Noćni marš ZA prava žena: Pročitajte glavne poruke splitskog prosvjeda!

Noćni marš ZA prava žena: Pročitajte glavne poruke splitskog prosvjeda!

Karmela Šegvić, Đordana Barbarić, Blanka Čop, Slavica Bartulović Barač, Siniša Jović i Mirjana Kučer navode razloge zbog kojih bi građani trebali doći na Pjacu

Splitske aktivistice i aktivisti povodom Međunarodnog dana žena organiziraju 'Noćni marš ZA prava žena' u srijedu u 18 sati na Pjaci kako bi se prisjetili svih onih žena koje su se prije 99 godina po prvi puta u Splitu organizirale i javno nastupile u obrani svojih prava, ali i kako bi ukazali na današnji nezavidan položaj žene u Hrvatskoj.

Nezaposlenost i siromaštvo, ekonomska nejednakost, politička podzastupljenost, fizičko i seksualno nasilje, ubojstva i mučenja, prijetnje dokidanjem reproduktivnih prava, sustavna diskriminacija na osnovu spola i roda u javnoj i privatnoj sferi..., tek su djelić slike zbog koje će se, poručuju, okupiti u mirni prosvjed s odlučnom porukom: 'Računajte na otpor!'.

- Što želimo? Ratifikaciju Istanbulske konvencije! RH je, naime, potpisnica iste, no tek ratifikacijom Konvencije njezine odredbe postaju važeće i obvezne za naš pravni sustav. Konvencija zahtjeva hitnu i trenutnu zaštitu žrtve nasilja, zahtjeva nastavak postupka protiv počinitelja kaznenog djela čak i ako žrtva povuče izjavu što se često događa zbog straha, prisile i zastrašivanja žrtve. Time država preuzima direktnu odgovornost za zaštitu života žene. Također, Konvencija propisuje obvezno osnivanje skloništa za žene i djecu, čega imamo nedovoljno. Konvencija osigurava i 24/7 telefonske linije za pomoć, kao i potporu žrtvama seksualnog nasilja osnivanjem kriznih centara radi osiguravanja medicinskih i forenzičkih pregleda te potporu za doživljenu traumu - istaknula je pravnica i aktivistkinja Karmela Šegvić.

Đordana Barbarić iz udruge MoSt je upozorila na problem siromaštva.

- U Europi 65 milijuna žena živi u siromaštvu, od čega je najveći broj samohranih majki i posljedično njihove djece. U Hrvatskoj, pak, stopa rizika od siromaštva za žene iznosi 28,7 posto.  Njime su pogođene sve dobne skupine, a, nažalost, sve je veći broj i žena beskućnica za koje tek u 7 od 14 prenoćišta, odnosno prihvatilišta u Hrvatskoj postoje smještajni kapaciteti. Stoga naše poruke Vladi i lokalnim vlastima glase: Koristite bolje raspoložive mjere i institucije, kao što su Paket mjera za socijalna ulaganja, Europski socijalni fond i Europski fond za regionalni razvoj. Unaprijedite Pravilnik o doniranju hrane, Zakon o alimentaciji, izradite bolje socijalne stambene politike, promičite zapošljavanje žena i smanjivanje razlike u plaćama… - rekla je Barbarić.

Povijest ženske borbe za radnička prava i dekonstrukciju ženskog identiteta kao supruge, majke i kućanice traje od kasnog 19. stoljeća kada su žene, iako diskriminirane u svim područjima, krenule u svijet rada, u svijet javnog, napominje sociologinja i aktivistkinja Blanka Čop.

- Borba je krenula s tekstilnim radnicama koje su se borile za ostvarenje ekonomskih i političkih prava, a za što se, izložene uznemiravanju, seksualnom zlostavljanju i ucjenjivanju, borimo i danas. Nejednako plaćene za svoj rad, izložene sustavnoj diskriminaciji i prisiljene na ugovore na određeno vrijeme, u riziku od siromaštva, bez dovoljne podrške države i društva, u konačnici ćemo primati i manje mirovine. Zato naša borba za radnička prava žena traje i danas - dodala je.

Slavica Bartulović Barač, gradska vijećnica i predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Splita, poručila je da jedino jednaka zastupljenost žena i muškaraca na pozicijama odlučivanja može unaprijediti društvo.

- Iako činimo polovicu stanovništva, i iako je među ženama viši postotak visokoobrazovanih,  ipak nas se tretira kao da smo manjina, i vrlo teško dolazimo do pozicija u tijelima odlučivanja. Stoga, sada u vrijeme lokalnih izbora zahtijevamo da se ispoštuje rodni paritet na kandidacijskim listama te naizmjenično pozicioniranje kandidatkinja i kandidata - 50%:50% i takozvani zip-sustav.

Novinar Siniša Jović drži da je svaka osoba koja prepoznaje jednakopravnost i slobodu kao svoje ideale protiv svakog oblika diskriminacije, pa tako i protiv podčinjenog položaja žena u društvu.

- Feminizam ne predstavlja borbu protiv muškaraca već nastojanje za se dosegne društvo ravnopravnosti, suradnje i mira. Budući da su muškarci dio postojeće slagalice i da mnogi prepoznaju nepravednost sustava, Noćni marš je prilika za sve nas da postanemo dio rješenja aktivno pružajući podršku ženskoj borbi - rekao je Jović.

Mirjana Kučer iz udruge Domine je pak poručila:

- Podržavamo odluku Ustavnog suda i tražimo da se Zakon iz ‘78 primjenjuje, odnosno da se ženama osigura pravo na dostupan i siguran pobačaj. Nitko nema pravo oduzeti ženama slobodu da odlučuju o svom tijelu i o svom životu!

Vaša reakcija na temu
Pregledaj komentare