Protivnici gradnje plinske elektrane Peruća: 'Jedan incident značit će zagađenje pitke vode kojom se napaja Split'

Biti ili ne biti je pitanje svih pitanja koje muči stanovnike Hrvaca, ali i dobar dio Cetinske krajine zbog najave gradnje kombi kogeneracijske plinske elektrane Peruća. Preko 1500 potpisa peticije je predano za zaustavljanje tog projekta, a mještani su se digli, doslovce, u zadnji tren. Kako su nam pojasnili Ante Janković, inicijator peticije, inače čelnik Narodne stranke - Reformisti, ogranak Hrvace, i inženjer Mirko Miloš, cijeli projekt je držan u tajnosti, a sve je eskaliralo na prezentaciji utjecaja Studije na okoliš. Zakazana je nekoliko dana prije Božića, na koncu produžena desetak dana, ali ono na što upozoravaju je čitav niz nelogičnosti, nedosljednosti i opasnosti. Napominju i kako postrojenje nije kogeneracija, a prodaje se kao takvo. 

- Cetinski kraj zadnjih 25 godina je sustavno devastiran i deindustrijaliziran. Jedino što imamo je čista voda, čisti zrak i čisto tlo,  a izgradnjom ove elektrane i ovi resursi bi nepovratno bili uništeni. Milijun ljudi (oko pola milijuna stanovnika Splitsko-dalmatinske županije  a ljeti još i preko pola milijuna turista) samo zbog jednog akcidenta može ostati bez pitke vode – upozorava Miloš.

Da se ne radi samo o 'lažnoj uzbuni' inženjer strojarstva Miloš nam je iznio niz podataka vezanih za Studiju. 

Projekt nisu vidjeli jer ga nitko nije ni prezentirao, 'skinuli' su s interneta što je bilo dostupno.

- Rađeno je mnogo toga ispod žita - primjećuje Janković.

Uz to, u medijima se prije prezentacije predstavljao projekt samo afirmativno, kažu, nigdje podaci, samo floskule o procvatu gospodarstva. Što je najgore, projekt je ucrtan u prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije, a da su za njega mještani prvi put čuli nedavno. Prošle su 'rasprave' bez javnosti. 

No, krenimo redom, prvo na što nam skreću pažnju je da firma Elektroprojekt izradila idejne projekte plinske elektrane Peruća i plinovoda Peruća - Dugopolje te studije okoliša za njih.

- Čisti sukob interesa i nespojivo jedno s drugim - navodi potkrjepljujući dokumentima.

Što se tiče Studije, ističe nekorektno prikazivanje podataka, od toga da navode da neće koristiti preko 7000 sati (naveli su u Studiji da će raditi 7000 sati od maksimalno mogućih 8760 sati godišnje), nego navode da će manje, lažirali proračun izgaranja...

- Niti jednom riječju nije spomenut poguban utjecaj na četiri vodo-opskrbna sustava, Šilovka, vodovodni sustav Zadvarje koji pitkom vodom napaja Makarsko primorje, vodovodni sustav Omiš koji napaja dijelove Splita, Brač, Šolta, Hvar i Vis, a u slučaju jednog jedinog incidenta na postrojenjima i izlijevanja tekućih ugljikovodika, kiselina, lužina i drugih kemikalija u Peruću i vodotok Cetine prijeti i zagađenje pitke vode Jadro koji napaja Split - iznosi Janković.

O tome nema govora u Studiji, kao ni o padu kvalitete vode zbog povišenja temperature vode jezera Peruća i Cetine za 10 stupnjeva Celzijevih i više te izlijevanje 300 kubičnih metara dnevno zagađenih otpadnih voda u Peruću. 

- Zašto za cijeli energetski projekt Vis Viva nije rađena strateška studija utjecaja na okoliš te cijelog hidroenergetskog sustava na Cetini? Zašto je projekt rascjepkan na četiri dijela? Valjda zbog činjenice da se neće procjenjivati kumulativni učinak cijelog projekta nego pojedinih dijelova što je jako različito - govori Miloš.

Zatim, izdvojimo još upozorenje da pri izgaranju 500 milijuna metara kubnih zemnog plina kroz dimnjak u atmosferu se u jednoj sekundi ispušta oko 800 do 1000 kilograma dimnih plinova, i uz godišnji rad plinske elektrane od 8400 sati u atmosferu će biti ispušteno čak 30 milijuna tona dimnih plinova.

U postrojenje su uključena tri kotla na tekuće ugljikovodike, koja je njihova stvarna namjera, pitaju se.

- Hoće li se spaljivati i nešto drugo, a ne samo plin? Otpadna ulja i opasne kemikalije? Čemu? jasno upozoravaju.

Na koncu, a ovaj podatak može se staviti zapravo i na početak, nejasno je, kažu, i ekonomska isplativost ovakvog projekta.

- Nije se obrazložilo čime će se privući investitore cijenom energije  od 65 eura po megavat satu, a cijena proizvodnje jednog iz hidroelektrana cetinskog sliva je 4 eura. Nije isplativa, nije 'zelena'? Uzeti subvencije od 70 eura ? Od ove godine te subvencije financiraju krajnji potrošači, dakle mi. Sirotinja plaća ovu vrstu kapitalizma. Uz sve, privatni kapital koristi javne resurse - podvukao je Miloš.

Janković nam je još primjerima potkrijepio kako se plinske elektrane u zapadnoj Europi izbacuju, u Hrvatskoj je u Osijeku gradnja ekvivalentne elektrane zaustavljena.

Možemo još dodati i da se Institut Ruđer Bošković ogradio od Studije, izričito navodeći da je nisu oni radili, iako se pozivalo na njih, potporu odustanku dao je i fra Božo Vuleta na prezentaciji. Nakon pobune, Općinsko vijeće je sazvalo izvanrednu sjednicu da se ukloni iz  prostornog plana Općine Hrvace, Županijska skupština bi trebala također o tome odlučivati na sljedećoj sjednici, na potezu je Ministarstvo. Uzburkalo je u Hrvacama i sukobom među HDZ-om, podnijeli su ostavke čelnici Mladeži HDZ-a zbog, kako su naveli, što im je stranački kolega i načelnik Dinko Bošnjak vrijeđao svećenika koji se usprotivio gradnji. 

Od političara, dodajmo, prilikom prikupljanja potpisa, podršku aktivnim građanima dao je i saborski zastupnik Mosta Miro Bulj. Za sada se ide u tom smjeru, ali sumnja je ostala. Janković je slikovito predočio:

- Ako jest tako, narod je pokazao volju i želi da se ne dogodi, zašto onda političari u kampanji ne koriste taj argument? Zašto nitko ne puca na prazan gol?! U što su to uvučeni čelnici svih sinjskih stranaka ili njihovi šefovi na nacionalnoj razini da nitko od njih HDZ, SDP, HSLS, HSS, Nezavisna lista Stipislava Jadrijevića, nisu ni priopćenja poslali, niti su potpisali peticiju na sinjskoj pijaci. Bježali su na sve strane, sjedili satima na štekatu i smrzavali se dok nije štand s peticijom uklonjen. Dužnosnica jedne političke stranke iz Sinja tolikom je brzinom pobjegla u Poštansku banku, da se umalo polomila...

Ako i dosadašnji argumenti ostavljaju 'nevjernim Tomama' prostor da odmahnu rukom i kažu da se radi o kočenju nečije investicije, pojasnimo da su mještani ustali samo protiv plinske elektrane. Naime, 'Vis Viva' obuhvaća gradnju četiriju elektroenergetskih objekata u Dalmatinskoj zagori: kombi-kogeneracijsku plinsku elektranu Peruća s rasklopištem, reverzibilnu hidroelektranu RHE Vrdovo, dalekovod Hrvace - Konjsko te spojni plinovod Dugopolje - Peruča, a za njih je zbog zdravlja cijele Dalmacije nedopustiva samo plinska elektrana. I potrudili su se itekako 'svladati gradivo' i iznijeti na svjetlo dana brojke i slova zašto je tako.