Foto: Milan Šabić TRI SCENARIJA AKO PUKNE KOALICIJA HDZ-a i HGS-a: Oporba može preuzeti vođenje Splita, Andro Krstulović Opara trebat će izabrati hoće li ići na izbore ili postati fikus kao Baldasar

TRI SCENARIJA AKO PUKNE KOALICIJA HDZ-a i HGS-a: Oporba može preuzeti vođenje Splita, Andro Krstulović Opara trebat će izabrati hoće li ići na izbore ili postati fikus kao Baldasar

Gradonačelnika štiti 'lex šerif', ali je pitanje što može napraviti bez većine u Gradskom vijeću

U kontekstu posljednje svađe Željka Keruma i Andre Krstulovića Opare pitali smo dobrog poznavatelja prilika što nas čeka u slučaju raskida koalicije HDZ-a i HGS-a. Dobili smo odgovor u vidu tri zanimljiva scenarija, a time i pregled mogućih događanja na splitskoj političkoj sceni.

U ovom trenutku koalicija između HGS-a i HDZ-a čini tanku većinu u Gradskom vijeću što se pokazalo i na prošloj tematskoj sjednici kada je oporba srušila kvorum zbog čega je došlo do njezinog prekida. I sjednica prije pokazala je da na trenutke ne postoji vladajuća većina jer neke odluke nemaju podršku niti onih vijećnika koji se i formalno deklariraju kao dio vladajućih (slučaj 'Zlatna vrata'). 

Gradonačelniku zakon, tzv. 'lex šerif', ide na ruku, on je praktički nesmjenjiv, ali je pitanje koliko može provoditi politiku. S našim sugovornikom su se iskristalizirala tri mogućnosti razvoja situacije u slučaju raskida koalicije.

Prvi scenarij 

Ako Željko Kerum napusti koaliciju, Gradsko vijeće će funkcionirati do kraja godine kada se donosi proračun, odnosno do 1. ožujka kada se ponavlja glasovanje o proračunu, ako on nije izglasan prvi put. Padom proračuna raspušta se Gradsko vijeće, ali gradonačelnik sa svojim zamjenicima ostaje na funkciji. U tom trenutku Split neće imati proračun, a stranke moraju ići na nove izbore. Za očekivati je da će i nakon tih izbora omjer snaga biti isti ili sličan, ali s nešto drugačijim sastavom vijećnika. Svakako je predvidivo da HDZ ni tada neće imati s kime koalirati jer je uz partnere (HSLS, HSS, nezavisni Ivica Grubišić) na ovim izborima osvojio 11 mandata, a treba mu 18 da bi imao većinu u Gradskom vijeću.

- Već kod odabira predsjednika Gradskog vijeća bilo bi jasno da se vlast ne može sastaviti zbog čega bi ubrzo išli novi izbori, ali taj put bi na njima bio i gradonačelnik jer ga više ne bi štitio 'lex šerif'. Svakako bi cjelokupno razdoblje mogli okarakterizirati kao gubitak vremena jer ne bi bilo proračunskih sredstava, građani bi u kratkom vremenu bili dva puta izloženi izlasku na izbore, a bližili bi se i oni treći, redovni - smatra dobar poznavatelj splitske političke scene.

Drugi scenarij

Izlaskom Željka Keruma iz koalicije, HDZ ostaje usamljen u Gradskom vijeću. Sa svojih 11 vijećnika (vjerojatno i manje) ne bi mogao utjecati na niti jednu odluku. Ukoliko predsjednik Gradskog vijeća saziva sjednice u zakonskom roku, glasovanje o svakoj točci bila bi prava nepoznanica. 

- Gradonačelnik bi se morao strašno potruditi uvjeriti vijećnike da mu daju podršku za pojedinu točku jer ne bi više imao koalicijsku većinu iza svojih leđa. S obzirom na njegovu narav, za pretpostaviti je da bi svaka takva sjednica bila za njega ponižavajuća. Prijelomni trenutak bi se dogodio kod izglasavanja proračuna. Ako bi vijećnici odbili proračun koji bi im predložio gradonačelnik, srušili bi sami sebe i to bi za njega vjerojatno bio najsretniji trenutak. Ali ako bi se oporbeni vijećnici udružili i putem amandmana u cijelosti izmijenili njegov proračun pa ga takvog i izglasali, bio bi to trenutak kada bi gradonačelnik shvatio da više ne upravlja gradom nego je sveden na protokol ili - po narodski rečeno - postao bi 'fikus'. Naime, gradonačelnik može bez GV-a donositi odluke samo do iznosa od milijun kuna. U ovom scenariju na testu bi bile taštine lidera stranaka kojima je lakše zazivati nove izbore nego preuzeti odgovornost za grad - drži naš sugovornik. 

Treći scenarij

Podrazumijeva da se gradonačelnik odrekne zaštite koju mu pruža 'lex šerif' i odstupi istovremeno kada i Gradsko vijeće. Time bi izbjegao drugi scenarij. 

- Po sva tri scenarija za Split bi nastupilo vrijeme stagnacije, učestalih izbora i međustranačkih sukoba. Ponovili bi se posljednjih deset mjeseci Baldasarovog mandata samo što bi ovaj put takvo stanje trajalo nešto duže od dvije godine - zaključuje naš sugovornik.

Vaša reakcija na temu
Pregledaj komentare