Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
USUSRET SABATINI Godina koja se čekala: Vrhunska vina iz ovogodišnje berbe dugo će se pamtiti

USUSRET SABATINI Godina koja se čekala: Vrhunska vina iz ovogodišnje berbe dugo će se pamtiti

Želimir Bašić predstavio je svoju knjigu 'Povijest dalmatinskog vinarstva' u kojoj je iznio dokaze da je vinova loza na ovim područjima bila prisutna tisuću godina prije nego se do sada mislilo, da je Dalmacija izvozila velike količine vina fašističkoj Njemačkoj, da zinfandel zapravo potječe iz splitskog rasadnika...


Zadružni savez Dalmacije i Hrvatska udruga vinarskih gradova od 15. do 18. studenog, u hotelu Aurora u Malom Lošinju, organiziraju 28. Međunarodni susret vinogradara i vinara Sabatina 2018., koji je ove godine poseban jer će se prvi put održati izvan područja Dalmacije. Okupit će se vinogradari, vinari, stručnjaci, sommelieri, ugostitelji, trgovci i drugi sudionici vezani uz vinogradarstvo i vinarstvo, a pred ocjenjivačkim žirijem naći se će 418 uzoraka vina i jakih alkoholnih pića. Rezultat ovogodišnje Sabatine bit će i posađeni vinograd od 500 autohtonih sadnica na Malom Lošinju.

Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije, kaže da je ovogodišnja berba bila odlična i da će glavna tema ovogodišnje Sabatine biti prijedlog novog Zakona o vinu, a naveo je i nekoliko ključnih točaka.

- Smanjit će se administrativne prepreke na putu od grožđa do vina na policama u trgovini, uvest će se veći nadzor nad proizvodnjom grožđa i vina. Ovaj zakon samo otvara vrata da se uvedu veći nadzori nad manjim proizvođačima jer manji proizvođači do sada praktički nisu ni na koji način bili nešto posebno nadzirani. Sada će se otvoriti mogućnost da netko od nadzornika dođe i provjeri što taj čovjek radi. Dakle, svi oni koji rade dobra i kvalitetna vina nemaju se čega bojati - rekao je Ljubenkov i najavio da ćemo ove godine piti veću količinu dobrog vina.

- Imali smo 15 do 40 posto bolje prinose i imamo kvalitetno grožđe - dodaje.

Želimir Bašić, predsjednik skupštine Zadružnog saveza Dalmacije, kaže da se ovako dobra godina dugo čekala, posebno nakon krizne 2014. 

- Nakon probanja mladih vina iz ove berbe očekujemo da će biti možda najbolja u posljednjih desetak godina! Vina sada dalje ovise o čuvanju, ali se nadam da ćemo piti jako, jako dobra vina. Slador je iznimno dobar jer je bilo puno sunčanih dana i vinogradari su bili lukavi pa su malo odgodili berbu tako da je slador izuzetno dobar. Negdje se čak zabilježio slador od 17,5 što do sada nikada nisam čuo - rekao je Želimir Bašić koji procjenjuje da bi ove godine trebalo biti proizvedeno oko 300.000 hektolitara vina. 

Bašić je nedavno objavio i svoju treću knjigu 'Prošlost dalmatinskog vinarstva' koju je predstavio nakon najave Sabatine, a u kojoj je iznio dokaze da je vinova loza na ovim prostorima bila prisutna u doba Ilira, prije 3500 godina. Do sada se tvrdilo da su je donijeli Grci prije 2500 godina. Također, Bašić u svojoj knjizi tvrdi i da su Dalmatinci izvozili vino u Drugom svjetskom ratu fašističkoj Njemačkoj, ali da je Jugoslavija prešućivala taj podatak, a navodi i da sadnica crljenka, koji je odnesen u Kaliforniju gdje postaje poznat kao zinfandel, potječe iz splitskog rasadnika cara Franje II.

- To je važno jer Crnogorci tvrde da je ta sadnica bila sadnica kratošije iz Budve, ja dokazujem da to nije točno već da je ona odnesena iz rasadnika cara Franje II koji je svoj rasadnik imao u Splitu i najvjerojatnije se nalazio na području današnjeg parka Emanuela Vidovića. Nakon 40 godina skupljanja dokumenata sažeo sam sve u jednu knjigu jer u Dalmaciji se uvijek živjelo za vino i od vina. Da nije bilo loze sigurno bi bilo još više iseljavanja i problema. Mnoge građevine u našim primorskim gradovima od javnog interesa su sagrađene iz prihoda loze. U jednom momentu je u  Dalmaciji živjelo čak 80 posto stanovništva od loze i to zaslužuje knjigu jer je to krasna priča koja nije samo povijesna, nego se ona može koristiti i u promociji vina. Bez dobre priče nema ni dobrog vina - zaključuje Bašić.

Vaša reakcija na temu