Pročitajte zaključke međunarodne radionice 'Iskorištavanje nafte i plina iz podmorja: koristi, prijetnje' održane u Splitu

Sveučilište i stručna javnost trebaju se aktivno uključiti u raspravu i rad na projektu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, predlažući najbolja rješenja s ciljem očuvanja javnog interesa.

Iako u regulatornom okviru pratimo najbolje europske i svjetske prakse, još uvijek ne postoji dovoljno povjerenje u državu, time i u sposobnost sustava da pravovremeno odgovori na rizike. 

Institucije na nacionalnoj i lokalnoj razini nisu spremne i ne raspolažu svim sredstvima i opremom ali i ljudskim kapacitetima koji će biti sposobni izvršavati i kontrolirati provođenje najviših svjetskih standarda te biti garancija sigurnosti Jadrana, što je preduvjet za početak bilo kakvih aktivnosti.

Hrvatska ima pozitivna iskustva i tradiciju bez ekscesa kada su u pitanju istraživanje i eksploatacija Jadrana. Kako bi se rizik od incidenata smanjio na najnižu moguću razinu potrebno je primijeniti najnovije svjetske spoznaje i prakse. Postoje države s modelima koji se mogu prilagoditi Jadranu.

Uspješna realizacija ovog projekta osigurala bi značajnu ekonomsku korist i razvoj brojnih djelatnosti.

Projekt ne smije ugroziti okoliš, ljudske živote niti jednu drugu gospodarsku djelatnost, a prije svega mora se razvijati kroz suživot s turizmom od kojeg prihod ostvaruje velik broj građana.

Nitko od sudionika projekta nema interesa u tome da se incident dogodi, no nije dovoljno oslanjati se na sigurnosne mjere i opremu naftnih kompanija. Uz kontrolne mehanizme država mora imati vlastita sredstva i opremu uz koju će u slučaju incidenta biti spremna reagirati u najkraćem mogućem vremenu.

Odustajanje od projekta ne garantira sigurnost Jadrana s obzirom na to da su Albanija, Crna Gora i Italija također aktivni po pitanju istraživanja i eksploatacije ugljikovodika. Potrebno je osigurati monitoring i inzistirati na najvišim standardima u cijelom Jadranskom moru. Također postoje i druge aktivnosti koje ugrožavaju, Jadran stoga je podizanje sustava sigurnosti na višu razinu neophodno.

Zaključci su to međunarodne dvodnevne radionice održane na splitskom Ekonomskom fakultetu na temu 'Iskorištavanje nafte i plina iz podmorja: koristi, prijetnje', iznijeli su prorektor prof.dr.sc. Alen Soldo i Ranko Britvić, direktor za međunarodne odnose TIEMS-a i voditelj odjela za specijalističko osposobljavanje u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje.

Uz splitsko Sveučilište i TIEMS-a, suorganizatori su Agencija za ugljikovodike i Državna uprava za zaštitu i spašavanje.

Uz to, kao rezultat radionice rodila se ideja da se organizirano provodi edukacija volontera koji bi u potencijalno najgorem slučaju izljeva nafte imali osnovnu obuku za reagiranje i suzbijanje posljedica.

Inače, drugog dana radionica na temu 'Procjena rizika i pripravnosti' Astrid Zekić s prezentacijom 'Problematika onečišćenja mora nakon izljeva ulja' dala je uvid o ponašanju ulja na vodi, karakteristikama kretanja uljne mrlje i djelotvornosti te metodama i preporukama čišćenja uljnih zagađenja.

Potom viši stručni savjetnik Martin Bilić iz odjela za specijalističko osposobljavanje Državne uprave za zaštitu i spašavanje koji je okupljene upoznao s kapacitetima DUSZ-a koji, kazao je, i nisu baš zanemarivi kada se govori o mogućnosti reagiranja na moguće nezgode na moru. Kao dugogodišnji zaposlenik platforme 'Labin' naveo je kako za vrijeme rada na platformi nikada nisu imali nikakvo ekološko onečišćenje.

- INA Naftaplin je već u to vrijeme imala viziju ekoloških standarda, no čudi me kako INA nakon toliko godina istraživanja ugljikovodika nije otvorila nijedan dijalog gdje ćemo moći dobiti više informacija o ovome projektu. Moramo otvoriti jedan otvoreni dijalog koji će nam dati mogućnosti da nađemo jedno pravo rješenje - istaknuo je Bilić

Kako EU fondovi mogu biti u biti u funkciji unapređenja sustava interveniranja kod iznenadnih onečišćenja govorila je pak Jelena Kurtović iz Javne ustanove RERA.

- Nautički turizam donosi u Jadran količinu nafte 100 puta veću nego što se izlila u nesreći u Meksičkom zaljevu. Sto tisuća plovila nautičkog turizma, 300-600 isplovljavanja kruzera podaci su za 2008. godinu koji pokazuju kako opasnost od onečišćenja stalno postoji - istaknula je.

Naglasila je kako su stanje pripravnosti opreme i njena dostupnost te vrijeme reagiranja ključni u zaštiti Jadrana.

O činjenicama u hrvatskom sustavu za spremnost i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i potrebi nadogradnje za intervenciju kod velikih izljeva ulja na otvorenom moru je upoznao Darko Domović iz riječkog Oil Spill edukacijskog centra. 

-Ključ za učinkovito reagiranje je postojanje odgovarajućeg sustava za spremnost i reagiranje, a država je jedini efikasni regulator u slučajevima onečišćenja, što imamo za primjer u svijetu, a najgori sustav imala je Amerika. Ako u medicini najviše ljudskih života spasimo brzom intervencijom to se može jednako preslikati i na situacije zagađenja okoliša. Definitivno je potrebna revizija nacionalnog sustava – ustvrdio je.

Iznio je i podatak da je u Hrvatskoj od 1984. do 2001. godine bilo sedam slučajeva onečišćenja lož uljem. 

Izlaganja na temu 'Sustavi za nadzor i reagiranje u incidentnim situacijama 'su održali prof.dr.sc. Marko Perkovič s Pomorskog fakulteta Ljubljana, ds.sc. Mira Morović s IZOR-a te Dijana Klarić iz DHMZ-a.

Za vrijeme rasprave, dodajmo, profesor dr.sc. Alen Soldo nasmijao je okupljene primjedbom da Split ima najveću katedralu na svijetu, čime je i u najbližem kontaktu s 'onim gore'.

- Onaj gore je čini se jedini koji nas spašava - duhovito je aludirao na trenutni sustav zaštite Jadrana.

Direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella je kazao kako u ime turizma odnosno, života kojega imamo od turizma, traži od nadležnih studiju utjecaja na najvažniju industrijsku granu u Dalmaciji.

- Naša preporuka će svakako ići da je potrebna analiza. Inače, najveće onečišćenje mora imamo zbog turizma, a ne postoji nikakva studija o tome - odgovorio je Soldo.

Zanimljivo obraćanje imao je i Talijan Giuseppe Marini koji se tijekom rasprave javio za riječ.

- Nećemo razljutiti ministra s onim što ću reći jer ga nema - našalio se Talijan sjetivši se kako je ministar Ivan Vrdoljak reagirao prvog dana tijekom primjedbe profesora Nevena Šerića.

Istaknuo je Marini da je čovjek sigurno izgubio pamet zbog načina kako zloupotrebljava izvore u prirodi.

- Plin i nafta pripadaju cijelom čovječanstvu, ne samo Europi i Americi. Potreban nam je koncept održivosti, da sredstva i izvore podržavamo, a ne uništavamo, te model dovoljnosti zbog kojega bi izvore iz prirode koristili onoliko koliko nam je dovoljno - poručio je Marini.

Na koncu je dodao da će se naftne platforme izgledno postaviti u Hrvatskoj, ali i da će biti mnogo onih koji će se protiviti.

- Naša razina života neće biti siromašna, nadam se da će biti i trezvena - zaključak je Talijana.

Tijekom radionica, stigla je vijest i da je Albanija krenula u 'projekt platforma', a također sprema se i u Crnoj Gori.

- Time smo više ugroženi da se nešto dogodi, nego u Italiji - odgovorila je dr. Morović na upit koliko je Hrvatska ugrožena u slučaju incidenta.

Profesor Soldo je naveo i kako je navodno riječ o kineskim i ruskim kompanijama čiji su kriteriji sigurnosti daleko niži od etabliranih.

Ponovio je retoričko pitanje je li bolje da sami razvijamo vlastiti sustav ili da ovisimo o susjednim.