Nepo Kuzmanić: Brnabići su do 1900. godine gotovo isključivo težaci na Lučcu
Oblikovanje prezimena posljedica je učestalog izbacivanja vokala uz 'r'
Ovo je priča o splitskoj obitelji Brnabić (s nadimkom Prviz), koja je prisutna u gradu nešto više od tri stoljeća.
Kao predložak za prezime splitskih, krčanskih (Stara Baška) i istarskih (Brnobić) Brnabića poslužilo je ime sveca Barnabe. Riječ je o Židovu, helenistu koji je prihvatio kršćastvo u Jeruzalemu, te postao suradnikom sv. Pavla. Zajdno sa sv. Pavlom misijski je djelovao u Maloj Aziji i na Cipru, gdje su ga prema predaji u Salamini 61. godine kamenovali Židovi.
Mnogi će se zapitati (sjećajući se pobjede grčke mornarice pod Temistoklom nad perzijskom flotom 480. prije nove ere kod otoka Salamine u blizini Atene) odakle grad Salamina na Cipru. Odgovor na pitanje daje povijest (mitologija) grčko-trojanskih sukoba. Naime, jednu generaciju prije desetogodišnjeg odlučnog sukoba, Troju kojom je vladao Laomedont (otac kralja Prijama) napao je Heraklo zajedno s junačkom braćom Pelejem i Telamonom (koji je stolovao na otoku Salamini). Nakon pobjede Heraklo je Telamonu kao robinju poklonio Hesionu, kći Laomedontovu, čijim zalaganjem je preživio njezin brat Podarko, koji je na spomen na njeznu otkupninu dobio ime Prijam (što znači otkupljeni). U kasnijem ratu pod Troom sudjelovali su Telamonovi sinovi Ajant i njegov polubrat Teukro, sin Hesione, koji je dobio ime po prvom poznatom vladaru Trojanaca. Kako Teukro nije osvetio smrt svog brata Ajanta, nakon Ahileja, najvećeg junaka trojanskog rata, njegov otac Telamon mu je nakon pada Troje zabranio povratak. Teukro se radi toga naselio na Cipru, gdje je osnovao grad Salaminu, čuvajući spomen na rodni otok.
Prvi spomen Brnabića u Splitu imamo 1737. godine kada sa Gregorio Bernabić (ovaj oblik se kontinuirano javlja do 1900. godine, uz napomenu da se ponekad javlja i oblik Barnabić) ženi Splićankom Andrijanom Čulić. Grgurov (i iz ovog oblika je evidentna averzija prema vokalu uz 'r') otac i mati bili su Petar i Katarina, što saznajemo iz njezine smrti 1757. godine u dobi od 70 godina. Kako se kod smrti ne spominje provenijenca, što je u 18. stoljeću već uobičajeno, preostaje nam domišljanje temeljem iskustva u splitskoj antroponimiji. Postoji mogućnost da su bili iz splitske okolice, ili je riječ o nahočetu, ili pak o pokrštenom muslimanu.
Prva mogućnost mi se ne čini vjerojatnom, jer takvog (pa ni sličnog) prezimena nema u ondašnjoj splitskoj okolici, a i logičnije mi je da su obrazovaniji splitski svećenici izvukli sveca Barnabu od zaborava. Iz svega sljedi da je rodonačelnik obitelji Petar rođen oko 1680. godine (bilo u Splitu ili izvan njega), te da je ime dobio prilikom krštenja ili pokrštavanja.
Inače, Brnabići su gotovo do 1900. godine gotovo isključivo težaci na Lučcu (njihov prihod po glavi 1832. godine svrstava ih među bogatije težačke obitelji) s nadimkom Prviz (do 1900. talijanska grafija, koju karakterizira averzija prma 'r' kao vokalu, ga je bilježila Perviz). Krajem 19. i početkom 20. stoljeća uz dominantne težake susrećemo i ponekog tiskara i drvodjelca, da bi kasnije kao i ostale težačke obitelji krenule u dalju diversifikaciju zanimanja prema akademskim stupnjevima. Evidentno je iz dosadašnjeg izlaganja da je oblikovanje prezimena posljedica učestalog izbacivanja vokala uz 'r', nakon pobjede narodnjaka nad autonomašima 1882., uz napomenu da prezime Brnabić spada među rijetke slučajeve kada je to napravljeno neopravdano, jer Barnaba ipak nije posljedica talijanske grafije. Na sličan način samo u Splitu imamo Prkušiće (umjesto Perkušić), dok pokušaji s Terzićima i Perkovićima (Trzić i Prković) nisu zaživjeli. Na neopravdano eliminiranje vokala uz 'r' ukazuje i Matavuljev 'Bakonja fra Brne', koji čuva spomen na svetog Bernarda.
Mišljenja sam da je slična geneza prezimena Brnabić na Krku i Brnobić u Istri, ali bi tu pretpostavku trebali potvrditi metodom kontinuiteta kroz matične knjige i dokumente. Manje odstupanje od oblika Barnabić ne bi nas trebalo značajnije smetati. Podsjetit ću da je od Hrisogona nastao Grisogon, pa i Krševan, od Anastazija i Anastazije, Staš i Stošija, od Eufemije, Fuma i Fumija, od Rajnerija Arnir itd. Što se srodstva Brnabića sa različitih lokaliteta tiče reći ću da ih veže samo isti predložak za prezime, dok bi eventualno, malo vjerojatno srodstvo trebalo utvrditi neizbježnom metodom kontinuiteta. U narednoj tabeli prikazan je veči dio Brnabića i Brnobića u Hrvatskoj prema popisu iz 2001. godine.
B R N A B I Ć (150) B R N O B I Ć (80)
Rijeka 45 Rijeka 25
Split 25 Poreč 10
Rab 15 Buzet 10
Pula 9 Pula 9
Zagreb 8 Roč-Buzet 8
