradnju luke u okolnim mjestima. 

Izdvojimo i misao kako se Split ne smije gledati u administrativnim granicama, nego u 'bazenu' od Trogira, Solina, Sinja i Omiša.

Krajnji cilj mora biti osiguranje uvjeta za prihvat maksimalnog protoka putovanja mrežom prometnica, a nikako maksimalnog protoka vozila kao što je danas slučaj.

- A mreža je dobro postavljena GUP-om iz 1978. godine - napomenuo je.

Kazao je i na predavanju da postoje neke prometne studije, ali da su se one koristile tek ako treba progurati nešto, ili pak stopirati. Favorizirale su se ceste i megalomanski projekt nauštrb grada.

Za gužve, naglasio je, kriva je neorganiziranost, a ne prometno opterećenje.

Što se tiče radova u srcu sezone, na primjedbu kako izvođači kažu da su pogodne visoke temperature i lijepo vrijeme zbog asfalta, Martinić je lakonski poentirao:

- I u Sibiru grade ceste, ako se ne varam.

Mr.sc. Ivica Martinić, diplomirani inženjer prometa, dodajmo na kraju, diplomirao je i magistrirao na tematici prometa grada Splita te tome posvetio znanstvenu i stručnu karijeru.