Na blagdan Svetog Dujma donosimo osvježeni popis prvih sto splitskih obitelji:
1.-4. Cindro, Cipci, Grisogono, Tartaglia XI-XII stoljeće st.Splićani
5. Alujević, Jelaska, Pavaca 1408. st.Splićani
6. Cambi 1413. Firenca
7. Radmilović, Razmilović 1444. st.Splićani
8. Vesanović, Dvornik 1474. st.Splićani
9. Paić 1475. st.Splićani
10. Sirišćević 1476. st.Splićani
11. Senjanović 1477. st.Splićani
12. Dumanić 1479. st.Splićani
13. Kovačić 1483. Žrnovnica
14. Bonačić 1504. Kotor
15. Tecilazić 1515. st.Splićani
16. Roje 1527. Ostrožine
17. Ružić 1528. Podstrana
18. Mojtić 1539. st.Splićani
19. Mrduljaš 1539. Klis
20. Jelačić 1540. st.Splićani
21. Smoje 1540. st.Splićani
22. Mašković 1541. st.Splićani
23. Despalatović 1543. st.Splićani
24. Ninčević 1543. st.Splićani
25. Domjanović 1544. st.Splićani
26. Šilović 1546. Poljica
27. Manola 1552. Grčka
28. Masovčić 1552. Vranjic
29. Zlodre, Andreis 1552. Vranjic
30. Puizina, Petrić 1556. st.Splićani
31. Tomić 1574. Jesenice
32. Kuzmanć 1578. Lokva-Rogoznica
33. Družeić 1588. Kaštel Gomilica
34. Velat 1588. Poljica
35. Radosavljević 1589. Vranjic
36 Tomašić 1592. st.Splićani
37. Duplančić, Šegvić 1596. Sitno
38. Novak 1598. Podstrana
39. Krstulović 1601. Poljica
40. Dadas 1603. Vranjic
41. Katunarić 1607. Poljica
42. Aljinović 16o9. Žrnovnica
43. Matošić 1609. Žrnovnica
44. Reić 1609. Poljica
45. Poduje 1610. Poljica
46. Šparac 1610. Poljica
47. Čulić, Peračić 1612. Kaštel Sućurac
48. Kukoč, Ivanišević 1612. Poljica
49. Lisičić 1612. Srinjine
50. Jakaša 1613. Vranjic
51. Dorić 1614. Poljica
52. Gazdić, Gazde 1614. st.Splićani
53. Sirotković 1614. Poljica
54. Škaričić 1614. Kostanje
55. Radica 1615. Poljica
56. Ivančić 1616. Poljica
57. Draganja 1619. Trogir
58. Koceić 1619. Poljica
59. Blažević 1620. Šolta
60. Brajević 1620. Poljica
61. Šore 1622. Kostanje
62. Bakotić 1626. Kaštel Sućurac
63. Aržić 1628. Podstrana
64. Cotić 1629. Dubrava
65. Buljanović 1637. Crna Gora
66. Borovčić, Kurir 1640. Gata
67. Marić 1640. Čiovo
68. Jurjević 1644. Kaštel Kambelovac
69. Pilić 1644. Kaštel Stari
70. Bego 1646. Šolta
71. Mišadin 1647. Čiovo
72. Prlain, Perlain 1648. Žrnovnica
73. Manzoni 1649. Massa, Italija
74. Lisica 1650. Poljica
75. Šitić 1650. Kaštel Lukšić
76. Terzić 1650. Žrnovnica
77. Fradelić 1651. Žrnovnica
78. Kliškić 1651. Kaštel Stari
79. Karaman 1652. Jesenice
80. Barić 1654. ?
81. Dimić 1655. Žrnovnica
82. Kuzmić 1655. Sitno
83. Manđer 1656. Italija
84. Šakić 1658. ?
85. Popović 1659. Poljica
86. Ligutić 1663. Poljica
87. Trumbić 1664. Poljica
88. Tvrdić 1665. Poljica
89. Zelić 1665. Poljica
90. Mlinar 1667. Poljica
91. Kaliterna 1674. Žrnovnica
92. Bubalo 1677. Bosna
93. Mužinić 1678. Poljica
94. Viđak 1678. Istra
95. Mijan 1684. Poljica
96. Ozretić 1684. Poljica
97. Galasso 1688. Venecija
98. Vrdoljak 1688. Poljica
99. Tudorić 1690. Bosna
100. Tudor 1691. Bosna
Veliki interes za tabelu najstarijih splitskih obitelji potakao me da staru (cca trideset godina) uskladim s trenutnom situacijom. Naime, u proteklom vremenu brojne obitelji su ili izumrle ili iselile iz Splita, a za očekivati je da će se i u skoroj budućnosti nastaviti navedene pojave. Premda je uvijek nezahvalno prognozirati ipak ću kazati da, ukoliko se nastave prisutni trendovi, za dvadesetak godina 10-20 obitelji iz navedene tabele neće više živjeti u Splitu. Tako na primjer Manole u tabeli drži moja kolegica iz klasične gimnazije (četri generacije ispred mene) i dalja rodica (moja prabaka je Manola) Nađa Manola, a čini se da sličnu situaciju imamo i kod Marića (treba ih razlikovati od brojnih Marića koji nemaju splitske korijene), koji su se kao i Manole značajno iseljavali u posljednih stotinjak godina. Izumiranje i iseljavanje građanskih obitelji prisutno je diljem svijeta, alj je moj dojam da je u Splitu izraženo više od prosjeka. Za zamijetiti je da sam četiri najstarije obitelji 'spustio' nešto dublje u povijest (XI-XII stoljeće), jer je riječ o takozvanim sudačkim obiteljima, nevojbeno dulje prisutnim u gradu.
Netko će se zapitati kako u tabeli nema Kragića prisutnih u Splitu od 1651. godine? Odgovor je da se kntinuitet obitelji prati po muškoj lozi. Poljički Kragići su izumrli u muškoj lozi, a kontinuitet do današnjih dana donose potomci Mande Kragić, kćeri Ivana i Mare Radmilović, koja se 1704. godine udala za Lovru Marinčića iz Kaštel Gomilice (izbacivši radi lakšeg izgovora 'č' neki će se pisati Kragić-Marinić). Dodat ću da se njihov unuk Lovre (po djedu) oženio 1775. godine Franinom Pezeljić-Lupi. Sljedi zaključak da su današnji Kragići prisutni u Splitu od 1704. godine, te da su korijenima iz Kaštel Gomilice. Kako su gomilički Marinčići promjenili prezime u Delin (od Marinčić-Delija), sljedi zaključak da su splitski Kragići (današnji, dakako) po muškoj liniji isti rod s gomiličkim, ali i šoltanskim Delinima.
Na sličan način su vranjički Negodići izumrli u muškoj lozi, a kontinuitet do današnjih dana donose potomci Lucije Negodić koja se 1788. godine udala za Ivana Ugrina iz Sitna. Današnji Negodići (Negotići) prisutni su u gradu od 1788. godine, a korijenima su iz Sitna.
Poljički Martići, prisutni u Splitu od XVII stoljeća također izumiru u muškoj lozi, a današnji Martići potomci su Jakice Martić koja se 1757. godine udala za Jakova Jelavića iz Muća.
Današnji Martići su prisutni u Splitu od 1757., a korijenima su iz Muća.