IMUNOLOG OPTIMISTIČAN 'Ako se ne pojavi novi soj, možda već na ljeto nećemo zbrajati novozaražene'

Imunolog Zlatko Trobonjača u Dnevniku N1 komentirao je stanje s koronavirusom u Hrvatskoj i prvi dan samotestiranja učenika.

Upitan je ima li smisla samotestiranje s obzirom na to da su brojke novozaraženih počele padati.

- Brojke su, što se tiče novozaraženih, u padu pa po toj logici ova mjera ima manju važnost nego prije mjesec dana. No, i dalje su visoke brojke pa mjera ima svoju važnost. Možda bi bilo bolje testirati i dva ili tri puta tjedno, ne samo nedjeljom, no i ovo će koštati državu milijune kuna pa treba razmišljati - kontroliramo epidemiju, ali onako kako možemo - odgovorio je.

Istaknuo je da se želi očuvati školski sustav, da se ne prijeđe na online nastavu. 

- Znamo koliko je važna škola uživo - podsjetio je Trobonjača.

Govorio je potom o situaciji u Hrvatskoj i u kojoj smo fazi s pandemijom.

- Brojke novoinficiranih jesu u padu, ali brojevi mrtvih su još visoki. Puno se sad govori o tome zašto smo jedna od najgorih europskih i svjetskih zemalja po smrtnosti. Činjenica je da se nismo dovoljno cijepili, pogotovo prošlo ljeto i pogotovo stariji od 60 godina, pa je činjenica da imamo relativno staru populaciju i ono što je važno zastupljenost medicinskih stanja koji vode do teškog covida kod nas je visok - dosta je ljudi koji boluju od dijabetesa, hipertenzije, debljine, svih stanja koji mogu dovesti do teškog covida i to je rezultiralo visokom smrtnosti s kojom ćemo se vjerojatno suočavati još nekoliko tjedana - istaknuo je.

Naglasio je da što je funkcionalniji zdravstveni sustav, manje su posljedice covida.

- Epidemijski su nam valovi bili relativno visoki, zdravstveni sustav je bio preopterećen pa su ishodi bolesti bili lošiji. Imali smo blage mjere koje su se još manje poštovale i zato u sustavu i društvu, kad je tako mali broj procijepljenih, imate veliko opterećenje zdravstvenog sustava - dodao je Trobonjača.

Govorio je i o novoj strategiji cijepljenja Stožera i obilasku kuća.

- Doprinijet će donekle, pitanje je koliki će to biti doprinos u cijeloj populaciji. Poanta je doći do osoba koje ne mogu doći do zdravstvenih institucija, poput invalida ili starijih koji žive sami - pojasnio je imunolog. 

Upitan je ako ostane ovako, ako se ne pojavi novi soj, hoćemo li najesen još pričati o koronavirusu, zbrajati novozaražene i mrtve.

- Ako se ne pojavi novi soj, možda i prije jeseni ili tijekom ljeta više nećemo razgovarati o tome. Epidemija će posustati, da će se virus postupno endemizirati, bit će novozaraženih, ali ne ovoliko, i onda bismo jesen mogli dočekati u boljoj epidemiološkoj situaciji. No ako se pojavi soj koji izbjegava imunost, onda ćemo imati novi epidemijski val visokog intenziteta. Upitna je ta blagost omikrona. Manje je plućnih simptoma, ali više tromboembolijskih stanja, infarkta, moždanih inzulta, proljeva, puno više nego prije - zaključio je Trobonjača.