Nova ljevica o crkvi na Splitu 3: Seriji argumentiranih i racionalnih stručnih primjedbi odgovara se jedino ideološki

Stručni prijepor oko Prijedloga Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja sjeveroistočno od raskrižja Ulice Brune Bušića i Poljičke ceste neočekivano je digao na površinu neke od temeljnih odlika djelovanja Crkve u Hrvatskoj i u najširoj javnosti probudio otpor. Sirova sila kojom su crkve zadnjih dvadesetak godina umetale na dječja i školska igrališta (Sućidar, Brda...), u parkove (Mertojak...) i turističke zone (Trstenik), s dozvolama i bez njih, lomi se trenutno na pokušaju da se građanima Splita nametne još jedna sakralna građevina na potpuno neprimjerenoj lokaciji - drže iz Nove ljevice.

Stranka na čijem je čelu Dragan Markovina u priopćenju još navodi:

- Novoplanirani trg okrenut jednom od najprometnijih splitskih raskrižja, udaljenost ogromne nove građevine ni pet metara od postojećih stambenih zgrada, narušavanje svjetski priznate urbanističke vrijednosti Splita 3, najava skore izrade novog GUP-a, prometni i izvedbeni nedostaci predmetnih izmjena, nedostatan predloženi broj parkirališnih mjesta... samo su neke od brojnih stručnih primjedbi. Činjenica da se u neposrednoj blizini nalaze najmanje tri crkve te njihov ukupan broj u Splitu - nije neposredan predmet ove javne rasprave, ali činjenica da kvartu nedostaje vrtić, da mu škola radi u tri smjene, da ima ogroman problem s parkiranjem i da je širem području za 50.000 stanovnika prijeko potrebna funkcionalna tržnica, itekako jest. Neposredan predmet ove javne rasprave, na žalost, zakonski nije ni zdravstveno-dijagnostički centar u sjevernom dijelu obuhvata, što ne znači da nije duboko problematičan i dodatni razlog da se postojeći DPU stavi van snage.

Simptomatično je, drže, da seriji argumentiranih i racionalnih stručnih primjedbi, kakve bi bile i da se radi o bilo kojoj drugoj namjeni zgrade od preko 2000 kvadrata i visine sedmerokatnice (a ovdje još i sa četrdesetmetarskim zvonikom), odgovara jedino ideološki - drugih argumenata, izgleda, nema.

- Da se radi i o bilo kojoj drugoj namjeni na zemljištu u stopostotnom gradskom vlasništvu, i po zakonima Republike Hrvatske i prema direktivama Europske unije, jasno je da se za takve izmjene planova trebala provesti analiza prioritetnih potreba u kvartu, uključujući anketiranje susjeda, a ne ih nedemokratski dovoditi pred gotov čin. Naročito ih se tijekom zakonom propisane jednotjedne javne rasprave ne bi smjelo manipulirati pravno i činjenično neutemeljenim pričama o navodnim uvjetovanjima namjene od strane bivših vlasnika zemlje, a najmanje na isforsiran zbor građana dovoditi bukače koji sprječavaju stručnjake i druge građane da iskažu svoje stavove. Jedina korist od takvih i njima pridodanih medijskih incidenata jest da su maske pale i da, sudeći po reakcijama građana, takvo nasilje u Splitu ima sve lošiju prođu - poručuju iz Nove ljevice.

- To što je 1991. godine, tijekom rata, netko imao srama provesti dubiozan natječaj na mjestu planirane i započete tržnice govori samo o motivima naručitelja, pa onda 2008. godine donijeti jednako dubiozan DPU za koji je malo tko u Splitu znao, ne znači da danas, 2018. godine, stručna i informirana javnost mora prihvatiti takva rješenja bez rasprave. Prvo rasprave o ovom konkretnom planu, a onda i generalne o pravednom i financijski odgovornom upravljanju gradskim zemljištem u interesu svih građana - dodaju.

Nova ljevica se stoga pridružuje zahtjevu da se postojeći DPU za predmetnu lokaciju stavi izvan snage te da se ovaj Prijedlog Izmjena i dopuna ne usvaja dok se ne stvore i stručni i demokratski uvjeti da se o toj lokaciji raspravlja.

- Podsjetili bismo da o ovim izmjenama i dopunama ni susjede u kotaru Split 3, a još manje širu javnost, Grad Split nije adekvatno informirao, već je tu odgovornost na sebe preuzelo Društvo arhitekata Split, a vijest solidarno proširili kolege i aktivisti za prostornu pravdu te za njima i manji broj društveno odgovornih političara. Da se takve situacije ne bi ponavljale u budućnosti, zalažemo se ovom prilikom i za osnivanje Urbanističkog zavoda čija bi dužnost, između ostalog, bila i provođenje analiza prije izrade planova, te komunikacija s potrebama i željama građana. Odjel za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Grada Splita očito ne može ispunjavati te funkcije, a ne može ni Urbanistička komisija čija je uloga savjetodavna. Do tada ćemo, jednako kao i u slučaju ove Crkvene investicije, biti izloženi investitorskom gaženju javnog interesa, a s obzirom na ekonomsku strukturu, takav Split nikad neće doživjeti progres - zaključuju.