U Varošu se u utorak obilježila 73. godišnjica tragične pogibije Splićanke Palmine Piplović koju su nacisti 10. listopada 1944. godine objesili nakon mučenja. Na tri mjesta, Prvoj vidilici, potom ispred rodne kuće splitske heroine i antifašistkinje te na koncu u prostorijama Gradskog kotara Varoš oživjela je uspomena na Palminu Piplović.
Ovom prigodom je premijerno predstavljena nagrada koju će od ove godine dodjeljivati zaslužnima u čast Palmine Piplović. Ime nosi 'En face', a kako je rekla Diana Magdić iz Inicijalnog odbora, priznanje će se davati onima koji promoviraju aktivnosti za koje bismo očekivali da su normalne i da ih je mnogo više.
- Antifašizam je pitanje identiteta, normalno i zdravo ponašanje. Antifašizam nije stvar nostalgije, nego kultura današnjice - kazala je među ostalim.
Još je jednom poslana jasna poruka kako se treba vratiti ime dječjem vrtiću na Marjanu koje je do početka 90-ih nosilo ime ove hrabre djevojke, da bi potom bilo promijenjeno u Tamarin. Samo da podsjetimo, za gradnju vrtića je obitelj Piplović darovala zemljište.
O važnosti sjećanja i o činjenici da Split ni Hrvatska nisu prihvatili fašističku ideologiju te koliko je sloboda utkana u temeljima grada pod Marjanom govorio je dr.sc. Tonći Šitin, glumica Tajana Jovanović je interpretirala stihove Ivana Gorana Kovačića, a Jadran Vušković je pjevao Tomu Bebića.
Program sjećanja u ime gradonačelnika je popratio savjetnik Ivica Grubišić Gire, koji je okupljenima kazao da upute zahtjev i razložio kako obično ide procedura.
Spomenimo ovom prigodom da je Grubišić Gire u prošlom sazivu Gradskog vijeća kao nezavisni vijećnik podnio zahtjev za vraćanjem imena vrtiću, ali nije nikada zaživjela inicijativa i zbog poznatih okolnosti kako je neslavno propao zadnji saziv.
Ponovit će zahtjev, a ovaj put, predložio je čelnik kotara Varoš Vjeko Santrić, zajedno bi mogli Gordana Šprajc, inicijatorica prvog zahtjeva, antifašisti, udruga Vedra i vijeće Dječjeg vrtića.
- Unatoč činjenici što je od tog događaja proteklo više od 70 godina, i unatoč činjenici što je riječ o samo jednom od mora zvjerstava iz II. svjetskog rata, na institucionalnoj razini današnje Republike Hrvatske posve se bezrazložno časna imena poput Palmine Piplović već dugo pokušavaju izbrisali iz našeg sjećanja, pa i poštovanja. Obilježavanjem upravo ovog događaja radije bismo htjeli učiniti sasvim male i ljudske pomake u ispravljanju posve konkretnih nepravdi učinjenih prema herojima i heroinama poput Palmine Piplović - zaključio je predsjednik kotara Vjeko Santrić.