Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Nobelovac Walter Gilbert u Splitu: Nije poanta da budemo besmrtni, nego da kvalitetno živimo

Nobelovac Walter Gilbert u Splitu: Nije poanta da budemo besmrtni, nego da kvalitetno živimo

Prvi put sam u Splitu i uspio sam obići Dioklecijanovu palaču koja me oduševila

Na prvom Summitu o ekobiologiji u organizaciji Medilsa i NAOS grupe na kojemu je preko 100 znanstvenika, dobitnik Nobelove nagrade Walter Gilbert je rado podijelio svoja razmišljanja s medijima.

- Summit je vrlo zanimljiv i plodonosan, zaista je zadovoljstvo  biti ovdje. Inače, prvi put sam u Splitu i uspio sam obići Dioklecijanovu palaču koja me oduševila - kazao je.

Šti se tiče summita, još nema zaključaka, razgovaraju o mogućnostima utjecanja na starenje i kako se može djelovati na taj proces starenja. 

Podsjetio je i da je Nobelovu nagradu dobio  za DNA sekvenciranje, a to je otkriće odvelo prema spoznajama ljudskog genoma i mogućnosti koje iz toga proizlaze.

Upitan je postoji li recept za dugovječnost.

- Nemam neki posebni recept, ali mogu reći da je poželjno jesti zdravo i izbjegavati ozljede - poučio je.

Vrlo iskreno je i odgovorio na pitanje hoćemo li u budućnosti doći do otkrića kojim bismo mogli postati besmrtni.

- Jako teško! - uzvratio je bez oklijevanja.

Kako je obrazložio, medicina se sada bavi proučavanjem neurogenih bolesti. 

- Kad riješimo sve nepoznanice vezane uz ljudski mozak, možemo očekivati kako će ljudi tada moći živjeti sretnijim životima. Tu bi se moglo dosta napraviti kod bolesti poput Alzheimera. Poanta je da ljudi žive kvalitetnijim životom - jasan je. 

Na upit hoće li primjena novih medicinskih dostignuća biti rezervirana samo za bogate ljude, odgovorio je da to ovisi o sustavu zdravstva u svakoj zemlji. 

- Liječenje bolesti je još uvijek dostupno svima - dodao je.

Na koncu je upitan i što je sa slobodom znanstvenog rada u svijetu,  je li jednako dobro raditi u Kini, Hrvatskoj ili Velikoj Britaniji te postoje li granice odnosno moralna ograničenja za znanstvenike.

- Ne bih to nazvao moralnim ograničenjima, koliko političkim ili drugim oblicima ograničenja. Znanstveni rad je izvrstan u Europi i u Americi, Kina se izrazito razvija, ali vjerojatno nije još produktivna koliko i zapadne zemlje - zaključio je nobelovac.

Vaša reakcija na temu