Tribina o budućnosti Marjana: Zašto se svađate kada zapravo Grad nije izvršavao ono što je trebao?!

O stanju i budućnosti Park šume Marjan raspravljalo se na današnjoj tribini koju su organizirali udruga Sunce i Društvo Marjan u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika. Raspravu o budućnosti park šume koja se u zadnje vrijeme suši obilježila je poznata napetost u odnosima između Društva Marjan i Javne ustanove za upravljanje Park šumom Marjan. Na jedan dio tribine došao je i gradski vijećnik Mosta, Ante Čikotić, koji je najavio da će na sutrašnjoj sjednici Gradskog vijeća tražiti da se pokrene postupak uknjižbe Marjana kao državne šume.

- Tvrdnje da će nam Zagreb oteti Marjan nisu istinite. To što Marjan nije još uknjižen kao državna šuma to nije propust Javne ustanove nego Grada. Meni je suludo da Javna ustanova plaća Hrvatskim šumama ono što bi one po defaultu trebale raditi. Građani Splita su Hrvatskim šumama i državi od 1991. godine platili 130 milijuna kuna i niti jedna kuna se nije vratila na Marjan. Hrvatske šume trebale bi gospodariti park šumom Marjan, a Javna ustanova upravljanjem. Udruge građana trebale bi raditi zajedno s Javnom ustanovom, a očito je da između vas postoji netrpeljivost. To nije dobro, nama treba kemija između vas da bi napravili nešto bolje za Marjan - kazao je Čikotić.

Robert Koharević, ravnatelj JU Park šuma Marjan, složio se s njim da ne bi trebalo biti netrpeljivosti između udruga i Ustanove i pojasnio da je uknjiženje Marjana na državu upitno jer dolazi do kolizije nekoliko zakona po pitanju čija je šuma.

- Ona je uknjižena na Grad Split, ona po Zakonu o šumama ne bi trebala postojati jer mogu biti privatne ili državne, ali je Grad Split tu šumu stekao darovnicama. Kada je 1990. stupio na snagu prvi Zakon o šumama Državno odvjetništvo ili Hrvatske šume su trebale pokrenuti pitanje uknjižbe na državu, ali se to nije učinilo - kazao je Koharević kojem su sudionici tribine zamjerali to što se šuma godinama nije obnavljala i što se većina novca u Javnoj ustanovi troši na zaposlenike.

- Imamo izuzetno bogatstvo kojem se divimo, a ništa o njemu ne znamo. Moramo definirati što je zadaća Grada da ga sačuvamo. Studija Šumarskog fakulteta u Zagrebu već je 70-ih godina je govorila o starim borovima koji su se već tada trebali zamijeniti novom generacijom, ali nisu. Zašto se svađate kada zapravo Grad nije izvršio ono što je trebao izvršiti?! Tamo je sve definirano, koliko treba radnika, planirano je da se obnovi 16 hektara šume na Marjanu u prvih pet godina, planiran je rasadnik na Benama, ali ništa od toga nije realizirano jer nije bilo sredstava, uvijek su bili neki drugi prioriteti. Mi u taj bor gledamo, a ne znamo što taj bor daje. Jedan bor svaki sat apsorbira 2.5 kilograma ugljika i proizvede 1.7 kilograma kisika. Osigurava nam kisik, a mi ga zovemo nepoželjnom vrstom i korovom! Ne svaljujte krivnju ni na jednog ni na drugog. Istina je da nikada nije bilo dovoljno sredstava za Marjan, a Marjan je vrijedan svakih sredstava - rekao je Vlado Topić.

Koharević je rekao da je točno da 83 posto sredstava troše na zaposlenike, ali je pojasnio da im i fali kadra jer protupožarna zaštita zahtijeva ljude, pa su neke radnike iz održavanja bili prisiljeni prebaciti u protupožarnu zaštitu.

- Trenutno na Marjanu radimo sječu suhih borova, a od sutra počinju raditi i 73 radnika koja su zaposlena na javnim radovima. Svi unutarnji resursi koje imamo su prebačeni na pilanje suhih borova, kada dobijemo nalaz Šumarskog instituta dobit ćemo i smjernice za pilanje. Napravit ćemo akcijski plan i tražit ćemo pomoć Grada u smislu ovlaštenih ljudi koji će pomoći u pilanju, ja u firmi imam desetak ljudi koji pilaju, a to je jako malo, nadam se pomoći Parkova i nasada i vatrogasaca - kazao je Koharević.

Nakon nekoliko sati rasprave zaključeno je da će se izraditi program gospodarenja Park šumom Marjan za 2018., ali tek nakon što se utvrdi u kojem statusu će biti Marjan znat će se tko će izrađivati program i tko će ga financirati.