Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Split je jedini grad u svijetu s izgrađenim metroom kojeg ne koristi, a sredstva iz EU fondova čekaju!

Split je jedini grad u svijetu s izgrađenim metroom kojeg ne koristi, a sredstva iz EU fondova čekaju!

Moguće je najvećim dijelom bespovratno financiranje projekta iz strukturnih fondova Europske unije, kao i EU-povezanih izvora financiranja, fondova regionalnog razvoja i kohezijskih fondova

Premda zvuči gotovo nevjerojatno, Split je jedini grad u svijetu koji ima izgrađen metro kojeg ne koristi, a proteže se od splitske Rive do Kopilice. Na Trgu Hrvatske bratske zajednice, između zgrade suda i školske poliklinike postoji podzemna postaja koja se sastoji od dva perona duljine 100 i širine pet metara, koja uključuju sa svake strane ima po dva ulaza. Da bi se prva postaja podzemne željeznice osposobila potrebno je samo do nje površinski osigurati pješački prilaz.

Ukop podzemne željeznice izgrađen je pred više od 35 godina u dužini od 2 km. Ovdje se radi o tada vizionarskom projektu koji je trebao inicirati ostvarenje mnogo ambicioznijeg plana o splitskom metrou, koji još uvijek čeka to ostvarenje. U stvarnosti to danas uključuje prigradsku željeznicu koja bi trebala biti dvokolosiječna, elektrificirana i prometovati na relaciji Split (željeznički kolodvor), Solin, Kaštela, Zračna luka do Trogira. Svakih nekoliko kilometara zamišljena je stajališna postaja, a spomenutom dionicom bi prometovali moderni električni vlakovi, kakvi prometuju diljem Europe u gradovima koji imaju izgrađen metro.

Svjedoci smo svakodnevnih cestovnih gužvi od Trogira i Omiša prema Splitu i obrnuto. Premda će uskoro biti izgrađena brza cesta Trogir -Solin, ona ipak neće riješiti prometne gužve jer raskrižje na Širini u Solinu predstavlja usko grlo pa se već sada na tom dijelu gomilaju prometne gužve, ali su isto tako veliki zastoji prometa na ulazima u Split bilo to ulicom Domovinskog rata, bilo Poljičkom cestom. Sve to nalaže novo, a ne tako skupo prometno rješenje. Prometna povezanost Trogira, preko Kaštela i Solina sa Splitom gradskom i prigradskom željeznicom postiže se izvanredni gospodarski i ekološki učinak. Sami cilj preusmjeravanja što većeg broja putnika na prijevoz gradskom željeznicom jedno je od najvažnijih smjernica Europske unije. Upravo zbog tih prioriteta razvoja gradske i prigradske željezničke infrastrukture moguće je najvećim dijelom bespovratno financiranje projekta splitskog metroa iz strukturnih fondova Europske unije, kao i EU-povezanih izvora financiranja, fondova regionalnog razvoja i kohezijskih fondova.  

Ovaj je problem ponajviše leži u gradskoj vlasti koja na čelu sa svim dosadašnjim gradonačelnicima nikako nije uspjela pronaći dovoljno volje, pameti i vizije da se iskoriste ovakve mogućnosti. Stoga Hrvatska demokršćanska stranaka u svom programu za lokalne izbore 2017. godine predstavlja projekt splitskog metroa i donosi dugoročno, a daleko najjeftinije prometno rješenje povezanosti Trogira, preko Zračne luke, Kaštela i Solina sa Splitom. Nadu da će se nešto promijeniti po tom pitanju u skoroj budućnosti nude budući vijećnici Koalicijske liste Hrvatske demokršćanske stranke i HČSP-a.

Garancija da bi se ovaj projekt mogao realizirati stoji u činjenici da već sada postoji dvotračni tunel kroz sami centar grada od Trajekte luke do Kopilice, te podzemna postaja na Trgu Hrvatske bratske zajednice. Od Kopilice do Dujmovače u dužini od 800 metara potrebno je izgraditi drugu tunelsku cijev ili proširiti postojeći tunel kako bi dobili dvotračni kolosijek. Ostatak trase je relativno lako dovesti u stanje potrebno za realizaciju projekta. Jedini, relativno kratki dio koji je potrebno u potpunosti izgraditi je od sadašnje željezničke postaje u Kaštel Starom, preko Zračne luke do Trogira, uključujući elektrifikaciju i izgradnju postaja na cijeloj dionici. 

Splitski metro bi prometovao područjem koje ima gotovo 300 tisuća stanovnika, povezivao bi Zračnu luku s godišnjim prometom od 2 milijuna putnika koji je u stalnom porastu, Trajektnu luku sa 7 milijuna putnika godišnje i predviđenih 10 milijuna putnika do 2020. godine. Osim toga, splitski metro bi povezivao najvažnije institucije lokalne i državne uprave, škole i fakultete te industrijske i poslovne sadržaje svih gradova od Trogira do Splita. Boljim povezivanjem Trajektne sa Zračnom lukom i planiranim privezištem za mega kruzere Split bi mogao postati i ukrcajno-iskrcajna luka za njih.

Prema svemu prikazanom isplativost projekta je neupitna, poglavito ako se uzmu u obzir poticajna sredstva iz strukturnih fondova, fondova regionalnog razvoja i kohezijskih fondova Europske unije za izgradnju moderne električne željezničke mreže, budući da je gradski i prigradski metro neusporedivo ekološki i gospodarski najpovoljnije rješenje za masovni prijevoz putnika. Sve će to imati pozitivan učinak na kvalitetu življenja i gospodarski razvoj gradova od Trogira do Splita. 

Implementacija sličnih projekata može se vidjeti na brojnim primjerima gradova u Europi i širom svijeta koji su nedavno uveli sličan način prometovanja i povezivanja gradskih i prigradskih naselja.

Vaša reakcija na temu