Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Sedam tjedana 'Kreativnog proljeća' u Kaštelima

Sedam tjedana 'Kreativnog proljeća' u Kaštelima

Manifestacija koju organiziraju Rera i Turistička zajednica Kaštela želi uključiti kreativne i kulturne industrije u formiranje turističke ponude

Manifestacija ‘Kreativno proljeće’ počinje u Kaštelima 9. travnja i traje do 27. svibnja, a svečano otvorenje bit će u Nadbiskupskom kaštelu u Kaštel Sućurcu. Prisutni će na samom početku imati priliku poslušati kaštelanske priče o vinu kroz predavanja Ivana Šute, Živka Skračića i Ante Vuletina, a nakon toga slijedi degustacija kaštelanskih vina i jela antičke kuhinje. 

Manifestacija je podijeljena u sedam tematskih tjedana, a 17 sudionika pripremilo je više od 40 zanimljivih programa. Cilj je objediniti i predstaviti kulturne i kreativne industrije, javnu upravu i institucije, gospodarski i turistički sektor te obrazovne institucije kako bi se generiralo stvaranje kvalitetnih sadržaja i ostvarila kompetitivna prednost u sektorima kreativnih i kulturnih industrija, s naglaskom na jače uključivanje kreativnih i kulturnih industrija u turizam. 

- Svjesni važnosti razvoja kulturnog turizma nastavit ćemo s aktivnostima mapiranja i istraživanja potencijala kreativnih i kulturnih industrija u Kaštelima, a sam projekt će dugoročno doprinijeti razvoju kulturnog identiteta grada kao kulturnog turističkog odredišta. Ova manifestacija želi uključiti kreativne i kulturne industrije u formiranje turističke ponude. Održavanjem manifestacije u razdoblju izvan turističke sezone, nastoji se produljiti turistička sezona kako bi se osigurao održivi razvoj turizma u Kaštelima - poručio je Srećko Radnić iz Rere koja manifestaciju organizira u suradnji s TZ Kaštela.

Želja im je da ona postane tradicionalno događanje koje će biti nositelj međusektorske suradnje u daljnjem razvoju kreativnih i kulturnih industrija na razini Grada i Županije, te će postati kvalitetna podloga za uključivanje Grada u program 'Kreativni grad' od UNESCO-a. 

- Projektom se želi razviti svijest o važnosti uključivanja kreativnih i kulturnih industrija u gospodarstvo i društvo općenito kao ključa konkurentnosti ekonomije i održivog razvoja turizma - dodao je Radnić.

Prvi je tjedan posvećen Kaštelanskom crljenku, drugi je 'Tjedan kaštelanskih Kaštela', treći je posvećen kaštelanskoj riči, četvrti nosi naziv 'Kaštel mali', slijedi 'Kaštelanski praznik cvijeća', potom 'Gastro tjedan - tjedan boba', a manifestacija završava tjednom o kaštelanskim putima. 

Kao dio manifestacije posebno ističu 'Kreativnu ulicu – Ulicu Kaštelanskog crljenka' koja se proteže od Kaštilca u Sućurcu do Kule Nehaj u Štafiliću i ide ulicama i putevima uz morsku obalu.

- U ulici je potrebno obilježiti i ostaviti trajan spomen na otkriće vezano za Kaštelanski crljenak. Na prostorima ulice i oko nje će se odvijati razna kulturna događanja i aktivnosti. Sve u njoj i oko nje trebalo bi biti povezano s kulturom i tradicijom na području Kaštela i općenito s kreativnim i kulturnim industrijama. Potrebno je izraditi cjeloviti prikaz ulice i označiti posebne lokacije i događanja kao i predstaviti prijedloge nekih rješenja za lokacije i događanja - poručuju organizatori manifestacije koji ističu kako ovaj prostor žele brendirati kao važan dio grada za kreativne i kulturne industrije koji će se tijekom 'Kreativnog proljeća' aktivirati različitim popularizacijskim događanjima poput izložbi, koncerata i festivala. 

Iz Rere i Turističke zajednice i dalje pozivaju sve kreativce koji žele sudjelovati u ovim ili u osmišljavanju nekih drugih događanja da im se jave, a najavili su i kreiranje novog zajedničkog puta djelovanja kroz nove klastere koji su u fazi osnivanja: klaster lokalne hrane, klaster u turizmu i klaster kreativnih industrija. Tvrde da će zajedno djelovati u 'Kreativnoj ulici' u skladu sa svjetskim trendom gdje zajedno i udruženo djeluju dionici iz turizma.

- Kreativne industrije i proizvođači hrane uspijevaju transformirati i preobraziti svoje sredine i ukupno gospodarsko djelovanje. Namjera nam je to učiniti i u Kaštelima. Imamo dobar primjer iz Kalifornije gdje je glasoviti vinar Mondavi krenuo s klasterom vinara i kako je s vremenom gastro priču uključio u turizam i kreativne i kulturne industrije. Ustanovit ćemo Centar za razvoj klastera i u njemu osloboditi prostor za coworking djelovanje. Ustanovljen je i Filmski ured za Splitsko-dalmatinsku županiju koji će djelovati u zajedničkim prostorijama, a konačni cilj je uspostavljanje Regionalnog centra kreativne ekonomije u Kaštelima - najavio je Sarač.

Kreativne i kulturne industrije su jedan od najdinamičnijih sektora gospodarstva. Njihov doprinos hrvatskom BDP-u procjenjuje se oko na 4 posto. Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija temelji se na obuhvatu od 45 djelatnosti. 

- Potrebno je odrediti okvire politika koje podržavaju kreativne i kulturne industrije te odrediti ciljane instrumente za ostvarivanje podrške njihovom  razvoju. Potrebno je povezati dionike na ovom području ali i ostvariti njihovo horizontalno povezivanje s ostalim sektorima. Mapiranje, izrada strateškog razvojnog dokumenta te ustanovljavanje Filmskog ureda su prvi zadaci koje je potrebno realizirati - navode organizatori i dodaju kako kreativna jezgra podrazumijeva umjetnike, pjesnike, glumce, dizajnere, znanstvenike, profesore, inženjere koji stvaranju smislene nove forme, dok kreativna klasa podrazumijeva i široki spektar kreativnih profesionalaca  koji rade u industrijama baziranim na znanju, kao što su industrije visokih tehnologija, financijske usluge, zdravstvo i menadžeri u poduzetništvu i druge.

- Želimo li aktivno raditi na razvoju, s jedne strane moramo osigurati tom naprednom kreativnom potencijalu prostor za razvoj, a s druge strane treba istodobno razvijati mehanizme i strukture neophodne za integraciju tih novih dosega i produkata kako bi cijelo društvo lakše ostvarilo napredak i harmoniziralo se u tim kulturnim, sociološkim, tehnološkim  i ekonomskim promjenama. Kreativnost i kultura  su  stvari koje najviše doprinose hrvatskom i europskom bogatstvu, a zapošljavanje koje ona stvaraju u pravilu je lokalnog karaktera. Ti poslovi zahtijevaju širok raspon talenata, a često su oni koji ih imaju mladi ljudi - ističe Radnić.

Napominje i kako je Europa već prije dvadeset godina prepoznala potencijal kulture kao glavnog alata za razvoj konkurentnosti i upravo iz tog razloga je njeguje i potiče. Kako je zapošljavanje u kulturi lokalnog karaktera važno je prepoznati da ne postoji mogućnost outsourceanja što aktivno doprinosi povećanju zapošljavanja. 

Stvaranje nezaboravnog i značajnog doživljaja i okruženja u kojem se ono odvija, u konačnici se svodi na interaktivni proces između pojedinca i kreatora doživljaja, a određeni koncepti kreatoru mogu pružiti teoretski i praktičan okvir za stvaranje novih i testiranje postojećih ideja. U današnjoj brzorastućoj ekonomiji doživljaja potrošači traže doživljaje koji će u njima pobuditi nezaboravna sjećanja kroz emocije. Pri stvaranju doživljaja kreator mora imati na umu kako uključiti sudionika u stvaranje, ali također mora paziti da ne naruši ravnotežu koja doprinosi kvalitetnom doživljaju.

- Potencijali u područjima šire primjene uključuju oglašavanje, arhitekturu, umjetnost, zanate, dizajn, modu, glazbu, izvođačku umjetnost, televiziju, radio, film, izdavačku djelatnost, software, videoigre, igračke i društvene igre. Bolji pristup kreativnosti potreban je kako bi se riješili problemi urbanosti, a to uključuje razvoj kreativne proizvodnje i usvajanje fleksibilnih politika i zakona kako bi kreativnost napredovala. Ideja kreativne klase temelji se na ideji da postoji rastući broj ljudi uključenih u kreativne aktivnosti. Njih privlače mjesta svojom 'kreativnom atmosferom'. Privlačenjem kreativne klase, destinacija može poticati ekonomsku aktivnost i unaprijediti svoj imidž - zaključuje Srećko Radnić.


Vaša reakcija na temu