Trgovački centar niknut će do kraja 2016. godine, a gradnja ostatka pobjedničkog projekta je neizvjesna
Rješenje su osmislili arhitekti zagrebačkih firmi Studio XXL i Pixel više
Nakon prezentacije radova urbanističko-arhitektonskog natječaja za pojedinačni zahvat u GUP-u nazvan P11, preciznije od 'Uzorove' zgrade uz Poljičku cestu do ambulante na Mertojaku, jasno je da će se realizirati (tek) trgovački centar. U Društvu arhitekata Split predstavljeno je svih šest radova, od kojih je pet nagrađeno, a projekt bi se trebao realizirati prema ideji koju su osmislili arhitekti zagrebačkih firmi Studio XXL i Pixel više. Radovi se mogu razgledati do 13. rujna.
Investitor i raspisivač natječaja je firma Asicon, također iz Zagreba, čiji predstavnik i predsjednik ocjenjivačkog suda Mario Bagić nije želio otkriti koji će trgovački centar niknuti na Trsteniku.
- Svi osim Lidla dolaze u obzir jer je on preko puta - odgovorio je.
No, koji god došao, prema Bagićevim riječima, do konca sljedeće godine će ugledati svjetlo dana.
Na prezentaciji radova nije bilo arhitekata pobjednika, a to su redom Ante Neno Barada, Antun Diklić, Ivana Bobić Linke, Vedran Linke, Marijana Pivac, Tomislav Marjanović, Danijel Cetina, Jan Iveta i Jerko Dragičević iz Studija XXL te Jurica Barišić, Nikola Ivanac i Saša Perušinović iz Pixel više.
O projektu su govorili Bagić, te uz njega još prisutni članovi ocjenjivačkog tima Dražen Pejković i Damir Rako, te zamjenica člana žirija, ujedno i predsjednica splitskih arhitekata Marijana Bronzović.
Prostor se podijelio u tri zone, preko puta Vile Velebita, s južne strane Poljičke ceste u zoni 'A' će biti šoping centar, uz njega u zoni 'B' hotel, a istočno od Velebitske je zona 'C' u kojoj su, prema ovom rješenju zamišljena četiri ostakljena nebodera. U tom prostoru, ostaje i ambulanta, ali i prema Rakinim riječima teško da će se taj dio grada izgledati tako. Pejković je, pak, prisnažio da je ta zona, kao i ona gdje je hotel, zrela za ponovno razmišljanje. U tom rješenju je i zanimljivo prometna ideja da križanje Velebitske i Moliških Hrvata bude regulirano rotorom.
Uz osam metara visok šoping centar je projektiran i višenamjenski objekt, ali njegova realizacija ne ovisi o investitoru, nego o volji gradskih otaca.
- Inzistirali smo da prodajni centar bude 'gradski šoping centar', da komunicira s okolinom, te smo predvidjeli veći broj parking mjesta, a i proširenje pješačke zone. Također, na gradskoj parceli je projektirana javna garaže s preko 400 mjesta, ali hoće li se realizirati, ne ovisi o nama - iznio je Bagić.
Nagradni fond predviđao je 480.000 kuna ako bude deset radova, međutim kako je na natječaj pristiglo svega šest radova, tako se proporcionalno i smanjio iznos te je podijeljeno 288.000 kuna.
Studio XXL i Pixel više dobili su 126.000 kuna, druga nagrada 72.000 kuna otišla je Uredu Jurice Jelavića, treća i 42.000 kuna za Ravnikar potokar arhitekturni biro, četvrta i 30.000 kuna za arhitekte iz Velcon projekta te peta i 18.000 kuna Vedranu Duplančiću.
Medije je o projektu zanimalo zašto je hotel predviđen u zoni 'B', kao i visina svih objekata, a odgovor je jednostavan od prisutnih - jer GUP dopušta.
- Investitori nam uvijek odgovaraju da banke daju kapital za hotele i slične investicije, nažalost ne i za javne sadržaje - iskren je Rako.
Više je novinare na prezentaciji zanimalo zašto je tako malo prijavljenih radova, tim više što su predignute 44 podloge, na što je Bronzović odgovorila da je dio razloga i u tome što su 'podloge' mukte, te da svatko može predignuti, a da dok su se plaćale, bio je znatno manji nesrazmjer. Rako je pak slikovito objasnio:
- Stanje je takvo, natječaji su lakmus papir tko je u današnjim vremenima uopće u stanju organizirati natječaj, a nažalost i u unutar ceha vlada jedno nepovjerenje i zato je i malo natječaja i malo prijava – iznio je Rako.
Pitali su mediji i kako komentiraju da se sve češće ispod rezultata natječaja piše da se pobjednik znao. Bagić je odgovorio da su kontinuirani takvi anonimni komentari, te da to nije istina.
Zanimljiv se razgovor poveo u Društvu arhitekata Split, ali kao što i arhitekti kažu, otvara se niz tema koje su se godinama stavljale pod tapet, a iz razgovora može doći samo do novih i boljih urbanističkih rješenja. Samo da se struka pita.
