Povjerenstvo donijelo odluku o sudbini splitskog Zoološkog vrta!

Uređenje prostora Zoološkog vrta radit će se prema ideji grupe autora koju čine dr.sc. Frane Strikić, znanstveni savjetnik Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, prof.dr.sc. Mate Šantić, redoviti profesor PMF Split, doc.dr.sc. Mirko Ruščić, voditelj Botaničkog vrta PMF Split.

Povjerenstvo za ocjenu prijedloga uređenja i namjene prostora Zoološkog vrta na Marjanu, javljaju iz Banovine, jednoglasno je izabralo prijedlog edukativnog centra s tradicijskim pasminama navedenih autora.

Povjerenstvo će, dodali su, ovaj prijedlog uputiti gradonačelniku za sljedeće Gradsko vijeće koje je jedino mjerodavno tijelo za donošenje odluke o namjeni i uređenju prostora Zoološkog vrta na Marjanu.

U obrazloženju povjerenstva stoji da su se u obzir su uzeli znanstveno - edukacijski, turistički, kao i svi ostali aspekti od kojih će imati koristi građani, ali i turisti. Ujedno se razmatrala i mogućnost  implementacija i humanitarnog aspekta u sklopu centra a s ciljem pokretanja rehabilitacijskog jahanja i ostalih kompatibilnih inkluzivnih podprojekata.

- Zaključak je da će se i ostali predlagatelji pozvati i savjetodavno uključiti u ovaj veliki i hvalevrijedan projekt čija se konačna realizacija i otvaranje planiraju tijekom ljeta 2017. godine - poručuju.

Prof. Ruščić nam je kratko komentirao odluku povjerenstva.

- Zadovoljan sam. Moram priznati da smo se dobro pripremili zbog čega smo se i nadali ovakvoj odluci - rekao je. 

Iz opsežne dokumentacije koju je pripremila skupina autora, izdvojimo zaključak koji može dočarati ideju namjene ZOO vrta.

- Park-šuma Marjan predstavlja jedinstvenu zelenu površinu nadomak centru grada Splita izuzetne prirodne i kulturološke vrijednosti. Marjan je 16.12.1964. godine zaštićen u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode u kategoriji park-šume, a kao kategorija zaštite priode definirana je kao prirodna ili sađena šuma, veće krajobrazne vrijednosti, namijenjena odmoru i edukaciji građana.

Marjan je oduvijek bio dio grada i njegovog tkiva te se i danas smatra njegovim simbolom, te ga je potrebno promatrati kroz njegov razvoj u povijesti, njegove osnovne vrijednosti i funkcije, biološku raznolikost i kulturno-povijesne značajke, početke zaštite prirode na njegovom tlu do današnjih dana, te na kraju uvjete i mogućnosti revalorizacije značajki ovog zaštićenog područja kroz očuvanje, zaštitu i promociju.

Prijedlozi u okviru ovog teksta obuhvatit će uređenje prostora na platou Prvog vrha na Marjanu te nekada vrlo važne institucije koja se tu nalazi, Zoološki vrt zajedno s pripadajućim secesijskim zgradama te Dječji grad s Amfiteatrom uz povezivanje sa svim ostalim važnim destinacijama koje ga okružuju.

Zbog loše prometne povezanosti i udaljenosti park šume Marjan i samog zoološkog od prometnica i linija gradskog prijevoza, potrebno je iznaći najoptimalnije rješenje prijevoza posjetitelja do same destinacije, a sve u skladu sa zaštitom park šume.

Projektom se predlaže prenamjena postojećeg zoološkog vrta u edukativni zoološki vrt s tradicijskim (izvornim) pasminama domaćih životinja u kojem bi bio prezentiran tisućljetni suživot ljudi i životinja na području Dalmacije.

Ukupna financijska zahtjevnost projekta ( uređenje vanjskog dijela s nastambama za životinje, gospodarski objekti , uređenje postojećih secesijskih zgrada i izgradnja zgrade ex akvarija, nabavka životinja , kupnj alata, strojeva i dr. ) iznosi oko 3,5 milijuna eura. Od ukupne svote najveći dio predstavlja jednokratnu investiciju koja ostaje kao dugotrajna vrijednost (kupnja životinja, izgradnja i uređenje objekata, građevinskog materijala, alata, strojeva, opreme).

Povećanjem broja gradskog stanovništva, a smanjenjem broja farmi i seoskih gospodarstava, ljudi se udaljavaju od života u prirodi i među domaćim životinjama. Vrtovi i parkovi domaćih životinja postaju zanimljivi pokušaji upoznavanja 'gradske djece' s tradicionalnim oblicima života na selu. Polazimo od s ebe i onoga što je dobro za nas: je li djeca znaju kako krava izgleda, jesu li ikada jahala konja, hranila kozu iz ruke, znaju li razlikovati gusku od patke? Prema tome, nije korist zoološkog vrta samo u gradnji turističke destinacije, već i u edukaciji te dobroj odgojnoj praksi najmlađih stanovnika. Mogućnosti školskog sustava, sportskih klubova, slobodnih aktivnosti i zajedničkog vremena obitelji su ograničene, a nužna je infrastruktura koja će potaknuti društvene projekte, poboljšati fizičko i duhovno stanje žitelja i unaprijediti turističku djelatnost. Edukativni zoološki vrt s domaćim životinjama upravo je jedan takav projekt.

Namjena parka bila bi višestruka:

- Uzgoj radi daljnje selekcije i reprodukcije, a u svrhu očuvanja genetskog fonda ovih vrsta.

- Popunjavanje banke gena domaćih životinja RH s genetskim materijalom izvornih pasmina.

- Uspostave istraživačkih centara u svrhu pridonošenja očuvanja genetskog bogatstva izvornih pasmina.

- Edukacija javnosto o važnosti očuvanja izvornih pasmina i njihovom značaju za biološku raznolikost Dalmacije.

- Zaštitu i promociju izvornih pasmina.

- Obogaćivanje turističke ponude Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije.

- Educirati mlade naraštaje o njihovim korjenima i važnosti koje su životinje i odabrane biljke imale u životima naših očeva i djedova

Prednosti ovakve koncepcije je povezivanje centra s domaćim životinjama, etno-sela i atraktivne turističke atrakcije u jednu cjelinu na istoj lokaciji.

Realizacijom projekta Split i Splitsko-dalmatinska županija dobili bi dostojan spomenik svoje prošlosti, te bi se pored spomenika težacima ('Motika' uz sjeverni ulaz u Grad, isp o d GK Pujanke) i spomenika ribarima ('Udica' na Matejušci) stvorio živ i spomenik 'blagu' koje je čovjeka na ovim prostorima othranilo i održalo kroz protekla tisućljeća - stoji u zaključku.

Za uređenje i namjenu ZOO vrta, podsjetimo, stiglo je pet ponuda. 

Uz izabranu skupinu autora, ponude su dostavili Prijatelji životinja iz Zagreba, udruga Terra,  Društvo Marjan i Zeleni Dalmacije.